Državni stručni skup Izazovi nastavničke profesije za nastavnike sociologije i politike i gospodarstva održan je 1. i 2. srpnja 2024. godine u Zagrebu. Na početku stručnog skupa sudionice i sudionike uvodno je pozdravila viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje Andreja Burić, prof., i predstavila program skupa.
Stručni je skup započeo predavanjem dr. sc. Zvonimira Bošnjaka o mješovitom poučavanju (blended teaching modelu) u srednjoškolskoj nastavni sociologije kojim je predstavio spomenuti koncept poučavanja i učenja, njegova ključna obilježja i uvjete za njegovo uspješno primjenjivanje tijekom izvođenja nastavnih sati. Tako organizirana nastava usmjerena je na individualizirano poučavanje i praćenje te vrednovanje takvog poučavanja, a podrazumijeva smisleno povezivanje nastavnog offline i online okruženja, primjenu različitih izvora informacija, višeperspektivnost u nastavnom pristupu i izraženu prilagodljivost nastavnog procesa. Nakon predavanja, sudionice i sudionici skupa tijekom radionice mogli su na primjeru upoznati primjenu mješovitog učenja putem različitih postupaka: radom na tekstu, odgovaranjem na pitanja, rangiranjem, radom s video predloškom, e-učenjem na CARNET bazi, sažimanjem i raspravom.
Predavanje Izgradnja otpornosti i prevencija usamljenosti korištenjem kreativnih tehnika u nastavi održala je Marija Roth Jelisavčić, prof. savjetnica. Objasnila je što su otpornost, usamljenost i socioemocionalno učenje kao ključni pojmovi izlaganja, prikazala kakav je utjecaj usamljenosti na mlade osobe i u čemu je važnost izgradnje otpornosti i socioemocionalnog učenja. Tijekom izlaganja predavačica je pokazala brojne kreativne tehnike, praktične primjere i aktivnosti koje nastavnice i nastavnici mogu implementirati u svojim učionicama te time stvarati podržavajuće okruženje u kojem se učenici mogu osjećati povezano, čime se može smanjiti osjećaj usamljenosti i povećati njihova otpornost.
O značaju odgojno-obrazovne podrške u ostvarivanju Individualiziranog kurikuluma govorila je dr. sc. Đurđica Ivančić. Naglasila je da je za ostvarivanje Individualiziranog kurikuluma izuzetno važno svrhovito uključivanje učenika u planirane aktivnosti na njemu najviše odgovarajući način koji ovisi o njegovim osobitostima i jakim stranama. Takvo uključivanje u didaktičko-metodičkom smislu znači obraćanje pozornosti na ključne strategije podrške u metodama rada putem individualiziranih postupaka koji odgovaraju pojedinom učeniku s teškoćama. Nastavne metode moraju biti odgovarajuće učenicima, a metode rada i pridruženi postupci podrške i/ili prilagodbe za pojedinog učenika s teškoćom imaju svoje polazište u provedenoj inicijalnoj procjeni učenika. Tijekom procesa vrednovanja podrška se može zamijeniti ili nadograditi da bi se što uspješnije ostvarili postavljeni ishodi, a učenik postigao očekivane rezultate i pokazao ih na njemu najbolji način. Predavačica je na nekoliko primjera pokazala mogućnosti prilagodbe materijala i sadržaja odgovarajućim različitim mogućim poteškoćama učenika te na kraju istaknula da uspjeh učenika u učenju i ponašanju polazi od dobrog poznavanja učenikovih jakih strana, potreba i interesa koji uvjetuju odabir prikladnih metoda i tehnika i postupaka podrške u svim sastavnicama individualiziranog kurikuluma, pri čemu je neophodna timska suradnja svih relevantnih sudionika cijelog procesa.
Drugi je dan stručnog skupa započeo radionicom nastavnice Željke Travaš, prof., izvrsne savjetnice, (Ne)zadovoljstvo demokracijom. Interaktivnim predavanjem problematizirala se suvremena demokracija i je li ona u krizi, a potom su sudionice i sudionici tijekom radionice u grupnom radu mogli vježbati različite uloge i odgovornosti različitih razina i oblika vlasti u suvremenim društvima. Na kraju je iznesen zaključak da je nužno učiti i poučavati o demokraciji i načinima na koje građani odgovorno i učinkovito sudjeluju u političkom djelovanju u uvjetima slobode izbora te u promicanju poduzetnosti.
