Državni stručni skup za učitelje i nastavnike biologije Popularizacija STEM područja u sklopu cjelodnevne škole održan je 4. i 5. siječnja 2024. godine u XII. gimnaziji u Zagrebu. Uvodne pozdrave sudionicima u ime v. d. ravnatelja AZOO Darije Kurtić, viših savjetnica za prirodu i biologiju te vanjskih suradnika, uputila je Marina Ništ, prof., a u ime ravnateljice Škole domaćina, zamjenica ravnateljice Mia Čačić, prof.
Skup je obuhvatio teme vezane uz popularizaciju STEM područja, a sastojao se od plenarnih predavanja, radionice o integriranoj nastavi, odabranih primjera iz prakse u radu s učenicima, osvrta na rezultate nacionalnih ispita i državne mature te provedbe eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola.
Predavanje s temom Koji je smisao toga što radimo? održao je dr. sc. Saša Ceci, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Cilj predavanja bioje upoznati učitelje i nastavnike s problemima modernog svijeta vezanim uz prirodne znanosti i s njima podijeliti iskustva u pripremi djece i mladih za njih.Na temelju 20 godina rada sa studentima, učenicima i nastavnicima u području fizike stekao je određene zablude i iluzije, a onda i zaključke i spoznaje. Pitanja koja si je cijelo vrijeme postavljao bila su vezana uz cilj, svrhu, smisao nastave fizike i zašto želi da djeca i mladi znaju fiziku. Želio je da mogu razumjeti fiziku, pravu prirodu stvari i odnosa među njima, uzroke svih pojava koje primjećujemo, ali i razliku između teorija i činjenica, da razumiju ne samo znanstveni proces, već i da dobiju osjećaj o znanstvenoj zajednici i znanstvenom konsenzusu. U svijetu u kojem je sve manje razumijevanja ovih stvari, nastavnici fizike, ali možda još i više nastavnici prirode i biologije, ključan su faktor u pomoći djeci i mladima da ne lutaju onoliko koliko smo mi lutali. Upravo je ta spoznaja i najvažniji ishod ovog predavanja.
Prof. dr. sc. Marija Heffer s Medicinskog fakulteta Osijek održala je predavanje Žene znanstvenice – očekivanja i ograničenja sociološkog okruženja. Cilj predavanja bio je prikazati povijesni kontekst u kojem društvene promjene omogućavaju ulazak žena u akademska i općenito STEM zanimanja kao i trenutni omjer muškaraca i žena u popularnim STEM zanimanjima.
Kao i svaki drugi fenomen tako i raspodjela znanstvenog angažmana između žena i muškaraca u suvremenom društvu zaslužuje znanstveni pristup problemu. Ishodi predavanja uključuju sposobnost uporabe znanstvenih alata pri dokazivanju ili obaranju hipoteze kako žene i muškarci imaju jednak pristup STEM području te su u njemu podjednako uspješni. Druga je hipoteza da žene imaju, za razliku od muškaraca, više ograničenja za napredovanje u karijeri iz STEM područja, a koja dolaze iz sociološkog okruženja. U predavanju se profesorica osvrnula na povijesni kontekst u kojemu se pojavljuje znanstveni način istraživanja kao i na strukturu prvih sveučilišta kod nas i u svijetu. U kratkim crtama opisala je biografiju žena koje su dobile najviše nagrade za svoja istraživanja. Kako bi se polaznici stručnoga skupa mogli udubiti u problem, objasnila je kako postaviti valjanu hipotezu i koje metode su nam na raspolaganju za njenu provjeru. Pokazala je pouzdane izvore informacija te znanstvenu i filozofsku literaturu koja se do sada bavila ovom temom. Smisao predavanja bio je potaknuti sudionike na razmišljanje o vlastitom sociološkom okruženju i njegovim ograničenjima, ali i potencijalnim intervencijama koje bi mogle potaknuti mlade na izbor STEM područja. Znanstveni način razmišljanja vještina je koja se može primijeniti na brojne svakodnevne situacije uključujući one koje se tiču strukture i funkcioniranja sociološkog okruženja. Naizgled dosegnute društvene vrijednosti u praksi nisu svima dostupne, a manjkavosti u njihovoj primjeni mogu se ispraviti uviđanjem problema. Upravo zato, zastupljenost žena u STEM području zaslužuje pozornost radi velike društvene koristi koja se još uvijek nedovoljno odražava u praksi.
