Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), Uprava za klimatske aktivnosti, organizira seriju od osam panel rasprava i završnu konferenciju kroz deveti i deseti mjesec na temu tranzicije Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti. Panel rasprava namijenjena djelatnicima u obrazovnom sektoru organizira se u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje (AZOO) u petak 1. listopada 2021. godine od 14:30 do 16:30 i moguće je pratiti putem veza za videokonferenciju: Panel obrazovanje o klimatskoj neutralnosti
Svrha Panel rasprave namijenjene obrazovnom sektoru je uspostava dijaloga i čuti razmišljanja o izazovima i mogućnostima za pravednu i učinkovitu tranziciju Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti. Postavlja se pitanje kako obrazovni sektor može doprinijeti kroz svoj obrazovni sustav da tranzicija bude brža, učinkovita i pravedna!
Uvodničarka i moderatorica je:
- dr.sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje
Panelisti su:
- Davor Malović, ravnatelj Tehničke škole Sisak
- dr.sc. Boris Jokić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
- Boris Anić, Klasična gimnazija Zagreb
- Marica Kučan, Pomorska škola Bakar
- Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
Na Završnoj konferenciji 27. listopada 2021. predstavnici svakog od Panela (poslovni sektor, donositelji odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, mladi, mediji, obrazovni sektor, znanstvenici, sindikati, organizacije civilnog društva) predstavit će zaključke i preporuke. Objedinjeni zaključci i preporuke će biti objavljeni na mrežnoj stranici MINGOR-a.
Ova se događanja održavaju u kontekstu Konferencije o budućnosti Europe što je pokrenula Europska komisija kako bi se čuo glas građana EU-a o izazovima i prioritetima Europe.
Države članice EU-a su donijele Europski propis o klimi, koji postavlja za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u odnosu na 1990. godinu i postići klimatsku neutralnost najkasnije do 2050. godine.
Scenariji smanjenja emisije stakleničkih plinova su opisani u Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koja će zajedno s novim zakonodavstvom usmjeriti razvoj Hrvatske prema drastičnom smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Klimatska ambicija EU-a, koju Hrvatska dijeli, utjecat će na sve segmente društva te je potrebno uspostaviti dijalog u društvu o izazovima i mogućnostima.