Agencija za odgoj i obrazovanje

Agencija za odgoj i obrazovanje organizira za nastavnike hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama stručni skup „Nazorovi dani 2022.“,  4. lipnja 2022. godine  u Postirima. Skup je dio prosvjetno-kulturne manifestacije „Nazorovi dani“ koja je pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.

Svrha je skupa istražiti važnost i utjecaj djela hrvatskoga klasika Vladimira Nazora na hrvatsku kulturu i hrvatski jezik, primijeniti kanonske i suvremene interpretacije Nazorove poezije i proze u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti te istražiti mogućnosti učeničke recepcije.

Okvirna tema skupa: Nazorovo čakavsko pjesništvo.

Zainteresirani stručnjaci i odgojno-obrazovni radnici mogu podnijeti prijavu (u privitku) i sažetak izlaganja (do 250 znakova) na Skupu do 20. svibnja 2022. godine višem savjetniku za hrvatski jezik dr. sc. Srećku Listešu  na adresu elektroničke pošte: srecko.listes@azoo.hr.

U slučaju većeg broja prijavljenih izlaganja, o izlagačima će odlučiti povjerenstvo koje imenuje ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje.

Agencija za odgoj i obrazovnje

Predstavljanjem Zbornika radova Marko Marulić, Judita (1501. – 1521. – 2021.) u izdanju Agencije za odgoj i obrazovanje na najljepši mogući način obilježeno je zatvaranje Godine Marka Marulića, 500. obljetnica prvotiska Judite i Dan hrvatske knjige. U gradu Marka Marulića 22. travnja 2022. godine predstavljen je Zbornik radova koji je nastao kao rezultat i plod uspješnog stručno-znanstvenog skupa održanog prije godinu dana u Muzeju Grada Splita.

Svečanom predstavljanju na Sveučilištu u Splitu, uz autore radova i recenzente, nazočili su izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, dr. sc. Dubravku Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za Hrvatski jezik i jezikoslovlje  i izv. prof. dr. sc. Željko Radić, prorektor za pravne poslove i razvoj ljudskih potencijala Sveučilišta u Splitu.

Svi moramo biti ponosni na Marka Marulića, tim više što je on veliki dio opusa stvarao na latinskom jeziku, istaknula je Vesna Bedeković, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora. Juditu je nazvala bestselerom u kontekstu vremena u kojem je nastala. Također je pohvalila trud Agencije za odgoj i obrazovanje uložen u organizaciju stručnih usavršavanja na temu Marka Marulića, posebno prošlogodišnju stručno-znanstveni skup u Splitu i inicijativu za proglašenje Godine Marka Marulića.

Obilježavanje 500 godina prvotiska Marulićeve Judite, prve autorske knjiga na hrvatskomu jeziku, Agencija za odgoj i obrazovanje prepoznala je kao iznimno važnu obljetnicu za povijest hrvatskoga naroda i povijest hrvatske književnosti, naglasila je na predstavljanju ravnateljica Agencije. – Hrvatska ima veliku kulturu, velike ljude, velike znanstvenike i umjetnike, na nama je da tu kulturu održavamo – naglasila je dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, urednica Zbornika.

U Zborniku radova je objavljen 21 stručno-znanstveni rad znanstvenika, sveučilišnih profesora i učitelja u kojima autori istražuju važnost i utjecaj djela hrvatskoga klasika Marka Marulića na suvremenu hrvatsku kulturu i hrvatski jezik, pokazuju primjerom kako kanonske i suvremene interpretacije Marulićeve Judite primijeniti u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti te iznose mogućnosti učeničke recepcije kanonskoga teksta.

Radove u Zbornik predstavili su dr. sc. Marijana Horvat, voditeljica Odjela za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović, redovita profesorica na Katedri za komparativnu povijest hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Srećko Listeš, viši savjetnik za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje. – Vjerujem da će za koju godinu Zbornik biti citiran u znanstvenim i stručnim radovima i da će pomoći svima koji se bave starijom hrvatskom književnošću, renesansom, Marulićem i Juditom – istaknuo je Srećko Listeš, jedan od urednika i autor rada u Zborniku.

