13. 12. 2019.

Savjetnicima Agencije predstavljeni rezultati PISA 2018

Viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje sudjelovali su na poziv Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja na predstavljanju rezultata OECD-ova istraživanja PISA 2018, koje je pod nazivom PISA 2018: rezultati, odrednice i implikacije održano 12. prosinca 2019. u prostorima Centra.

Savjetnicima Agencije predstavljeni rezultati PISA 2018

U uvodnome dijelu predstavljanja ravnateljica Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić, prof., podsjetila je i istaknula da bi rezultati PISA istraživanja trebali prije svega poslužiti obrazovnoj politici za razvoj i evaluaciju odgojno-obrazovnoga sustava s obzirom da se radi o identifikaciji jakih i slabih točaka sustava na temelju objektivnih i egzaktnih pokazatelja. Uvidom u do sada objavljene rezultate provedenih ciklusa moguće je uočiti vrijednost ovoga istraživanja koje se sastoji u tome da se postojeći obrazovni sustavi mogu unaprijediti. Također je istaknula visok stupanj pravednosti hrvatskoga sustava te duljinu uključenosti u rani i predškolski odgoj, koja ima izniman utjecaj na čitalačku pismenosti, temeljnu domenu ispitivanja u ciklusu 2018.

Ana Markočić Dekanić (NCVVO) u nastavku je predstavljanja naglasila da se čitalačka pismenost treba i mora razumijevati unutar svih nastavnih predmeta obaveznog obrazovanja, a ne samo unutar predmeta Hrvatski jezik. 22% hrvatskih je učenika ispod razine 2, a razinu 5. i 6. postiglo je 5% učenika. Dugoročni trendovi koji se mogu pratiti od 2006., kada je RH-a prvi put sudjelovala u istraživanju, do 2018., nažalost ukazuju da nije došlo ni do kakvih promjena.

Najlošije rezultate hrvatski su učenici ostvarili u matematičkoj pismenosti u kojoj 31% učenika nije postiglo razinu 2. U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006 – PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u matematičkoj pismenosti.

U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006 – PISA 2018) u Hrvatskoj je uočen značajan negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u prirodoslovnoj pismenosti. Hrvatski prosječni rezultat smanjuje se za 5 bodova po trogodišnjem periodu. Na skali prirodoslovne pismenosti razinu 2 nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik. Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4%  od 2006. godine. Razine 5 i 6 ostvarilo je 3,6% hrvatskih učenika, što je gotovo upola manje od OECD-ova prosjeka, a od 2006. godine smanjio se za 1,5%.

Matija Batur (NCVVO) u svome je dijelu predstavljanja između ostaloga izdvojio podatak da svaki 5. dječak i 6. djevojčica vide svoje zanimanje u prirodnim znanostima, a da 11% dječaka i samo 1% djevojčica vide svoje zanimanje unutar IKT-a. Gotovo 40% hrvatskih učenika nikad ne čita iz zadovoljstva. Četvrtina učenika iz zadovoljstva čita 30 minuta dnevno ili manje, dok je učenika koji čitaju između 30 minuta i sat vremena dnevno 17%. Nešto više od trećine učenika čita knjige u tiskanom obliku, oko petine učenika čita knjige u digitalnom obliku, dok ih 15% čita podjednako u oba formata.

U kratkoj diskusiji sudjelovale su više savjetnice Olgica Martinis, Mirela Barbaroša-Šikić i Sanja McMurty. Naglasile su važnost razumijavanja čitalačke pismenosti kao cilja i zadatka dogojno-obrazovnoga sustava u cjelini te odražavanja okruglih stolava i stručnih rasprava o pojedinim segmentima rezultata istraživanja s cilljem unapređenja sustava. Predstavljanje je zaključeno pozivom ravnateljice Centra Ivane Katavić na korištenje rezultata PISA 2018 kao polazišta za unapređenje odgojno-obrazovnoga sustava.

Nacionalni izvještaj PISA 2018: Rezultati, odrednice i implikacije i više informacija o PISA istraživanjima i ciklusu PISA 2018 dostupni su na mrežnim stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja na adresi: https://pisa.ncvvo.hr/ .

Obavijesti

Izdvajamo