Stručni skupovi - Stručni suradnici pedagozi
23. 05. 2013.

Stručni suradnici pedagozi osnovnih i srednjih škola o međupredmetnim temama

pedagozi1_mNa dvodnevnom stručnom skupu stručnih suradnika pedagoga osnovnih i srednjih škola u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje od 13. do 15. svibnja 2013. godine u Vodicama,  njih više od 320 iz cijele Hrvatske, bavilo se temom Međupredmetne teme u školskom kurikulumu. Razmjenom iskustava iz prakse, praćenjem plenarnih predavanja i rada u sekcijama s izvrsnim predavačima, ostvaren je cilj skupa, jačanje kompetencija stručnih suradnika za planiranje i  provedbu međupredmetnih tema u školskom kurikulumu.

Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih tema pridonosi međusobnom povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu i njima se razvijaju različite temeljne kompetencije.

pedagozi2_mViša savjetnica Ivana Biljan je u pozdravu govoreći o temi naglasila je između ostalog: Budući da su škole tako složene i međusobno se toliko razlikuju, važno je da u svakoj školi pedagozi situacijskom analizom sudjeluju u planiranju i realizaciji međupredmetnih tema na način koji će odgovarati njihovoj školi. Škole zapravo mogu uspješno realizirati međupredmetne teme ako redefiniraju ulogu poučavanja i učenja. Svako od nas ima svoj stil učenja koji je toliko individualan kao i naši otisci prstiju. Djelotvorne škole bi to trebale prepoznati i tome doprinositi. Nacionalni okvirni kurikulum ne propisuje učiteljima kako da realiziraju svoju nastavu već naglašava kako je škola namijenjena učenicima, te stoga treba biti organizirana tako da im pruži znanja, sposobnosti i umijeća koja su im potrebna da učinkovito i produktivno sudjeluju u društvu. Svi učenici trebaju postati samostalni, samopouzdani, kreativni upravljači svoje budućnosti.

Kurikulum usmjeren na učenika zahtijeva prilagođivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada individualnim potrebama i sposobnostima učenika kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga pojedinca, stoga je i ova tema skupa korak prema postizanju toga cilja. Uvodnim izlaganjem skup je otvorio Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, prezentirajući rezultate analize postojećeg sustava i potreba stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika naglašavajući važnost stručnog usavršavanja u unapređivanju kvalitete rada škole u čemu značajnu ulogu imaju stručni suradnici pedagozi.

pedagozi3_mU stvaranju kulture škole kao učeće zajednice svaki pojedinac doprinosi, a o važnosti rada na sebi i kako ga potaknuti govorio je prof. dr. Velimir  Srića, uvijek aktualan i zanimljiv predavač koji ne daje „recepte“ već potiče na razmišljanje o tome što radim, što bih trebao prestati raditi i što bih trebao odmah početi. 

O važnosti i relevantnosti kompetencija iz kojih su proizišle i međupredmetne teme učiti kako učiti i poduzetništvo – inicijativnost i poduzetnost  govorio je i  upoznao sudionike s empirijskim podacima istraživanja Instituta za društvena istraživanja dr. sc. Boris Jokić. Govorio je i provocirao sudionike svojim izlaganjem o izazovima obrazovanja, koji su to odgovori “razvijenog svijeta”  i hrvatske obrazovne politike na izazove budućnosti – o pojmu kompetencija. Svoj izlaganje je završio zaključnim mislima, kojima je potaknuo sve sudionike da se uključe u raspravu:

  • Formalno obrazovanje je u problemima – globalno.
  • Informatizacija je najveća prilika, ali i prijetnja.
  • U svijetu će obrazovanje u budućnosti biti usmjereno na kontroliranje vještina, osobina ličnosti i emocija (npr. poučavanje sreće) – privlačno i opasno?
  • Zahtjeva promjene, ali nije podložno njima.
  • Što napraviti? Kako krenuti? Funkcionalna pismenost i ključne kompetencije mogu biti put.
  • Naš obrazovni sustav trenutno ne razvija generičke kompetencije na primjeren način – naročito „učiti kako učiti” i „inicijativnost i poduzetnost”.
  • Zahtjeva preobrazbu sustava – strukturalnu, sadržajnu, vremensku i prostornu.
  • Ima li zainteresiranih?
  • Imamo li snage? Možemo li izbjeći interesne, disciplinske podjele?
  • Osobno znam…

Drugi dan skupa u prvom dijelu dana govorila je prof. dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš o vrednovanju i samovrednovanju škola u provedbi Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja. Naglasila je važnost vrednovanja (evaluacije) kao sustavnog  i objektivnog procjenjivanja planski uvedenih promjena (nacrta, provedbe i rezultata) s ciljem određivanja: relevantnosti i ispunjenja ciljeva, učinkovitosti, korisnosti (efektivnosti), učinka, održivosti planiranih promjena i samovrednovanje – (samoevaluacije) – vrednovanja koje poduzima škola u svrhu poboljšanja svog rada i neizostavni je dio osiguranja sustava kvalitete. U drugom dijelu dana profesorica je u sekciji sa pedagozima radila na planiranju i programiranju usmjerenom na ishode.