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Splitu se 19. i 20. travnja 2022. godine održao Državni stručni skup o Domovinskom ratu za učitelje i nastavnike povijesti, a ovogodišnja je tema bila Hrvatska ratna mornarica u Domovinskom ratu.

Kroz stručna predavanja istaknutih znanstvenika i povjesničara te svjedočenjem sudionika ratnih događanja, 70 učitelja i nastavnika imali su priliku upoznati se sa stanjem u Hrvatskoj početkom 1990-ih godina te steći znanja o osnivanju Hrvatske ratne mornarice i razvoju mornarice u Hrvatskoj sve do sada. Svoja stručna i životna iskustva predstavili su ljudi koji su stvarali HRM, znanstvenici i oni koji su bili svjedoci toga vremena.

Na otvaranju skupa u Hrvatskom pomorskom muzeju u tvrđavi Gripe sudionike su pozdravili: ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, koja je skup i otvorila, izaslanik ministra znanosti i obrazovanja prof. Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije Tomislav Đonlić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu Ljubomir Radić, prof. i Hrvoje Knežević, prof., viši savjetnik za povijest Agencije za odgoj i obrazovanje.

Agencija za odgoj i obrazovanje po 15-ti put organizira skup vezan uz tematiku Domovinskog rata, i svake godine u fokusu su nam bili druge teme i sadržaji vezani uz određene bitke, postrojbe, djelovanja, uvodno je naglasio viši savjetnik i organizator stručnoga usavršavanja. – Na skupu se nastoje obraditi teme sa znanstvenog stajališta, iskustva onih koji su u vojnim akcijama sudjelovali te učitelja i nastavnika koji primjerima dobre prakse prikazuju kako oni gradivo Domovinskog rata implementiraju u nastavi povijesti – kazao je H. Knežević.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać istaknula je u svom obraćanju da je skup posvećen Domovinskom ratu iznimno važan, jer pored stručnih predavača, nudi kulturu sjećanja na noviju hrvatsku povijest u kojoj se stvarala domovina.

Stručno usavršavanje za učitelje i nastavnike započelo je izlaganjima umirovljenih časnika HV-a. Stjepan Bernardić i Željko Seretinek pojasnili su prva organizirana borbena djelovanja HRM-a; bitku u splitskom i korčulanskom kanalu. Profesor Stjepan Lozo je u svom izlaganju opisao kronologiju degađanja te Vojno-mornarička djelovanja na Jadranu do proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 8. listopada 1991. godine.

Profesor Željko Primorac govorio je o perspektivi HRM-a u 21. stoljeću i ulozi HRM-a u sklopu NATO saveza. Profesor Matej Gabrilo, v.d. ravnatelj Muzeja Domovinskog rata u Splitu je prikazao dokumentarni film pod nazivom Proizvodnja opreme i oružja za potrebe Hrvatske vojske u Brodosplitu 1991.-1995. Na kraju prvog dana sudionici skupa su uz stručno vodstvo obišli postav Hrvatskog pomorskog muzeja.

Drugi dan skupa je bio rezerviran za primjere dobre prakse u nastavi povijesti. Branka Teklić, prof. iz Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu, Igor Jovanović iz OŠ Veli vrh iz Pule i Toni Rajković iz OŠ Šestine sudionicima skupa su pokazali na koji način obrađuju sadržaje i teme o Hrvatskoj ratnoj mornarici u nastavi.  Svoju životnu priču i osobno svjedočanstvo o životu Admirala HRM-a Svete Letice iznio je Ante Letica, sin admirala Svete Letice.

Na kraju stručnoga skupa sudionici su posjetili Ratnu luku Lora u Splitu te uz stručno vodstvo časnika i mornara obišli brodove HRM-a usidrene u luci.

Dugogodišnja uspješna suradnja Agencije za odgoj i obrazovanje i Veleposlanstva Republike Francuske u Hrvatskoj te Francuskog instituta u Hrvatskoj rezultirala je potpisivanje Sporazuma o suradnji tih triju ustanova.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać i Njegova Ekscelencija Gaël Veyssière, ambasador Francuske u Hrvatskoj te Estelle Halimi-Dagron, direktorica Francuskoga instituta u Hrvatskoj potpisali su 1. travnja 2022. godine u Zagrebu dokument kojim se definira zajedničko djelovanje i suradnja u nizu aktivnosti poput stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika francuskoga jezika na državnoj/međužupanijskoj i međunarodnoj razini, organizacije Natjecanja učenika osnovnih i srednjih škola iz francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj i organizacije i provođenja Školskoga DELF-a certificiranog ispita o poznavanju francuskog jezika.

