Agencija za odgoj i obrazovanje

Agencija za odgoj i obrazovanje objavila je Katalog stručnih skupova za 2025. godinu koji sadrži informacije o održavanju stručnih usavršavanja za odgojno-obrazovne djelatnike u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.

U Katalogu stručnih skupova objavljeno je 490 stručnih skupova koje će u 2025. godini održati viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje, samostalno ili u suradnji s međunarodnim i domaćim institucijama. Viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje organizirat će 67 državnih stručnih skupova, koji su većinom višednevna usavršavanja namijenjena određenoj populaciji odgojno-obrazovanih djelatnika. Na županijskoj i međužupanijskoj razini planirano je održavanje 304 stručna skupa iz svih predmetnih područja. U suradnji s drugim institucijama, s kojima Agencija ima dugogodišnju suradnju, u 2025. godini bit će organizirana 82 stručna usavršavanja. S međunarodnim partnerima ove godine planirano je održavanje 15 stručnih usavršavanja. Agencija za odgoj i obrazovanje prepoznaje rad i drugih relevantnih institucija u Hrvatskoj te, iako ne sudjeluje u organizaciji tih skupova, objavljujemo i njihova stručna usavršavanja, a u 2025. godini podržat ćemo održavanja takva 22 stručna skupa.

Organizacijom stručnoga usavršavanja na svim razinama, Agencija će omogućiti odgojno-obrazovnim radnicima sustavan i trajan profesionalni razvoj za stjecanje odgovarajućih kompetencija za aktivno sudjelovanje u ostvarivanju ciljeva u skladu s relevantnim strateškim dokumentima, akcijskim planovima i programima Vlade Republike Hrvatske. Posebna pozornost u 2025. godini posvećena je edukaciji odgojno-obrazovnih radnika o prevenciji nasilja, mentalnom zdravlju, vrednovanju učeničkih postignuća, učinkovitoj komunikaciji svih dionika odgojno-obrazovnog procesa, izazovu rada s učenicima s teškoćama. Također, posebna pozornost bit će posvećena edukaciji odgojno-obrazovnih radnika koji eksperimentalno provode projekt Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja.

Svi stručni skupovi objavit će se mjesec dana prije održavanja na ettaedu.azoo.hr, aplikaciji za prijavljivanje na stručne skupove Agencije za odgoj i obrazovanje, kako bi se odgojno-obrazovni radnici mogli navrijeme prijaviti i sudjelovati na stručnim usavršavanjima.

Izaslanstvo Agencije za odgoj i obrazovanje posjetilo je 18. studenoga 2024. godine Vukovar i u povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i 33. obljetnicu stradanja Vukovara poklonili su se gradu heroju i odali počast žrtvama. Daria Kurtić, v. d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje, Đurđa Kulušić, pomoćnica ravnateljice, predstojnica Podružnice Osijek Luja Zamečnik i viši savjetnik za povijest Hrvoje Knežević, položili su vijence i zapalili svijeće kod spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskoga rata. S tisućama ljudi iz cijele Hrvatske sudjelovali su u koloni sjećanja ulicama Grada Vukovara u spomen na 18. studenoga 1991. godine kada je slomljena obrana grada Vukovara u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.

U povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je stručni skup Sjećanje na Vukovar: Prognanici i njihove sudbine. Stručno usavršavanje održano je u vukovarskoj OŠ Dragutina Tadijanovića, a sudjelovalo je 50 učitelja nastavnika povijesti koji su kroz stručna predavanja, svjedočanstva i primjere dobre prakse produbili razumijevanje i osvježili znanja o temi koja je neodvojiva od našega nacionalnog identiteta, povijesti i kolektivnog pamćenja.

