24. 4. 2015.

Medijska pismenost – Uloga medija u učenju i poučavanju u školskoj knjižnici

knjiznicari1_mNa 27. Proljetnoj školi školskih knjižničara RH, državnom stručnom skupu stručnih suradnika knjižničara osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova koji se u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje održao od 15. do 18. travnja 2015. godine u Primoštenu, 264 sudionika iz cijele Hrvatske bavilo se temom Uloga medija u učenju i poučavanju u školskoj knjižnici. Voditeljice skupa bile su više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje Biserka Šušnjić i Ana Saulačić. Razmjenom iskustava iz prakse, praćenjem plenarnih predavanja i rada u radionicama, ostvaren je cilj skupa: jačanje kompetencija stručnih suradnika knjižničara za izradu, primjenu i provedbu suvremenog kurikuluma Knjižnični informacijsko-medijski odgoj i obrazovanje (KIMOO-a).

Rad stručnog suradnika knjižničara, knjižničnog informacijsko-medijskog stručnjaka, usmjeren na unapređivanje i razvoj školskoga knjižničarstva kao nastavnoga područja koje u suradnji s pojedinim nastavnim predmetima poučava i vodi k planiranim ishodima učenja, pridonosi i unapređenju cjelokupnoga školskog kurikuluma.

knjiznicari2_mSkup su pozdravili ravnatelj Osnovne škole Primošten dr. sc. Nedjeljko Marinov i predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje Biserka Šušnjić, viša savjetnica za stručne suradnike knjižničare. Naglašena je važna razvojna uloga stručnih suradnika knjizničara u školama te je istaknuta uloga koja ih očekuje u provedbi cjelokupne kurikularne reforme, a za koju su kvalitetni temelji u 27-godišnjem iskustvu dobre prakse objedinjene na tradicionalnim Proljetnim školama školskih knjižničara, državnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem na kojem su i ove godine sudjelovali vjerni partneri iz Slovenije, među kojima savjetnica u Zavodu Republike Slovenije za školstvo Romana Fekonja i Nataša Kuštrin Tušek, predsjednica Društva školskih knjižničara Slovenije, te Urša Bajda iz Osnovne škole Marijana Nemca Trbovlje, koje su iznijele iskustvo provedbe knjižničarskog programa za osnovne i srednje skole u Sloveniji.

Kulturno-umjetnički program dobrodošlice i otvaranja  27. PŠŠK-a osmislila je Amalija Pancirov, stručna suradnica knjižničarka Osnovne škole Primošten, u suradnji s učiteljicama Škole, kreativno povezujući program otvaranja sa školskim knjižničarstvom, a posebne simpatije sudionika skupa osvojila je neposrednost malih glumaca.

knjiznicari3_mU uvodnom predavanju Suzana Hitrec, prof., ravnateljica i članica ekspertne skupine za Cjelovitu kurikularnu reformu govorila je o reformi te o ulozi praktičara u nadolazećim promjenama. Na kraju svoga izlaganja posebno je istaknula važnost prijavljivanja praktičara u radne skupine.

Prvi dan 27. PŠŠK-a  završio je održavanjem skupštine Hrvatske udruge školskih knjižničara – radni dio.  HUŠK je s pozicije strukovne udruge  ponovila stav stručnih suradnika knjižničara da je knjižničar veoma važan kreator, široko profilirani stručni suradnik koji najčešće ima dva zvanja, koji je visoko stručna osoba s dva stručna ispita, te koji u suradnji s učiteljima/nastavnicima vodi učenike prema visokoj razini ishoda učenja – primjenjivih i inovativnih, a na tom putu nužno treba postojati kurikulum predmetnog područja Školsko knjižničarstvo, a koji za srednju školu ne postoji ni u jednom službenom dokumentu. Dobro je to uvidio Michael Moore, iako naoko izgleda da knjižničari „samo mirno sjede za svojim stolovima i tako to“, oni ustvari „smišljaju revoluciju“. Što je po samoj svojoj prirodi revolucionarnije od znanja? Možda samo ideja o osiguranju jednakoga pristupa znanju za sve! Vjerujemo da je ta „revolucionarnost“ono što nas hrabri i motivira u svakodnevnome radu i što naš posao čini pozivom.

