Stručni skupovi - Stručni suradnici pedagozi
09. 05. 2012.

Profesionalni razvoj preduvjet promjena i podizanja kvalitetne škole

pedagozi_prva_mAgencija za odgoj i obrazovanje organizirala je od 7. do 9. svibnja 2012. godine u Osijeku državni stručni skup Profesionalni razvoj u školi – mogućnosti i izazovi, posvećen temi jačanja unutrašnjih potencijala škole kroz stručno usavršavanje i profesionalni razvoj.

Na skupu je sudjelovalo više od 340 stručnih suradnika pedagoga, a o važnosti profesionalnog razvoja, kontinuiranog stručnog usavršavanja te promišljanja o učinkovitim načinima njegove provedbe u školi izlagali su prof. dr. sc. Vlatko Previšić, prof. dr. sc. Vlatka Vizek Vidović, Darko Tot, dipl. soc. ped., prof. dr. sc. Petar Bezinović, prof. dr. sc. Vlatka Domović, doc. dr. sc. Branko Bognar, savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje, pedagozi praktičari i mnogi drugi.

pedagozi_predavaci_mStručno usavršavanje iznimno je važno za svaku školu, jer školu čine ljudi, naglasila je organizatorica skupa Ivana Biljan, viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge otvarajući skup. Sudionike skupa pozdravili su Davor Brust, u ime Grada Osijeka, Svjetlana Rauš, u ime Osječko-baranjske županije i Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, koji je upozorio na važnost stručnog usavršavanja.
Važnost stručnog usavršavanja
Naglasio je da podaci Agencije pokazuju da se dvije trećine odgojno-obrazovnih radnika uopće stručno ne usavršava i da su fakulteti važan subjekt u profesionalnom razvoju.
- Naime, ako student ne dobije dobru podlogu na fakultetu, onda mu, kada jednog dana postane profesor, i počne raditi s učenicima, ni jedna edukacija neće pomoći da popuni praznine nastale za vrijeme studija - upozorio je Vinko Filipović.
Naglašavajući zahtjevnost i odgovornost uloge pedagoga istaknuo je da su ne tako davno oni bili nepravedno marginalizirani u školama.
- Nakon što je godinama uloga pedagoga u školama bila marginalizirana u posljednjih deset godina pedagozi su dobili posebno mjesto u obrazovnoj politici i koliko znam nema ni jedne škole u Hrvatskoj koja nema stručnog suradnika pedagoga - kazao je Vinko Filipović i naglasio da su stručni suradnici, i svi oni odgojno-obrazovni radnici koji se stručno usavršavaju i cjeloživotno se obrazuju, jamstvo kvalitete odgojno-obrazovnog sustava.
Ravnatelj Filipović upoznao je sudionike skupa s aktivnostima rada Agencije.
-Savjetnici Agencije s vanjskim suradnicima izadili su općeobrazovne kurikulume za strukovne škole, traje izrada kurikuluma Građanskog odgoja, koji će, prema najavi ministra Jovanovića, krenuti u škole već od jeseni. Održana je treća sjednica Povjerenstva za izradu zdravstvenog odgoja. Pored temeljnih zadaća, vrlo intenzivno radimo na različitim sadržajima i obrazovna politika očekuje od Agencije, ali i od vas, sudjelovanje u najavljenim kurikularnih promjenama odgojno-obrazovnog sustava - poručio je V. Filipović.
Škola učenja, igre i prijateljstva  
pedagozi_previsic_mO nužnosti promjena u odgojno-obrazovnom sustavu s posebnim naglaskom na pitanje pripremali li škola u Hrvatskoj učenike za izazove 21. stoljeća izlagao je profesor pedagogije Vlatko Previšić.  Promjene, kazao je, moraju biti postupne, ne prespore, jer ne smijemo kasniti, ali ključno je da ne eksperimentiramo s djecom.