U uvodnim govorima sudionike skupa pozdravili su Luja Zamečnik, predstojnica Podružnice Osijek Agencije za odgoj i obrazovanje, Lidija Miletić, ravnateljica OŠ Dragutina Tadijanovića u Vukovaru i Hrvoje Knežević, viši savjetnik za povijest Agencije za odgoj i obrazovanje i organizator skupa. – Skup ima posebnu temu, Sjećanje na Vukovar: Prognanici i njihove sudbine, kojom se želimo osvrnuti na životne priče onih koji su, zbog ratnih razaranja, morali napustiti svoje domove, gubeći sigurnost, obiteljske uspomene i, nadasve, svoj mir – naveo je uvodno H. Knežević. Naglasio je da su prognanici svoje sudbine utkali u našu kolektivnu memoriju, a naš je zadatak učiniti tu memoriju živom i razumljivom za nove generacije, za naše učenike. – Učeći našu djecu o Vukovaru i sudbinama njegovih prognanika, otvaramo im prozore u povijest, ali i u svijet moralnih vrijednosti – empatije, poštovanja i razumijevanja drugih. To su vrijednosti koje će ih oblikovati, ne samo kao pojedince nego i kao aktivne i odgovorne građane – istaknuo je Knežević.

O prošlost, sadašnjost i budućnost Vukovarsko-srijemske županije, počevši od geografske konfiguracije prostora, najbitnijih administrativnih upravnih i političkih promjena, s posebnim naglaskom na velike reforme i početak modernizacije od sredine 19. st., kroz turbulentno 20. st., koje je sa sobom donijelo nekoliko političko-državnih promjena, predavao je dr. sc. Ivan Zubac, sveučilišni profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Govorio je i o najnovijim vremenima, vukovarskoj epopeji u Domovinskom ratu, reintegraciji, mukotrpnom procesu poslijeratne obnove i projekcijama budućnosti ovog dijela suvremene Republike Hrvatske.

O borbi za opstanak tijekom tromjesečne opsade Vukovara 1991. godine, neizvjesnosti progonstva iz grada i života u izbjeglištvu, svjedočila je umirovljenica Anica Marić. U svom izlaganju dala je uvid u nastanak mikropovijesti kroz iskustva i sjećanja sudionika prošlih događanja koja često ostaju izvan domašaja znanstveno utemeljenih povijesnih istina. Ravnateljica Lidija Miletić govorila je o učiteljima u Domovinskom ratu, te iz vlastitog iskustva ispričala kako se organizirala i odvijala nastava u tim ratnim vremenima.

Primjere dobre prakse učenja i poučavanja o ovoj temi prikazali su Jasminka Fistrić Grgić, prof. povijesti i geografije OŠ Vilima Korajca, Kaptol i Antonija Jagodar, prof. povijesti i sociologije, OŠ dr. Stjepan Ilijašević Oriovac. Govoreći o prognanicima i izbjeglicama u Slavonskom Brodu, prikazali su kako je moguće kod poučavanja kombinirati povijest, građanski odgoj, geografiju s naglaskom na razvoj empatije, kritičkog mišljenja i razumijevanja globalnih i lokalnih aspekata migracija. Valerija Turk-Presečki, profesorica povijesti iz Gimnazije Daruvar, kolegama učiteljima i nastavnicima izložila je kako koristiti usmenu povijest u nastavi. Usmena povijest daje glas malim ljudima i dokumentira priče koje se prenose s koljena na koljeno. Izuzetno je vrijedan materijal za izgradnju konceptualnog i proceduralnog znanja, istaknula je. Nakon izlaganja održana je i radionica na kojoj su učitelji i nastavnici povijesti učili i istraživali o kojim didaktičkim koracima trebaju voditi računa kada koriste metodu usmene povijesti u poučavanju u razredu.

Sudionici skupa iskazali su iznimno zadovoljstvo nakon održanoga skupa. Pohvalili su izbor teme, ocijenili su visokim ocjenama predavače i izlaganja te istaknuli važnost ovakvih stručnih usavršavanja za njihov profesionalni razvoj.

Agencija za odgoj i obrazovanje, uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih objavljuje Vremenik i Opća pravila za provedbu natjecanja i smotri učenika osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj u školskoj godini 2024./2025.

