Stručni skupovi - Hrvatski jezik
10. 11. 2015.

Strategije govorenja i aktivnoga slušanja treba razvijati i uključiti u nastavne kurikulume

simpozij1_mKultura govorenja i slušanja bila je tema VII. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskog jezika koja se pokazala vrlo poticajnom i intrigantnom. U svojim su izlaganjima o govorenju i slušanju, kao temeljnim ljudskim djelatnostima, pristupili znanstvenici i profesori, stručnjaci s različitih motrišta te iznijeli niz ideja, teorija, opažanja i rezultata istraživanja koja su pobudila zanimanje slušateljstva.

Izlagalo se o supostojanju dviju naglasnih normi (klasičnoj i uporabnoj) u različitim hrvatskim medijima, o fantastičnoj moći slušanja koje započinje još u majčinoj utrobi te o razlikama u definiranju pojma komunikacije u psihologiji i jezikoslovlju. Govorilo se i o evoluciji govora u procesu uljuđivanja čovjeka kao vrste, o fiziološkim predispozicijama koje mora imati vrsta sposobna za govor te o svrstavanju ljudi u svojevrsna „plemena“ istomišljenika i bliskomišljenika s kojima se može uspostaviti valjana komunikacija. Raspravljalo se i o problemu aktivnoga slušanja u nastavnoj praksi te potrebi razvijanja strategija slušanja, o visokom i niskom varijetetu u hrvatskom standardnom jeziku, o vrednotama gov(o)renoga jezika te o bezobzirnom kršenju izgovorne norme hrvatskoga jezika u hrvatskim televizijskim programima. Iznesene su podrobne informacije o tijeku cjelovite kurikularne reforme, a predstavljena su i nova izdanja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

7. simpozij učitelja i nastavnika hrvatskog jezika, koji su organizirale više savjetnice za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje Jasna Pandžić i Anđa Suvala, održan je u Opatiji od 5. do 7. studenoga 2015. godine. Simpozij su otvorili svojim domišljatim i vedrim programom učenici OŠ Rikarda Katalinića Jeretova i Gimnazije Eugena Kumičića, a nazočne su pozdravili i predstavnici lokalne vlasti. U prigodnom učeničkom programu posebnu je pozornost gledatelja privukla scenska igra Baltazar učenika razredne nastave te sugestivno kazivanje dijalektne poezije bivšega gimnazijalca Matea Rudana. Stručnom je skupu nazočilo više od 450 sudionika, učitelja i nastavnika iz cijele Hrvatske.

Programski dio simpozija započeo je predavanjem profesora Tomislava Barana Nema izgovora zbog lošega izgovorakoji je ustvrdio da se supostojanje dviju naglasnih normi hrvatskoga jezika očituje u činjenici da radio kao medij štiti klasičnu naglasnu normu, dok je televizija popustljivija i propustljivija pa se više oslanja na uporabnu normu. Odnos između klasične i uporabne norme, nastavlja autor, često nalikuje odnosu mačke i miša. Svoja je zapažanja o naglasnim normama potkrijepio obiljem primjera.

O evoluciji komunikacije govorenjem i slušanjem predavanja su održale dr. sc Zrinka Jelaska, profesorica Jasenka Pregrad te dr sc. Marija Heffer. Djeca razvijaju znanja o svijetu kada razvijaju svoj jezik, a taj se proces prvenstveno temelji na slušanju i govorenju, tvrdi u svome predavanju Razvoj slušanja i govorenja dr. sc. Zrinka Jelaska. Dijete usvaja osnove jezika do treće godine života, a slušati počinje još u utrobi majke. Slušanje je složena djelatnost koja se temelji na otkrivanju nepoznatoga u poznatome, a slušatelj u procesu slušanja, na temelju znanja o svijetu, ispravlja pogreške i propuste u govoru onih koje sluša. Govorenje se pak odvija u tri faze: smišljanje što će se reći, kako će se reći i pokretanje govornih organa.

Profesorica Jasenka Pregrad upozorila je da psihologija definira komunikaciju kao proces ostvarivanja međusobnog doticaja odnosno stvaranje odnosa – primarne socijalne potrebe bez koje ne možemo rasti. Ta se spoznaja može primijeniti i na nastavni proces jer poučavatelji najprije trebaju naučiti upravljati odnosima da bi na temelju izgrađenih odnosa u dvosmjernoj komunikaciji (kakva je npr. u suvremenim medijima) mogli prenositi sadržaje i ostvariti ciljeve poučavanja. Iznimno je važno, tvrdi autorica predavanja, razvijati relacijske kompetencije.

Što Tarzan nije mogao iskomunicirati s Cheeathom naslov je vrlo inspirativnoga i zanimljivog predavanja dr. sc. Marije Heffer s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. U svojem izlaganju dr. M. Heffer objasnila je zašto životinje ne mogu govoriti te da je pretpostavka govora uspravan hod na dvije noge. Ljudi i životinje mogu se razumjeti do određene mjere, a u potpunosti se razumijemo samo s onima koji su nam slični, s kojima se na temelju sličnih razmišljanja udružujemo u svojevrsna „plemena“. Svaki čovjek u glavi ima začuđujući procesor koji mu omogućava komunikaciju s pripadnicima svoga „plemena“. Uspješna komunikacija među „plemenima“ koja imaju različite svjetonazore ipak je moguća, a kad se dogodi, ima snagu mijenjati svijet.

