5. 6. 2014.

Školska knjižnica u građanskom i zdravstvenom odgoju i obrazovanju

Međužupanijski stručni skupovi Agencije za odgoj i obrazovanje namijenjeni stručnim suradnicima – knjižničarima osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova primorskih županija Hrvatske održani su od 27. do 30. svibnja 2014. u Splitu, Zadru, Lovranu i Pazinu, a na njima se usavršavalo dvjesto odgojno-obrazovnih radnika.

Na navedenim stručnim skupovima na međužupanijskoj razini obrađivala se tema Školska knjižnica u građanskom i zdravstvenom odgoju te domoljubna i ljubavna poezija kao poticaj za ostvarenje ishoda učenja knjižnično-informacijske pismenosti - kakve su uloge i mogućnosti stručnih suradnika knjižničara u povezivanju novih nastavnih predmeta s ishodima učenja u školskoj knjižnici, u novim društvenim okolnostima.

knjiznicari2_mSkupove su osmislile i vodile Ana Saulačić i Biserka Šušnjić, više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje, naglasivši da je organizacija ovih međužupanijskih skupova odgovor na potrebe knjižničara za stručnim usavršavanjem toga tipa i s navedenim temama. Rezultati evaluacije sva četiri stručna skupa nisu manji od ocjene četiri, a ocjene pojedinačnih tema nisu manje od ocjene 4,5. 

Činjenica je, a brojke to i dokazuju, da okruženje u kojem odrastaju današnja djeca utječe na njih, a školski knjižničari mogu i trebaju biti premosnica koja će im olakšati put inicijacije u svijet odraslih vodeći ih na putovanje kroz knjižnično-informacijsku, građansku i zdravstvenu pismenost kroskurikularno kroz primjerene i motivirajuće sadržaje, a za to je idealna 2014. godina, koja je godina velikih obljetnica: 140. godina rada Agencije za odgoj i obrazovanje, računa li se od postojanja školskih nadzornika Marije Terezije; 140. godina Prvog (Mažuranićevog) zakona o osnovnom školstvu te obveznog osnovnog školovanja na materinjem jeziku; 450. godina smrti Shakespearea, 140. obljetnica rođenja Ivane Brlić Mažuranić, 140. godišnjica rođenja i 100. smrti Antuna Gustava Matoša, a ima ih još.

knjiznicari_1_mUpravo dvije Matoševe obljetnice bile su najjači motiv za pozivanje akademkinje Dubravke Oraić Tolić da govori o Matoševoj ideji nacije u doba globalizacije. U povodu 140. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti Antuna Gustava Matoša kapitalno djelo profesorice Oraić Tolić ''Čitanja Matoša'' dobrodošao je dar hrvatskoj znanosti o književnosti i hrvatskoj kulturi u cjelini za dvije Matoševe obljetnice. Riječ je o sustavnoj studiji o jednom od najvažnijih hrvatskih pisaca, studiji u kojoj se ne samo sumiraju dosadašnja čitanja Matoša, autoričina i ona drugih autora, nego i daje jedan novi okvir za sagledavanje toga pisca od prijelomne važnosti za hrvatsku književnost. Ono što su školski knjižničari istaknuli kao misao koje će se sjećati je Matoševa rečenica „I dok je srca, bit će i Kroacije!“, a posebno je bilo i akademkinjino inovativno čitanje Matoša – njegovo poimanje nacije sagledala je metaforički na tri razine, kaputa, košulje i kože (koju nikome ne smijemo dati) koja je najdublji i intimni osjećaj nacije, tj. politički, kulturni i primordijalni model nacije (ljubavi prema krajoliku kao duhu mjesta). Način na koji je Matoš, ne samo kao pisac, nego i odgovoran građanin promišljao društvenu svakodnevnicu ondašnjeg vremena aktualan je i danas, a upoznavanje osobnog Matoševog života - bio je gladan, ali je pisao - može biti motivirajući čimbenik učenicima koji će na križanjima života trebati odabrati ispravan put – slobodnoga, otvorenoga i kritičkoga građanstva.