U suradnji sa strukovnim društvima i udrugama, različitim ustanovama i uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Agencija za odgoj i obrazovanje organizirat će i provesti 38 natjecanja i smotri u ovoj školskoj godini.

Vremenik održavanja školskih, županijskih i državnih razina natjecanja i smotri dostupan je na poveznici Vremenik, a Opća pravila za provedbu natjecanja i smotri na poveznici Pravila.

Posebne upute za organizaciju i provođenje pojedinih natjecanja i smotri objavit će se naknadno.

Dragi učitelji i učiteljice,

u povodu Svjetskog dana učitelja, koji se u cijelom svijetu obilježava 5. listopada, od srca vam zahvaljujemo na vašem predanom radu, nesebičnoj brizi i neprocjenjivom doprinosu obrazovanju i odgoju mladih generacija. Svakog dana u svojim učionicama ne samo da prenosite znanje, već oblikujete budućnost društva. Svojim strpljenjem, kreativnošću i predanošću pomažete učenicima da otkriju svoj puni potencijal, potičete ih da razvijaju kritičko mišljenje i pripremate ih za izazove koji ih očekuju. Učitelji inspiriraju, motiviraju i pružaju podršku, često neprimjetno, ali s trajnim učinkom.

Promjene u obrazovnom sustavu, tehnologiji ili društvenim izazovima zasnivaju se na učiteljima koji ostaju nosioci obrazovanja i pružaju svakom učeniku priliku za uspjeh i ostvarenje njihovih planova i snova.

Biti učitelj nije samo profesija – to je poziv. Vaša uloga u životima djece nadilazi knjige i školske sate; vi ste uzori, vodiči i podrška koja im je potrebna na njihovu putu u sazrijevanju.

Hvala vam što svojim trudom i zalaganjem gradite bolje društvo i budućnost. Vaša uloga je neizmjerna, a vaš utjecaj trajan – učitelji poput vas mijenjaju svijet!

Pozivamo Vas na panel raspravu “Implementacija plavog obrazovanja u obrazovni sustav Republike Hrvatske – prilike i izazovi”, o uvođenju plavog obrazovanja u formalni sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj koja će se održati na Sveučilištu u Zadru (Obala kralja Petra Krešimira IV br. 2) 25. rujna 2024. godine od 14:30 do 16:30

Panel rasprava je dio HORIZON projekta BlueLightS – EnLIGHTening future Schools to deliver BLUE Sustainability in Europe (https://blue-lights.eu/), u kojem, iz Hrvatske, sudjeluju Agencija za odgoj i obrazovanje i  Sveučilište u Zadru. Svrha ovog panela je omogućiti i uspostaviti dijalog i suradnju dionika koja će unaprijediti stanje plavog obrazovanja u Hrvatskoj. Na panel raspravi okupit će se učitelji i nastavnici, ravnatelji, izdavači, predstavnici institucija i ostali relevantni dionici kako bi zajednički istražili na koji način integrirati teme vezane uz more i znanje o moru i vodama u školske kurikulume i nastavne sadržaje.

Cilj panel rasprave je potaknuti suradnju svih dionika uključenih u obrazovni proces, prikazati primjere dobre prakse i razviti strategiju koja će omogućiti aktivno uključivanje tema koje se tiču znanja o moru i vodama u obrazovanje na svim razinama (različitih predmeta, osnovnih i srednjih škola).

Kao panelisti će u raspravi sudjelovati predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, predstavnici Agencije za odgoj i obrazovanje, stručnjaci iz Europe gdje takva praksa već dugo i uspješno funkcionira te nacionalni stručnjaci iz područja znanja o moru („ocean literacy“ – oceanska pismenost). Rasprava će biti interaktivna, s prilikom da i sudionici iznesu svoja iskustva i prijedloge kako bismo zajedno oblikovali budućnost plavog obrazovanja u Hrvatskoj. Radni jezik panel rasprave je hrvatski.