Također, Sporazumom se definiraju i drugi oblici suradnje na unaprjeđivanju nastavnog predmeta Francuskog te zajedničko organiziranje i sudjelovanje na konferencijama, stručnim skupovima, webinarima, edukacijama i istraživačkim projektima za odgojitelje, učitelje i nastavnike Francuskoga jezika i cjeloživotnog obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika.

Prilikom potpisivanja Sporazuma Njegova Ekscelencija Gaël Veyssière i dr. sc. Dubravka Brezak Stamać izrazili su zadovoljstvo zbog stvaranja temelja za proširivanje suradnje u vezi s promicanjem francuskoga jezika kao jezika Europske unije i poticanje višejezičnosti u Republici Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kao koordinatori te Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pomoći će i pružiti potrebnu stručnu potporu oko izrade Prijedloga kurikuluma i njegove primjene u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju za županije koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini.

U utorak, 29. ožujka 2022. godine, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, potpisan je Sporazum o suradnji kojeg su u ime županijskih ministarstava obrazovanja u BiH potpisali: Ana Andrić, Županija Posavska; Ružica Mikulić, Zapadnohercegovačka županija; Gordana Nakić, Hercegbosanska županija; Bojan Domić, Županija Središnja Bosna; Željko Ćorić, Zavod za školstvo iz Hercegovačko neretvanske županije te Jadranka Bošnjak, Zavod za odgoj i obrazovanje Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije.
 
Zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda Dario Magdić zahvalio je ministru Fuchsu, kao i čelnicima ključnih obrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj na spremnosti da svojim kompetencijama, praksi, znanju i iskustvu, pruže stručnu potporu u izradi Prijedloga kurikuluma te istaknuo: „Siguran sam da ovim Sporazumom, i uz napore svih sudionika odgojno obrazovnog procesa u Bosni i Hercegovini, u područjima gdje se nastava izvodi po hrvatskom planu i programu, našu djecu i mlade pripremamo za bolje danas i bolje sutra.“
 
“Znanje i ljudi su najveća vrijednost svake zemlje. Stoga je ulaganje u obrazovanje najbolji ulog u bolju budućnost kako pojedinaca, mladih ljudi tako i društva u cjelini. Vjerujem da je ovaj Sporazum o suradnji oko izrade Prijedloga kurikuluma i njegove primjene u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju jedan od načina stvaranja temelja prosperitetnije budućnosti kako hrvatskog naroda tako i Bosne i Hercegovine” -naglasio je Radovan Fuchs, ministar obrazovanja i znanosti.
 
Jadranka Bošnjak, ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje, koji je koordinator kurikularnog procesa, zahvalila je predstavnicima hrvatskih obrazovnih institucija na potpori. Naglasila je značaj te potpore posebice u revidiranju kurikularnih dokumenata, čija je izrada u završnoj fazi te potrebnoj obuci i dodatnom osposobljavanju prosvjetnih djelatnika – učitelja, nastavnika i profesora, kako bi se ojačale njihove kompetencije za primjenu novog kurikuluma u učionicama.
 
Potpisani Sporazum o suradnji uključuje pomoć pri izradi kurikuluma svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja temeljenih na odgojno-obrazovnim ishodima, pomoć pri izradi prijedloga novog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, pomoć pri osposobljavanju učitelja za primjenu novih kurikuluma i promjene u procesu poučavanja i učenja, prijedlog načela i smjernica za izradu priručnika, udžbenika i drugih nastavnih pomagala te digitalizaciju istih, kao i korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Eksperimentalna nastava, po novom kurikulumu, u školama koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini očekuje se već u novoj školskoj godini 2022./2023.