O digitalnom kontekstu odrastanja govorila je doc. dr. sc. Jasmina Vrkić Dimić osvrnuvši se na socijalizaciju u online kontaktima te na nužnost modeliranja tehnika poučavanja. Obrazovanje u tehnološki bogatom kontekstu u doba globalizacije =  obrazovanje „cijelog djeteta za cijeli svijet” (G. Lakoff) .

pedagozi4_mProf. dr. sc. Aleksandar Štulhofer je u izlaganju o Društvenom kontekstu spolnosti mladih u Hrvatskoj govorio o seksualnosti mladih. U drugom dijelu dana na temu se nadovezao rad u sekciji koju je vodila Biserka Šavora, prof., s temom Spolnost kroz šest aspekata zdravlja i odluke.

O zdravlju i usvajanju zdravih stilova života govorila je i doc. dr. sc. Valnetina Kranželić u izlaganju o Prevntivnim programima u školi – od postavljanja ciljeva do evaluacije. Govorila o razičnim i zaštitnim čimbenicima te o standardima učinkovitih i znanstveno utemeljenih programa prevencije ovisnosti i njihovoj važnosti u izradi sveobuhvatnih programa prevencije.

Mr. sc. Predrag Pale je interaktivnim predavanjem pokušao sudionicima osvijestiti koliko poznajemo tajne dobrog poučavanja, a koliko ih primjenjujemo. Predavanjem je ukratko izložio bitna istraživanja i teorije poučavanja te potaknuo publiku na promišljanje i diskusiju u kojoj mjeri ona  mijenjaju, a u kojoj osnažuju „tradicionalnu“ pedagogiju i kakvu posljedicu imaju na hrvatsku obrazovnu praksu.

U world caféu koji su vodile više savjetnice Marina Ništ i Ivana Biljan sudionici su razmjenjivali mišljenje uz glazbu i druženje te razgovarali na temelju dobivenih poticaja za razgovor: Škola danas i sutra – međupredmetne teme u školskim kurikulumima; Učitelj voditelj - kompetencije učitelja važne za provođenje međupredmetnih tema; Učenik u središtu – temeljne kompetencije učenika; Škola koja cijeni „piliće i računala“ – miješanje prirode s najboljom svjetskom tehnologijom; Partnerstvo škole i lokalne zajednice – učenik aktivni građanin; Zarazimo zbornicu (školsko ozračje – kako poticati kolektiv na suradnju); Cijeli je svijet učionica – kako sebe i učenike poučiti kreativnom razmišljanju…; Čime se bavimo u školi – moguće teme za projekte na tragu održivog razvoja; Gradimo novi svijet – današnji učenik je čovjek sutrašnjice; Vještinu poučavanja pretvoriti u umijeće poučavanja djece koja sama sebe poučavaju; Škola bi trebala biti najbolja zabava u gradu. (Peter Kline); Škola - središte otkrivanja i samousmjeravajućeg istraživanja; Škola, zdravlje, sigurnost.

Treći dan skupa započeo je s prikazima najboljih iskustava iz prakse u implementaciji međupredmetnih teme u školski kurikulum. Rad je bio organiziran u dvije sekcije: jedna za osnovnu školu koju je moderirala viša savjetnica Đurđica Kaurloto Martinić, a druga za srednju školu koju je vodila i moderirala viša savjetnica Ivana Biljan. Prikazi su pokazali bogastvo različitih iskustava i svjedočili o angažiranosti stručnih suradnika u provođenju ovih sadržaja. Rad u sekcijama omogućio je dragocjenu razmjenu iskustava među sudionicima.

Vrlo edukativno i informativno predstavljanje izložbe Zdravlje i škola održala je muzejska savjetnica Vesna Rapo iz Hrvatskog školskoga muzeja. Na tragu ideje da je odlazak u prirodu ili muzej škola odnosno sve što nas okružuje možemo iskoristiti kao učionicu savjetnica Rapo je pozvala sudionike da posjete HŠM.

O kompetencijama školskih pedagoga u Hrvatskoj: gdje smo i kamo idemo?  govorio je Marko Turk, prof., znanstveni novak sveučilišta u Rijeci prikazom  rezultata istraživanja. Nakon pitanja kamo idemo prof. dr. sc. Stjepan Staničić govorio je ulozi pedagoga u odgojno-obrazovnom sustavu s temom Aktualna pitanja razvojne pedagoške djelatnosti stručnih suradnika – s posebnim osvrtom na ulogu pedagoga.

Skup je protekao u vedrom i radnom ozračju, sudionici skupa su prilazili voditeljicama stručnog skupa Ivani Biljan i Đurđici Kaurloto Martinić izražavajući svoje zadovoljstvo, a rasprave i razgovori su se nastavljali i u neformalnom druženju s predavačima što je također jedan od pokazatelja dobro izabrane, relevantne teme i njezinih izlagača.

Dokumenti

KaramanDesign

Na vrh stranice Copyright © Agencija za odgoj i obrazovanje. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz navođenje izvora. Uvjeti korištenja