Splitski skup (27. svibnja) i Zadarski skup (28. svibnja) održani su u prostorima Nadbiskupija. Sjemenište i Gimnazija u Splitu (osnovana je odlukom Ordinarija Nadbiskupije splitsko-makarske 1991. godine, a pravni je slijednik (Nad)biskupijske klasične gimnazije osnovane davne godine 1700.) svoj Dan proslavljaju 25. ožujka na svetkovinu Blagovijesti, a ovaj je stručni skup bio ujedno prigoda da se prisjetimo da se u ovoj zgradi nalazi najstarija splitska knjižnica koju je utemeljio splitski nadbiskup Stjepan Cosmij, koji je ujedno i utemeljitelj ovoga Sjemeništa, koje je stavio pod zaštitu Gospe od Blage Vijesti.

Zadarski skup pozdravio je don Čedomil Šuprah, ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa „Zmajević“, koji je govorio o stoljetnoj povijesti ustanove kojoj je ravnatelj. Stručni skup je došao pozdraviti i jedan od najuspješnijih ravnatelja Hrvatskih gradskih knjižnica, mr. sc. Ivan Pehar, ravnatelj GKZD. Izlaganja prof. dr. sc. Matka Marušića i prof. dr. sc. Livie Puljak govorila su o medicini utemeljenoj na dokazima. Posebnost skupa u Zadru bio je nadahnuti nastup glumca Joška Ševe, koji je govorio najpoznatija djela čuvenih hrvatskih pisaca. Adela Granić, stručna suradnica mentorica i dr. sc. Samanta Matejčić Čotar, stručne suradnice knjižničarke iz Istarske županije, govorile su o svojim iskustvima u EU projektima, o programima za cjeloživotno učenje (Erasmusu+) i o portalu eTwinning.

Lovranski skup, održan 29. svibnja i Pazinski skup, održan, 30. svibnja 2014., obilježilo je motivirajuće predavanje o Shakespeareu profesora Mate Marasa, koji je jedini preveo sva Shekespeareova djela na hrvatski jezik, a koji je osim što je službeni prevoditelj (sa engleskog, talijanskog, francuskog, rumunjskog), radio kao srednjoškolski profesor i profesionalni prevoditelj. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnih prevoditelja i urednik u nakladničkim kućama i na Hrvatskome radiju, te potpredsjednik Matice hrvatske. Sedam godina proveo je kao diplomat u Parizu i Washingtonu. Za prijevod Rabelaisa dobio je Veliku nagradu Francuske akademije, a za prijevod Gospođe Dalloway nagradu Društva hrvatskih književnih prevoditelja. Na ovim skupovima govorio je i dr. sc. Vanja Giljača, liječnik s  KBC Rijeka, koji je naglasio važnost zdravstvenog odgoja kao i važnost medicine utemeljene na dokazima. Ivana Čarapina, stručna suradnica knjižničarka iz Osnovne škole Stjepana Radića u Metkoviću, govorila je o najnovijim promjenama u Građanskom odgoju te njegovom Nastavnom planu i programu, jer je sudjelovala na većini edukacija za ovaj od iduće školske godine novi nastavni predmet. 

Ana Saulačić naglasila je da je samopouzdanje učenika, ali i odgojno-obrazovnih radnika, kao jedan od ishoda učenja u školskoj knjižnici, temelj koji će im omogućiti obrazovnu nadogradnju  koja se neće urušiti nego prerasti u ostvareno obrazovno postignuće osobe koja ima širinu duha i informacijsku kompetenciju za selekciju informacija na putu do one tražene – relevantne informacije. Hoće li se prilikom izrade novih kurikuluma predmetnih područja, posebice školskoga knjižničarstva, zadržati knjižnično-informacijska pismenost kao okvir, ili će on prerasti u nešto više pa će stručni suradnici knjižničari prerasti u medijsko-informacijske stručnjake (UNESCO – Medijska i informacijska pismenost), vrijeme će pokazati, ali odgovoran i građanski pismen stručni suradnik knjižničar kao praktičar mora utjecati na kreiranje inovativne teorije, a to će moći uz pomoć akcijskih istraživanja u školama, a kojima bi hipoteza bila na tragu one koju su dokazali američki školski knjižničari: učenici koji su se koristili uslugama školske knjižnice ostvarivali su bolje rezultate na testovima znanja.

Dokumenti

 

Obavijesti

Izdvajamo