Baveći se temom naglasne i pravogovorne norme, dr. sc. Elenmari Pletikos Olof proučavala je uporabu zvučnih čitanki u nastavnoj praksi te kako one utječu na razvijanje slušanja koje je samo po sebi vrlo kompleksan proces. Uputila je na potrebu poučavanja aktivnog slušanja te razvijanja strategija slušanja u čemu mogu pomoći zvučni zapisi jer omogućuju da učenici čuju različite modele govornika.

simpozij2_mDa se jezik sastoji od niza varijeteta (standardni jezik, dijalekti), uobičajena je postavka sociolingvističke teorije. Međutim, da se i u standardnom jeziku razlikuje visoki i niski varijetet, dokazala je brojnim konkretnim primjerima u svojem izlaganju dr. sc. Mihaela Matešić.

Na koji se način u školi poučava o vrednotama govor(e)noga jezika zanimalo je dr. sc. Jelenu Vlašić Duić te je istražila njihovu zastupljenost u udžbenicima za sedmi razred osnovne te prvi i treći razred srednje škole i načine na koje su govorne vrednote predočene učenicima. Istraživanje je pokazalo da je ova tema u proučavanim udžbenicima obrađena prilično kompleksno pa čak i nedosljedno. Predložila je da se u nastavi o vrednotama govor(e)nog jezika provode vježbe izgovaranja rečenica različitim emocijama, a da se umjesto riječi govorne vrednote rabi termin govorna sredstva.

Funkcionalnu uporabu govora prikazala je dr. sc. Sanja Vulić iznoseći brojne primjere kršenja pravogovorne norme u emisijama hrvatskoga televizijskog programa. Ukazala je na činjenicu da dok su nenovoštokavci svjesni da griješe u naglascima, novoštokavci to nisu i prilično se opiru ispravljanju naglasaka koje ne izgovaraju u skladu s naglasnom normom. Ovakvo stanje ukazuje na potrebu preispitivanja odnosa propisane norme i uporabne prakse.

Cjelovitu kurikularnu reformu, koja je u punom tijeku, nazočnima je predstavio dr. sc. Boris Jokić govoreći o viziji kurikuluma koja se ne temelji na sustavu što stvara osobe, već na stvaranju poticajnog okruženja koje će dovesti do toga da mlada osoba u njemu ostvari svoje potencijale. Nadalje je upoznao slušatelje s ciklusima odgojno-obrazovnog procesa te zaključio s idejom da je cjelovita kurikularna reforma jedna nova perspektiva, odnosno iskren i pošten pokušaj boljega.

simpozij3_mNa samom kraju stručnoga skupa predstavnici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: dr. sc. Željko Jozić, dr. sc. Lana Hudeček i dr. sc. Milica Mihaljević predstavili su drugo godište popularno-znanstvenoga časopisa Hrvatski jezik te mrežnu stranicu Bolje je hrvatski (bolje.hr). Predstavljen je i zbornika radova 6. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika Nestandardni jezik prema standardnome hrvatskome jeziku urednica profesorice Anđe Suvala i mr. sc. Jasne Pandžić. Profesorica A. Suvala rekla je da je do izdavanja zbornika vodio dug put te zahvalila Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje što je tiskao ovu publikaciju. Skup je okončan u ugodnom radnom ozračju.

Doneseni su sljedeći zaključi sa 7. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika:

  • Materinski jezik doživljava se i usvaja svim osjetilima, stoga ima posebno mjesto u sporazumijevanju svakoga čovjeka u odnosu na ine jezike.
  • Strategije aktivnoga slušanja treba razvijati i uključiti u nastavne kurikulume.
  • U nastavi treba više poučavati govorenje.
  • Govorne vrednote, tj. govorna sredstva u udžbenicima za osnovnu i srednju školu nisu jednako zastupljena i obrađena. Predlaže se da govorna sredstva obuhvaćaju rečenični naglasak, rečeničnu intonaciju, brzinu, stanku, visinu glasa, geste i mimiku.
  • Razlikovati visoki varijetet (slijedi strogu normu, kodificiran) i niski varijetet (odraz uporabe/ uzusa). Uvođenje akcentskih rješenja iz uzusa u normu, makar i dubletno, dragocjen je pokazatelj kako uzusne značajke mogu prodrijeti u normu.
  • Treba osvijestiti supostojanje dviju prozodijskih normi: klasične i uporabne norme.
  • Cjelovita je kurikularna reforma nova perspektiva, napredak i nada. Kurikularna reforma iskren je i pošten pokušaj boljega.
  • Upravljati odnosima = razvijati dvosmjernu komunikaciju i odnos ravnopravnoga dostojanstva.
  • Svrha komunikacije jest prenijeti naše namjere, želje i ideje drugim ljudima te se na temelju njih povezati s bliskomišljenicima. Uspješna komunikacija mijenja svijet.

 

KaramanDesign

Na vrh stranice Copyright © Agencija za odgoj i obrazovanje. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz navođenje izvora. Uvjeti korištenja