Duje Lisičić, izv. prof. s PMF-a u Zagrebu održao je predavanje A u ponudi u antropocenu imamo… Cilj predavanja bio je prikazati različitost strategija preživljavanja kod životinja, te nemogućnost prilagodbe nekih vrsta u svijetu koji se mijenja pod utjecajem čovjeka, spoznati varijabilnost strategija preživljavanja kod životinja, objasniti izumiranje vrste zbog ljudskog utjecaja na pojedinačnim primjerima te demonstrirati neke od aktivnosti važnih za zaštitu vrsta na rubu izumiranja. Tijekom evolucije vrste su razvile strategije preživljavanja koje mogu biti veoma varijabilne, međutim, okoliš se pod utjecajem čovjeka mijenja toliko brzo da se neke vrste ne uspijevaju prilagoditi i izumiru. Prepoznavši štetan utjecaj svog djelovanja, čovjek, upotrebom znanja i tehnologije, pomaže najugroženijim vrstama da se vrate s ruba izumiranja.
Iskušenja koja donose okolišne promjene uvjetovane čovjekom dovode do izumiranja nekih vrsta. Konzervacijska biologija pruža program za zaštitu vrste te su neke od najugroženijih za sada spašene od izumiranja.
Nakon održanih predavanja sudionici su podijeljeni u 4 skupine pa su sudjelovali u radionicama Integrirana nastava STEM predmeta koje su paralelno vodile više savjetnice i vanjski suradnici. Radionice su osmišljene kao suradničko učenje u kojem su sudionici razmijenili primjere svoje prakse te zajednički detaljno razradili jedan primjer koji mogu primijeniti u svojoj budućoj nastavi. Koristeći se ishodima iz kurikuluma nastave Biologije, odredili su temu, nastavne predmete, razradili ishode do razine aktivnosti, cilj, razred, vrijeme izvođenja, trajanje, konkretne aktivnosti i vrednovanje. Nakon kratkih izvješća svake skupine proveli su vršnjačko vrednovanje pišući prijedloge za poboljšanja ili pohvale za razradu ideje.
Drugi je dan stručnoga skupa otvorila viša savjetnica za prirodu i biologiju Lydia Lugar te prepustila riječ djelatnicima NCVVO-a, prvo ravnatelju Vinku Filipoviću koji je uvodno objasnio značaj nacionalnih ispita. Nakon toga je dr. sc. Lidija Preglej, viša stručna savjetnica-specijalist, predmetni koordinator za nacionalne ispite za Biologiju, Kemiju te Prirodu i društvo, u predavanju Osvrt na rezultate nacionalnih ispita iz biologije prikazala osvrt na rezultate provedenih ispita i na uočene učeničke miskoncepte. Posebno je obratila pozornost na rezultate onih zadataka kojima se provjerava prirodoslovna pismenost i koji su interdisciplinarnog karaktera (STEM) te povezala preporuke za rad u nastavi s dotadašnjim iskustvom prisutnih nastavnika. Određena su se područja i ishodi iz kurikuluma Biologije učenicima pokazali težima te na njih posebno treba obratiti pažnju u nastavi s ciljem povećanja njihove usvojenosti. Koncepti koji povezuju predmete STEM područja te provjeravanje viših kognitivnih procesa i dalje su poseban izazov za sve sudionike u nastavi te zahtijevaju kontinuirano pronalaženje novih metodičkih rješenja. Martina Jarnević, mag. educ., predmetna koordinatorica za ispite državne mature iz biologije i kemije, u predavanju Analiza rezultata državne mature iz biologije, analizirala je i usporedila rezultate državne mature iz biologije po godinama s naglaskom na analizu rezultata pristupnika u prvome roku u školskoj godini 2022./2023. Predavanje je obuhvatilo pregled osnovnih statističkih pokazatelja u ispitu državne mature iz biologije, korelacije školskih ocjena i ocjena u ispitu te psihometrijske karakteristike pojedinih zadataka. S obzirom na to daispit državne mature iz ovog nastavnog predmeta prijavljuje i polaže veliki broj pristupnika, u završnom su dijelu predavanja slijedile preporuke nastavnicima za pripremu učenika za polaganje ovoga ispita.