Drugi dan skupa program je također moderirala viša savjetnica AZOO-a Biserka Šusnjić, a u prvom dijelu plenarnih izlaganja sudjelovali su dr. sc. Mihaela Banek Zorica izlaganjem Školski knjižničar u medijskom okruženju, Korina Udina prikazom istraživanja Tehnologija i učenje u školskim knjižnicama RH te Jasminka Štajcer, ravnateljica i bivša knjižničarka koja je govorila o temi Važnost medijskog obrazovanja u sprječavanju ovisnosti mladih.

Poslijepodnevna plenarna izlaganja održana su na teme: Što su mediji i zašto ih (ne)volimo?! (dr. sc. Nada Zgrabljic Rotar, izv. prof.) i Mediji, odgoj i obrazovanje - Mediji i nasilje očima „Djece medija“ (dr. sc. Danijel Labas, izv. prof.). Profesorica Zgrabljić Rotar je nakon uvodnog pojašnjavanja stručnih termina i zakonodavstva pitala sudionike Je li internet medij?, a potom zaključila da nije jer nije zakonski reguliran. Profesor Labaš je sudionicima skupa podijelio brošuru Mediji bez nasilja?, koju je izdalo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) – Izloženost nasilnim sadržajima neće jednako utjecati na sve osobe. Takvi će sadržaji prije svega imati veći utjecaj na djecu, osobito onu mlađu, i to više na dječake nego na djevojčice.

Popodnevne aktivnosti nakon plenarnih predavanja odvijale su se u manjim skupinama (sekcijama) za koje su se sudionici skupa opredijelili prije početka skupa (online), a održano je devet radionica (npr. Download (Audacity, Gimp, Windows Movie Maker) / Teorijski input & praktičan rad; Oglašavanje u kontekstu medijske pismenosti; On-line učenje u školskoj knjižnici; Digitalna obrada lektirnog naslova uz pomoć web 2.0 alata; Od slike do YouTubea – kreiranje vizualnih medijskih poruka itd.), koje su sutradan ponovljene u dopodnevnom i popodnevnom terminu, nakon čega su svim sudionicima skupa prikazani rezultati rada u radionicama. Rad u radionicama vodili su knjižničari mentori i savjetnici, ali i oni koji će to tek postati.

Drugi dan 27. PŠŠK-a  završio je održavanjem Skupštine Hrvatske udruge školskih knjižničara – svečanim dijelom s dodjelom Nagrade „Višnja Šeta“ za 2014., koju su ove godine dobili Irja Jerković, Boris Popinjač i Smiljka Ostović.

knjiznicari4_mTreći dan skupa započeo je plenarnim predavanjima Draženke Stančić (Obljetnica škole kao prilika za njenu promociju u medijima i prema ostalim školskim javnostima) i Urše Bajda (Medijska pismenost kao dio informacijske pismenosti u debatnom klubu u školskoj knjižnici).

Zadnji dan skupa teme su bile usmjerene na poboljšanje kvalitete obrazovanja prikazivanjem iskustava dobre prakse, koja su predstavljena u odvojenim prostorima za osnovne i srednje škole. Zanimljivo je bilo predstavljanje međunarodnog projekta Razvoj produktivne razine medijske pismenosti kroz međunarodni projekt, koji su pokrenule i predstavile Mirjan Klavž Dolinar i Mirjana Čubaković, te je znakovito da su se upoznale na jednoj od Proljetnih škola na kojoj su u neformalnom razgovoru dogovorile ovaj važan projekt koji trenutno obuhvaća šest škola u Sloveniji i Hrvatskoj, a pozvale su i ostale da im se priključe.

Prezentacije predavača sa stručnog skupa možete pogledati ovdje

Obavijesti

Izdvajamo