Sudjelovanje je slobodno i potrebno je registrirati se na poveznici REGISTRACIJA.

Predstavnici četiri regionalna znanstvena centra iz Hrvatske, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Agencije za odgoj i obrazovanje sudjelovali su od 11. do 13. rujna 2024. godine na konferenciji nordijskog udruženja znanstvenih centara, održanoj u Znanstvenom centru Heureka u gradu Vantaa, u blizini Helsinkija. Posjet je organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u okviru bilateralne inicijative razmjene iskustava s Latvijom i Norveškom te razvijanja smjernica za dugoročnu održivost regionalnih znanstvenih centara. Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici znanstvenih centara u Latviji i Norveškoj te drugih država članica nordijskog udruženja znanstvenih centara, koji su s hrvatskim kolegama razmijenili iskustva i prakse rada u području STEM obrazovanja djece od najranije dobi. Uime Agencije za odgoj i obrazovanje na konferenciji su sudjelovale Daria Kurtić, v. d. ravnatelja i Antonela Nižetić-Capković, viša savjetnica za odnose s javnošću.

Konferencija je započela razgledom centra Heureka u kojem posjetitelji mogu doživjeti i učiti o znanosti i tehnologiji na zanimljiv i privlačan način kroz izložbe, filmove u planetariju, obrazovne programe i događanja. Sudionici konferenciji imali su priliku razgledali tri aktualne izložbe posvećene umjetnoj inteligenciji, važnosti igre u svakodnevnom životu i ljudskoj aktivnosti u Sunčevom sustavu. Program konferenciji bio je posvećen navedenim temama. Prvo predavanje odnosilo se na AI-u i utjecaj umjetne inteligencije na učenje, te na njihove prednosti i nedostatke. Uslijedilo je predavanje o razlikama između znanosti i pseudohumanističkih znanosti. Sudionici konferencije imali su priliku upoznati se i s aktualnim svemirskim istraživanjima te saznati kako će najnovija istraživanja svemira promijeniti naš svakodnevni život.

Nakon predavanja održane su radionice na kojima su sudionici raspravljali o izazovima u radu centara kao što su prikupljanje sredstava i financiranje, izrada strategija i planova razvoja, AI-u te marketinškim aktivnostima i mogućnostima koje se koriste u cilju popularizacije centara i privlačenja novih korisnika. Posljednjeg dana konferencije održana je neformalna diskusija hrvatskih sudionika s norveškim i latvijskim kolegama, na kojoj se raspravljalo o budućim aktivnostima te mogućnostima podrške nadležnih ustanova u području odgoja i obrazovanja u cilju održivosti i vidljivosti znanstvenih centara u Hrvatskoj.

Sudjelovanje na konferenciji bila je prilika za predstavnike četiri regionalna znanstvena centra da zajednički planiraju buduće aktivnosti, uz potporu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva znanosti obrazovanja i mladih i Agencije za odgoj i obrazovanje. Planirani su koordinacijski sastanci regionalnih znanstvenih centara u hrvatskim regionalnim znanstvenim centrima, uz suradnju s latvijskim i norveškim regionalnim znanstvenim centrima te priprema smjernica za održivost četiri hrvatska centara.

Projekti regionalnih znanstvenih centara u Hrvatskoj financirani su sredstvima Financijskog mehanizma Europskoga gospodarskog prostora u sklopu Programa „Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva“, iz darovnice Kraljevine Norveške, Kneževine Lihtenštajn i Islanda. U sklopu projekta u Hrvatskoj su osnovana i djeluju četiri centra: Regionalni znanstveni centar LORI iz Ludbrega, Regionalni znanstveni centru RaSTEM iz Šibenika, Jadranski regionalni znanstveni centar STEM Splitsko-dalmatinske županije i Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske Osječko-baranjske županije. Centri su zamišljeni upravo prema modelu norveških regionalnih znanstvenih centara te su oblikovani kao poticajni prostori u lokalnoj zajednici kojima se osiguravaju komplementarne obrazovne aktivnosti redovitim programima, prema modernim i participativnim principima u STEM područjima s ciljem pravovremenog poticanja i razvoja talenata učenika. U centrima se planira provoditi terenska, dodatna ili cjelodnevna nastava, gdje učenici, ali i cijele obitelji, mogu sudjelovati u STEM programima oblikovanim prema njihovim interesima. Regionalni znanstveni centri oblikovani su tako da budu mjesta u kojima će i učitelji razvijati kompetencije da bi ih kasnije mogli primjenjivati u provedbi nastavnih planova i kurikula.