Preuzeto sa stranica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske https://hrvatiizvanrh.gov.hr/vijesti/4908

U Novinarskom domu u Zagrebu 22. ožujka 2022. godine otvoren je stručni skup „Holokaust kao početna točka“; dijalog Hrvatske, Italije i Slovenije, stručno usavršavanje učitelja koje već petu godinu organizira Mémorial de la Shoah iz Francuske, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Zavodom za šolstvo Republike Slovenije i Ministarstvom obrazovanja Republike Italije.

Stručni skup započeo je vrlo emotivnim svjedočanstvom Anatolija Podolskog, povjesničara iz ukrajinskog centra za studije holokausta u Kijevu, koji je u javljanju uživo iz skloništa ispričao kako se osjećaju, i što preživljavaju Ukrajinci nakon 28 dana ruske agresije. – Danas se u Ukrajini borimo za slobodu i ljudska prava ne samo Ukrajinaca, nego cijele Europe – poručio je Anatolii Podolskyi naglasivši da je za njega kao povjesničara i Ukrajinca Putinov režim hitlerovski režim te da podržava rezoluciju Senata SAD-a kojom je ruski predsjednik Vladimir Putin osuđen kao ratni zločinac.

Uvodno su se sudionicima skupa obratili Vojko Kunaver, nacionalni koordinator i predstavnik Zavoda za šolstvo Republike Slovenije, Laura Fontana, predstavnica talijanskog Ministarstva obrazovanja i Memorial de la Shoah, Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, Bruno Boyer, direktor Međunarodnog odjela Memorial de la Shoah u Parizu i Gaël Veyssière, veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj. U svojim obraćanjima svi su istaknuli kako ratna stradanja u Ukrajini zorno pokazuju da nismo puno toga naučili iz povijesti. – Ne postoji nijedna zemlja u Europi koja nema traumatične dijelove nacionalne povijesti, ali suočavanje s tim dijelom povijesti je ključna točka za izgradnju bolje budućnosti. Zato je vrlo važno prenositi znanje mladim generacijama jer bolje znanje o holokaustu i ratnim zločinima može nam pomoći da razumijemo kako smo do toga došli – istaknuo je francuski veleposlanik Gaël Veyssière.

Manipulacija i distorzija povijesti je najveća prijetnja s kojom se suočavamo trenutno u Europi, naglasio je Bruno Boyer, direktor Međunarodnog odjela Memorial de la Shoah u Parizu. – Ako pogledate rusku propagandu, ona se temelji na distorziji povijesti. I zato moramo braniti ljudske vrijednosti i demokraciju, a za to nam je potrebno ono osnovno, znanje – kazao je Bruno Boyer. Upravo su ovakva stručna usavršavanja najbolja prilika da mlade generacije naučimo pravoj istini, kazala je ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać i zahvalila svim partnerima i organizatorima na zalaganju i iznimno zanimljivim predavanjima. – Novija hrvatska povijest nosi dvije velike traume – stradanja Židova u Nezavisnoj državi Hrvatskoj te Domovinski rat. Hrvati su posebno osjetljivi na rat u Ukrajini jer u stradanju ukrajinskoga naroda vide slike ratnih razaranja Vukovara. Kao da brutalna ruska agresija nije naučila iz povijesti, i kao da latinska izreka – Historia est magistra vitae – nije nositeljica istine. Stoga su ovakvi dijalozi iznimno važni – naglasila je Dubravka Brezak Stamać.

Stručno usavršavanje nastavljeno je predavanjima stručnjaka iz akademske zajednice i područja obrazovanje o holokaustu iz nekoliko europskih zemalja prema programu, a drugoga dana bit će organiziran i posjet spomen-području Dotrščina.

Na skupu sudjeluje 50 učitelj iz Republike Hrvatske, Italije i Slovenije, koji se bave poučavanjem i učenjem o holokaustu.