Dr. sc. Tina Peraica u svojem se predavanju usmjerila na mentalno zdravlje i iznijela podatke da Hrvatska zauzima treće mjesto u Europskoj Uniji po broju suicida, jedan od deset stanovnika Hrvatske ima poteškoća zbog depresivnosti, a UNICEF-ovo izvješće iz 2021. godine pokazuje kako 11,5% mladih osoba ima izražene probleme s mentalnim zdravljem. Mentalno, duševno ili psihičko zdravlje jedno je od osnovnih prava svake osobe te ključni resurs socijalnog i ekonomskog razvoja jedne zemlje, podupire naše individualne i grupne sposobnosti donošenja odluka, izgradnje odnosa i oblikovanja svijeta u kojem živimo. Tijekom života pojedinac je okružen raznim okolnostima koje štite ili ugrožavaju njegovo mentalno zdravlje. Rizični čimbenici pogoduju razvoju problema mentalnog zdravlja i narušavaju mentalnu stabilnost pojedinca, dok zaštitni čimbenici služe jačanju otpornosti te uključuju naše individualne socijalne i emocionalne vještine i obilježja, kao i pozitivne socijalne interakcije, kvalitetno obrazovanje, itd. Prema Rezoluciji o mentalnom zdravlju koju je usvojio Europski parlament 2023. godine smatra se da je pismenost o mentalnom zdravlju znatno niža u usporedbi s pismenosti o fizičkom zdravlju, što može negativno utjecati na sklonost pojedinaca da zatraže psihološku pomoć kada im je ona potrebna pa su potrebne intervencije s ciljem promocije mentalnog zdravlja i programi prevencije da bi se smanjili rizici, izgradila otpornost i uspostavila okruženja poticajna za dobro mentalno zdravlje. Predavačica je tijekom predavanja predstavila teorijske spoznaje o mentalnom zdravlju i teškoćama mentalnog zdravlja s kojima se svi susrećemo u životu, kao i o razvoju psihičkih poteškoća i poremećaja. Sudionice i sudionike upoznala je s bio-psiho-socijalnim modelom u razvoju psihičkih poremećaja, zaštitnim i rizičnim čimbenicima te s načinima kako se može poboljšati mentalno zdravlje putem razvoja boljih strategija suočavanja s teškoćama. Sva znanja stečena na predavanju i osobne uvide, nastavnice i nastavnici moći će primijeniti na sebi i u svom radnom okruženju.
Umjetna inteligencija u nastavi političkog obrazovanja predavanje je dr. sc. Lidije Eret tijekom kojeg je predstavila izazove s kojima se susreću nastavnici i odgajanici na svim razinama školstva, a koji uključuju primjenu umjetne inteligencije u generiranju nastavnih sadržaja i umjetnu inteligenciju kao novu tehnologiju u suvremenim nastavnim metodama i strategijama.
Ukazala je na neke od suvremenih rezultata znanstvenih istraživanja kojima su nastavnici i istraživači nastojali pronaći nove metodičke puteve kojima bi umjetna inteligencija doprinijela unapređenju nastavnog procesa te nastavna iskustva u sustavu visokog obrazovanja koja propitkuju ulogu umjetne inteligencije u učenju i poučavanju. U vremenu predviđenom za raspravu vođena je diskusija o prednostima i nedostacima uvođenja i primjene umjetne inteligencije i takve vrste digitalne tehnologije u nastavni proces.
Zadnje predavanje i radionicu o povratnoj informaciji vodila je viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje Andreja Burić, prof. Objasnila je što je povratna informacija, kakva ona treba biti, kako je pružanje povratne informacije povezano s kurikulumskim načinom poučavanja i učenja te zakonsko uporište na temelju kojeg su nastavnice i nastavnici obvezni redovito i kontinuirano bilježiti povratne informacije za učenike. Predavačica je objasnila način na koji su povezane rubrike za kriterijsko vrednovanje i pružanje povratne informacije, a tijekom radionice nastavnice i nastavnici na zadanom su zadatku mogli uvježbati pisanje bilježaka učenicima za izabrani način rada.
Skup je vodila i izvješće o njemu pripremila viša savjetnica za sociologiju i politiku i gospodarstvo, Andreja Burić, prof.
Evaluacija
(pdf: 415,61 KB)
Preuzmi