Edukacija o prometnoj kulturi i sigurnosti djece u prometu je izuzetno važna kako bi se spriječile teške prometne nesreće i smanjio broj stradale djece u prometu, a da bi se to postiglo potreban je angažman i podizanje svijesti o prometnoj kulturi svih u društvu, od učitelja, ravnatelja škole, policije, prometnih stručnjaka, lokalne zajednice i roditelja.

Poruka je s državnog stručnog skupa „Inovativni pristupi i stručne kompetencije u promicanju prometne sigurnosti i kulture u osnovnoškolskom obrazovanju“ koji je u organizaciji Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Agencije za odgoj i obrazovanje, uz potporu Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga autokluba, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske održan 4. rujna 2024. godine na Sveučilištu u Zagrebu.

Na stručnom usavršavanju, koje je imalo za cilj jačanje svijesti ravnatelja o važnosti pružanja podrške učiteljima i učenicima u ostvarenju ishoda učenja vezanih uz sigurnost prometa i prometnu kulturu, sudjelovalo je 500 ravnatelja osnovnih škola iz cijele Hrvatske te načelnici policijskih postaja RH-e. Okupljene su uvodno pozdravili potpredsjednik Vlade RH-e i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Fakulteta prometnih znanosti izv. prof. dr. sc. Marko Šoštarić i v. d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić, prof.

Podpredsjednik Vlade RH-a i ministar dr. sc. Davor Božinović istaknuo je  da se skup organizira u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama, znanstveno je utemeljen i dopunjen iskustvima koje je prometna policija prikupila u praksi.

Izlaganje je započeo podatcima o broju stradalih u prometu. – Prošle je godine na današnji dan bilo 167 poginulih u prometu, a ove godine do sada imamo 166 što je približno isto, no ijedna smrtno stradala osoba je previše, a pogotovo dijete – kazao je Božinović. Dodao je da aktivan angažman u  školskom sustavu može dugoročno promijeniti ono što nije na zadovoljavajućoj razini, a to je prometna kultura, jer godišnje imamo oko 750.000 prekršaja, što u prosjeku znači da je svaki treći vozač u Hrvatskoj učinio prekršaj. – Ne postoji zakon koji to može riješiti sam od sebe i pristup mora biti širi na temelju znanstvenih analiza i komparativne prakse u drugim zemljama – rekao je Božinović.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs naglasio je kako je ovaj skup od iznimne važnosti i da se u obrazovnom sustavu vodi briga o primjeni kurikuluma te kako educirati ne samo djecu i učenike, nego i nastavnike i ravnatelje pri čemu je najveća uloga Agencije za odgoj i obrazovanje. – Sigurnost i prometna kultura djece i mladih su veoma važni, no osim u školama potreban je i rad roditelja s djecom. To je vrlo širok aspekt, a ministarstvo će apsolutno davati potporu da se Nacionalna strategija i njezini ciljevi u što većoj mjeri ostvare – naglasio je ministar Fuchs.