- Vi stručni suradnici, koji morate biti nositelji tih promjena, koliko god vas pritiskali roditelji, ravnatelji, obrazovna politika i vlast, morate biti objektivni, morate se nastojati rješavati tradicionalnih školskih mitova, pa i strahova, kao što se valja čuvati kratkotrajnih efemernih prolaznih vrijednosti. Unutarnja kurikularna reforma škole treba prije svega u središte svog promišljanja staviti jedno filozofsko pitanje. A to je pitanje pojma samoga čovjeka i kakvog čovjeka želimo odgojiti – istaknuo je Vlatko Previšić. Naglasio je da kurikulum suvremene škole nije samo paket znanja kojeg učenik treba ponijeti iz škole, nego kurikulum prije svega moram pomoći učeniku kako i na koji način živjeti s tim paketom kojeg nose iz škole.
- Škole bi trebalo vratiti u okvire učenja, igre prijateljstva, druženja, te prije svega u funkciju stjecanja samopouzdanja i samopoštovanja. Ukoliko stvarno želimo odgovoriti na izazove suvremene škole i profesionalnog razvoja moramo odgovoriti na nekoliko važnih pitanja. Kako i što učiti, kako i što poučavati, kojim metodama i kako odgajati? Suvremena nastava nije samo proces davanja znanja, nego prije svega aktivan, organizirani proces partnersko-prijateljskog stjecanja znanja. Nastava, ako želi biti suvremena, prije svega mora voditi računa kako je organizirna s gledišta socijalnih odnosa koji vladaju u cijelom nastavnom pocesu i u školi. Učenike zamara hladni predavački rad, ton, nastup i pristup nastavnika u kojem učenici ne osjećaju, ne samo prijateljstva, nego da su doista aktivni sudionici. A nastava je još uvijek kod nas, i to će trebati riješiti, ne obrazovna politika, nego obrazovni radnici, pretjerano usmjerena na kognitivnu stranu, a nedovoljno na emocionalnu, socijalnu i kreativnu stranu- istaknuo je Vlatko Previšić.  
Profesionalni identitet učitelja i nastavnika
pedagozi_sudionici_mProf. dr. sc. Vlatka Vizek Vidović održala je predavanje o pristupima učenja i poučavanja tijekom profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika u kojem je naglasila da su temeljni zadaci trajnog profesionalnog razvoja jačanje liderskih kapaciteta, vještine i inicijative. Podsjetila je da su najnovija istraživanja u području učinkovitosti škola pokazala sasvim iznenađujuće rezultate, te da su se u zadnjih 20 godina škole počele diferencirati po načinima i pristupima poučavanja.  - Jedna studija nastala kao rezultat tih istraživanja pod naslovom Učitelji su važni govori da učitelji doprinose 30 posto u razvoju učeničkih potencijala. Zato sve više zemalja investira u obrazovanje učitelja, kako bi oni mogli učinkovito pomagati i podučavati svoje učenike- naglasila je Vlasta Vizek Vidović. 
Govoreći o profesionalnom identitetu učitelja i nastavnika i Vlatka Domović istaknula je da o kvaliteti učitelja ovisi kvaliteta odgojno-obrazovnog sustava. Profesionalni identitet učitelja i nastavnika čine, protumačila je, okolina, ponašanje, kompetencije, uvjerenje, identitet i misija, a unutrašnji činitelji učiteljskog i nastavničkog profesionalizma su učenje, uključenost, partnerstvo, suradnja i aktivizam.
I strategija Europa 2020, naglasio je u svom izlaganju Darko Tot, u središte svog promišljanja i djelovanja stavlja obrazovanje, koje mora biti umjereno na učenike i koje ih treba pripremiti za tržište rada i život u 21. stoljeću.
Nakon plenarnih predavanja sudionici skupa rad su nastavili u sekcijama, kojima su također glavne teme bile profesionalni razvoj i stručno usavršavanje. Naslove tema i predavača možete pogledati u programu skupa, a predavanja i prezentacije ovdje.

Dokumenti

KaramanDesign

Na vrh stranice Copyright © Agencija za odgoj i obrazovanje. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz navođenje izvora. Uvjeti korištenja