Kampanja pokrenuta inicijativom organizacije Dana Alliance for Brain Initiatives, poznata u svijetu kao Brain Awareness Week, provodi se u Hrvatskoj već dvadeset i jednu godinu u mjesecu ožujku, pod nazivom Tjedan mozga. Teme ovogodišnje manifestacije su Vrtnja (Spin), Dječja igra te Post-COVID. U petak, 18. ožujka 2022. godine, održan je skup za učitelje i nastavnike koji su suorganizirali Medicinski fakultet Osijek, Sekcija SENZOS, Odjel za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera te Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek. Dio sudionika sudjelovao je uživo, a većina, iz različitih dijelova Hrvatske, online. Skup su pozdravile: prof. dr. sc. Marija Heffer, predsjednica koordinacijskog odbora i predsjednica Katedre za medicinsku biologiju i genetiku Medicinskog fakulteta Osijek, Ana Stupin, prodekanica za međuinstitucijsku suradnju i razvoj istog fakulteta te doc. dr. sc. Ivana Stanić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Osječko-baranjske županije. Goste i sudionike na kraju uvodnoga dijela pozdravila je dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, koja se osvrnula na važnost ovakvoga interdisciplinarnoga stručnog usavršavanja i zaželjela svim predavačima i sudionicima uspješan rad.

Prvo je predavanje održao dr. sc. Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja i prikazao dio rezultata velikog projekta  O utjecaju COVID-19 pandemije na učenike, učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje u brojnim osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske, o promjenama u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja, učincima na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika. Predavanje Vežite se, slijećemo… u post-COVID; Što nas je pandemija naučila? održala je izv. prof. Silvija Ručević s Filozofskog fakulteta Osijek, s Odsjeka za psihologiju.

U predavanju Učiteljica je rekla da ćemo se igrati, ali na kraju smo radili samo ono što je ona htjela, dr. sc. Ida Somolanji Tokić, s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek govorila je o dječjoj igri koja je ključna za zdrav i cjelovit djetetov razvoj. Učiteljica razredne nastave Zehra Delići viša savjetnica za biologiju iz Agencije za odgoj i obrazovanje, Marina Ništ, u predavanju Vrtimo se, vrte nas, vrtimo…, govorile su o razrednom istraživanju učenika jednoga četvrtog razreda o tome kako se vrte, što se događa tijekom vrtnje i poslije nje, koje se igre vrtnje igraju. Predavanjem Pssst otkrivat ću vam tajnu balerina, dr. sc. Tihane Mendeš, dr. med. s Odjela za otorinolaringologiju KBC Osijek i Medicinskog fakulteta, završen je stručni skup. Više o skupu dostupno je na poveznici.

Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je 11. ožujka 2022. godine u Klanjcu državni stručni skup za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika „Očuvanje zavičajnoga govora u izvannastavnim i projektnim aktivnostima: kajkavski govor“. Važnost teme prepoznali su Krapinsko-zagorska županija i djelatnici OŠ Antuna Mihanovića iz Klanjca koji su u organizaciji i provedbi skupa pružili veliku potporu i podršku višim savjetnicama Barbari Beronji i Ivani Ivančan Medved.

Skup je organiziran hibridno za pedesetak predavača, jezikoslovaca, voditelja županijskih stručnih vijeća i uzvanika uživo i četiristotinjak učitelja i nastavnika hrvatskog jezika putem videokonferencije.

Skupu je prisustvovala ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak-Stamać te je, osim obraćanja sudionicima skupa na početku, održala predavanje u kojem je istaknula da su izvorni govornici ključni u očuvanju zavičajnog govora. Na ovom stručnom skupu iznimno bogatog sadržaja sudjelovali su i drugi ugledni jezikoslovci: akademik, pjesnik, prevoditelji i diplomat dr. Drago Štambuk, dr. Anita Celinić, s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i doc. dr. sc. Marina Marinković, s Filozofskog fakulteta, te iznimni čuvari kajkavskog narječja iz zagorskih osnovnih škola: Danica Leštek, iz OŠ „Donja Stubica“, Josipa Kocman Grošinić, iz OŠ „Vladimira Nazora“, Budinšćina, i Pavica Iveković, iz OŠ „Lijepa naša“ Tuhelj.

Akademik dr. Drago Štambuk obratio se skupu i predstavio svoju Zlatnu formulu hrvatskog jezika ča-kaj-što koja je 2019. proglašena kulturnim dobrom. Dr. D. Štambuk najglasniji je zastupnik jezičnoga integracijskog pristupa u kojem se zalaže da se štokavski standard obogati na uravnotežen i mudar način s distinktima čakavicom i kajkavicom. – Odbacivši svoju blistavu čakavsko-kajkavsku pričuvu 1850. godine, hrvatski jezik je dezintegriran i osiromašen. Treba uvijek imati na umu da „od viška glava ne boli“, da nas jezik identificira i ujedinjuje kulturološku, identitetski, politički i jezično te je očuvanje jezika i narječja od neprocjenjive važnosti. Svaka dva tjedna u svijetu nestane jedan jezik. Od šest tisuća jezika svaki drugi je ugrožen. Neka svima nama to bude pouka – rekao je akademik Štambuk.