– Želimo da u svom veselom okruženju djeca budu sigurna na putu do škole i iz škole do kuće. Prometna kultura se gradi, promet ne štedi nikoga i upravo zato trebamo educirati od mlade dobi –  istaknuo je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Zahvalivši sudionicima što su prepoznali potrebu za održavanjem skupa na ovu temu prije početka nove školske godine, dekan Fakulteta prometnih znanosti izv. prof. dr. sc. Marko Šoštarić podsjetio je na kontinuirani rad brojnih stručnjaka na fakulteta u sklopu Centra izvrsnosti cestovnoga prometa, a s ciljem unaprjeđenja edukacije iz područja prometne sigurnosti. – Svi trebamo djelovati prvo preventivno, a uloga ravnatelja, profesora i učitelja je ključna jer oni integriraju sva ta znanja u svoju nastavnu djelatnost. U tom procesu važan je razvoj inovacija u pristupu i razvoju tehnologija te kvalitetna suradnja s lokalnim vlastima – kazao je dekan Šoštarić. Edukacija je jedno od najvažnijih područja na koje možemo djelovati da bi se povećala sigurnost prometa i spriječile teške prometne nesreće, ali je prekasno ako edukacija počne tek u autoškolama, naglasio je. Naglasivši važnost suradnje institucija po pitanju sigurnosti u prometu i implementacije boljega, novoga sustava edukacije u školske kurikulume Daria Kurtić, v. d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje, istaknula je da je današnji stručni skup za ravnatelje početak kontinuiranih edukacija Agencije, Fakulteta prometnih znanosti i MUP-a, koja će se nastaviti edukacijom za učitelje do kraja tekuće kalendarske godine. Dogovorene su tri edukacije na godišnjoj razini tijekom daljnje suradnje svih institucija.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila su predavanja profesora i stručnjaka o važnosti poučavanja sigurnosti u prometu i prometne kulture u osnovnoškolskom obrazovanju, o suvremenim pristupima učenju, zatim konkretnije o prometnim nesrećama u kojima stradaju djeca te o primjerima dobre prakse u osnovnim školama. Doc. dr. sc. Dario Babić, sa Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, održao je predavanje o važnosti poučavanja sigurnosti prometa i prometne kulture u osnovnoškolskom obrazovanju. Pozivajući se na primjere dobre inozemne prakse u edukaciji o prometnoj sigurnosti u Finskoj, Belgiji i Nizozemskoj, ravnateljima je govorio o strategiji za uključivanje prometne sigurnosti u školski kurikulum. Zaključno, istaknuo je važnost intenziviranja edukacija prema postojećim kurikulima uz integriranje što više tema iz sigurnosti prometa i prometne kulture te tema o novim tehnologijama i opasnostima. Predložio je ravnateljima imenovanje učitelja zaduženog za sigurnost prometa na razini škole te da s lokalnim Policijskim postajama i HAK-om dogovore provođenje preventivnih aktivnosti i programa.

Inovativne nastavne strategije i metode za učinkovitu realizaciju odgojno-obrazovnih ciljeva u ovom području te profesionalne kompetencija učitelja, ključne za uspješno poučavanje prometne sigurnosti i promicanje prometne kulture među učenicima predstavile su izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić i izv. prof. dr. sc. Alena Letina s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U izlaganjima su naglasile potrebu za kontinuiranim stručnim usavršavanjem učitelja, organiziranjem stručnih edukacija te pristupom relevantnim edukativnim resursima.

Ove je godine u prometu ukupno nastradalo 631 dijete, od toga pet smrtno, 536 ih je lakše, a 90 teže ozlijeđeno. U usporedbi s istim razdobljem lani poginulo je dvoje djece manje, a bilježi se i smanjenje teških ozljeda, istaknuo je voditelj Službe prometne policije Josip Mataija. Upozorio je da čak 60 posto djece stradaju kao putnici u vozilima roditelja. Pozvao je prvenstveno vozače, uoči početka nove školske godine, na povećan oprez te najavio da će policija u sklopu tradicionalne akcije „Poštujte naše znakove“ pojačano nadzirati promet u zonama škola, pomagati djeci pri prelasku ceste i represivno djelovati prema prekršiteljima prometnih propisa. Također će u prvim razredima održati edukaciju o sigurnosti o prometu.