Valerija Begić, prof. iz OŠ Sesvetski Kraljevec i koordinatorica radne skupine za Prirodoslovlje u sklopu eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“, u svom je predavanju Eksperimentalni kurikulum nastavnog predmeta Prirodoslovlje, upoznala sudionike stručnoga skupa s promjenama koje donosi cjelodnevna škola, osobito vezano uz kurikulum navedenog predmeta. Analizirala je kurikulum kroz vertikalu učenja i poučavanja i ukazala na važnost vertikalne nadogradnje prirodoslovnih koncepata i doprinos kurikuluma unaprjeđenju prirodoznanstvenih kompetencija. Govorila je o učenju i poučavanju te vrednovanju u nastavnom predmetu Prirodoslovlje. Skrenula je pozornost sudionicima na Smjernice za implementaciju kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje i prikazala primjer jednog godišnjeg izvedbenog kurikuluma za 5. razred.
Damir Bendelja, prof. biologije i kemije, u svom je predavanju Provedba eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola” sistematično i detaljno objasnio nastavni plan za provedbu programa te zaduženja učitelja. Poseban je naglasak stavio na nastavu Prirodoslovlja, a s obzirom na to da sam izvodi nastavu Prirodoslovlja u dvije škole, sa sudionicima je podijelio osobna iskustva. Pokazao je i opisao neke aktivnosti koje je proveo, radne listiće koje je izradio, primjere bilješki u e-dnevniku. Objasnio je način izvođenja A2 i B1 programa.
Primjeri integrirane nastave iz nastavne prakse predstavljeni su u vidu kratkih izlaganja. U nastavku su navedeni naslovi primjera iz prakse i njihovi autori.
Primjeri iz prakse:
- Obnovljivi izvori energije (voda, vjetar, Sunce), Sunčana Mumelaš, prof., OŠ Kajzerica, Zagreb
- Jesi li ti Vitruvijev čovjek?, dr. sc. Anita Belančić, OŠ Ivane Brlić Mažuranić Ogulin
- Međuodnosi u prirodi – Izvanučionična nastava, Snježana Marković-Zoraja, prof. i
- Kristina Fratrović, dipl. ing., OŠ Dubovac, Karlovac
- “Ne kupuj, budi održiv!”, Marijana Vuković, prof., Gimnazija dr. Mate Ujevića, Imotski i dr. sc. Josipa Caktaš, V. gimnazija Vladimir Nazor, Split
- Terenska nastava u NE Krško (Integrirana nastava biologije, kemije, fizike i matematike), Klementina Stepinac, prof., SŠ Jastrebarsko.
EVALUACIJA
Od ukupno 80 sudionika stručnoga skupa, evaluacijski upitnik popunilo je njih 73. Sudionici su stručni skup vrednovali (na skali od 1 do 5) s prosječnom ocjenom (4,77). Za većinu sudionika (81 %) skup je u potpunosti ispunio njihova očekivanja, a za ostale djelomično. Većina sudionika (70 %) procjenjuje da je sadržaj edukacije u potpunosti primjenjiv u poučavanju njihovih učenika. Sve teme predavanja i primjera iz nastavne prakse procijenjene su kao izvrsno predstavljene – od 64,5 % do 83,6 %.
Kao vrijednosti stručnoga skupa sudionici su istaknuli kvalitetna, stručna i zanimljiva predavanja; izvrsne, dobro pripremljene predavače; korisne radionice, zanimljive primjere dobre prakse; nove spoznaje iz bioloških znanosti, razmjenu iskustva i ideja; informacije o cjelodnevnoj školi, nacionalnim ispitima i državnoj maturi; pozitivno i ugodno ozračje te dobru organizaciju.
Skup su organizirali i sastavili izvješće: Lydia Lugar, prof., viša savjetnica za prirodu i biologiju, Marina Ništ, prof., viša savjetnica za prirodu i biologiju, Sanja Fabac, prof., vanjski suradnik za prirodu i biologiju i Tvrtko Buger, prof., vanjski suradnik za prirodu i biologiju.
Evaluacija
(docx: 96,81 KB)
Preuzmi