Učenici iz Lučelnice i Klanjca, koje su uvježbale učiteljice Mira Petek i Danijela Stanišak, na početku skupa su pozdravili goste i predstavili se dramsko-scenskom igrom „Odnavek i zanavek“ te potvrdili da su pravi čuvari tradicije i zavičajnog govora. U ime Osnovne škole Antuna Mihanovića skupu se obratila ravnateljica Melita Ulama, u ime Grada Klanjca gradonačelnik Zlatko Brlek, a u ime Krapinsko-zagorske županije pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak-Stamać je tijekom boravka u Klanjcu kratko posjetila školu u Klanjcu, Spomen-park znamenitih Klanjčana, sarkofage te klanječku crkvu Navještenja BDM i knjižnicu Franjevačkog samostana. Razgledala je posebno vrijednu franjevačku zbirku, inkunabule i rukopisne knjige pisane na kajkavskom iz vremena dok se koristio uglavnom latinski jezik.

Skup je završio izborom stihova iz Balada Petrice Kerempuha, u izvedbi glumca Adama Končića.

Preuzeto sa stranica sjever.hr

Agencija za odgoj i obrazovanje izradila je smjernice za učitelje, nastavnike i stručne suradnike s ciljem osnaživanja djece, mladih i roditelja u kriznim situacijama, a kako bi pomogli svim odgojno-obrazovnim radnicima u informiranju djece i mladih vezano uz novonastalu situaciju, odnosno rat u Ukrajini.

Natječaj za nagrađivanje najboljih radova učenika srednjih škola i njihovih mentora iz područja biologije čovjeka, kemije i genetike, koji će osim nagrade učenicima omogućiti druženje s nekoliko nobelovaca, najavljen je 23. veljače 2022. u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Zagrebu.

Natječaj su raspisali Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Agencija za odgoj i obrazovanje.

Rok za prijavu je 1. svibnja 2022. godine, a nagrade će biti dodijeljene 24. lipnja 2022. godine u Dubrovniku, za vrijeme održavanja 12. konferencije ISABS-a o forenzičnoj, antropološkoj i medicinskoj genetici.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs zahvalio je predsjedniku ISABS-a Draganu Primorcu na inicijativi i izrazio očekivanja da će nagrada privući što više mladih ljudi tom području znanosti i doprinijeti popularizaciji znanosti.

Dragan Primorac pozvao je učenike da se prijave na natječaj i otklone bilo kakve strahove, te im obećao veliko iskustvo druženja s nobelovcima.

U svečanosti dodjele nagrada sudjelovat će dobitnici Nobelove nagrade Aaron Ciechanover, Sir Richard John Roberts i Thomas Südhof, kazao je Primorac i otkrio da će dobitnici nagrade imati priliku provesti jedan sat s nobelovcima u razgovoru o budućnosti.

Uz prijavu koju mogu podnijeti od četvrtka na mrežnoj stranici društva (https://isabs.hr/the-isabs-future-scientist-award) kandidati trebaju dati kratki opis dosadašnjih postignuća kao što su prosjek ocjena, nagrade i slično na hrvatskome jeziku, životopis mentora s posebnim naglaskom na rezultate u nastavi i znanosti, te učenički esej na hrvatskome i engleskome jeziku iz područja biologije čovjeka, kemije ili genetike. Eseje učenik, pored spomenutih nobelovaca, ocjenjivat će prof. dr. Dragan Primorac, Božo Pavičin ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja, dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ispred Agencije za odgoj i obrazovanje, doc. dr. Saša Missoni s Instituta za antropologiju.

Nagradu učenicima čini novčani dio, diploma i besplatna kotizacija za sudjelovanje na konferenciji, uključujući i predavanja dobitnika Nobelove nagrade. (HINA)