Primjeri edukativno preventivnih projekata koji se provode u osnovnim školama, a odnose se na prometnu sigurnost predstavio je dr. sc. Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a. Podsjetio je na internetsku aplikaciju „Prometna učilica“ koja je namijenjena učenicima svih razreda osnovnih škola za učenje i provjeru znanja iz prometnih propisa, a nalazi se na internetskoj adresi: http://ucilica.skole.hr i besplatno je dostupna svima u školama, govorio je o poligonima za vježbu te pozvao sve ravnatelje da u svojim sredinama organiziraju polaganje biciklističkog ispita za učenike.

Umanjivanje ili prikazivanje pogrešne slike o Holokaustu i umanjivanje zločina nacističkog režima je postalo šokantno uobičajeno na globalnoj razini. 
To je iskrivljavanje istine o Holokaustu koje duboko vrijeđa žrtve i preživjele Holokausta te ugrožava naše demokratske vrijednosti. 

#ČuvajmoČinjenice je međunarodna inicijativa Vijeća Europe, Europske komisije, Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA), Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Ujedinjenih naroda i UNESCO-a.

Na hrvatskome jeziku dostupna je na poveznici #ČuvajmoČinjenice kao i materijali za objavu na društvenim mrežama
Pridruži se globalnoj kampanji #ČuvajmoČinjenice! 

Međunarodni stručni skup za odgojitelje, učitelje i nastavnike pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva otvoren je 17. srpnja 2024. godine na Filozofskom fakultetu u Splitu. Na stručnom usavršavanju sudjeluju 33 odgojitelja, učitelja i nastavnika koji rade s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u okviru redovne osnovnoškolske i srednjoškolske nastave u sustavima odgoja i obrazovanja država u kojima Hrvati imaju status nacionalne manjine. Sudionici stručnog skupa su odgojitelji, učitelji i nastavnici iz Kanade, Mađarske, Srbije i Kraljevine Švedske.

Skup je svečano otvorila Daria Kurtić, prof., v. d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje, a pozdravnim riječima sudionike skupa pozdravili su Vedran Iskra, iz Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH-a, Tomislav Đonlić, prof., pročelnik Ureda za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije, prof. dr. sc. Ina Reić Ercegovac, dekanica Filozofskog fakulteta u Splitu  i Helenca Pirnat Dragičević, dipl. iur., pravobraniteljica za djecu.

Agencija za odgoj i obrazovanje, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, jedanput godišnje organizira međunarodni stručni skup za odgojitelje, učitelje i nastavnike pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva. Ovu aktivnost Agencija za odgoj i obrazovanje provodi od 2006. godine. Teme stručnog usavršavanja su vezane uz hrvatski jezik i književnost, povijest, umjetnost, kulturnu i prirodnu baštinu te tradicijsko naslijeđe.

Ove godine, stručni skup se održava od 17. do 20. srpnja na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Nositelji programa stručnoga skupa su viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje, znanstvenici iz akademske zajednice te vrsni učitelji praktičari promovirani u zvanje savjetnika.

Osim predavanja i radionica, program stručnog skupa obuhvaća posjete važnim lokalitetima kulturno-povijesne baštine u Splitu i okolici. Sukladno planiranom programu predviđen je posjet tvrđavi Klis, povijesnoj postrojbi Kliški uskoci te su planirani vođeni obilasci Dioklecijanove palače, Galerije Meštrović i arheološkog lokaliteta Salona.

Organizacijom Međunarodnoga stručnog skupa za odgojitelje, učitelje i nastavnike pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva, Agencija za odgoj i obrazovanje kontinuirano pruža stručnu podršku profesionalnome razvoju učitelja i nastavnika pripadnika hrvatske nacionalne manjine na temelju njihovih iskazanih potreba, omogućuje im međusobno povezivanje i suradnju, povezivanje s matičnom državom i njezinim institucijama nadležnima za obrazovanje i stručno usavršavanje.