Državni stručni skup namijenjen stručnim suradnicima knjižničarima osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova, na temu „Školska literatura kao pomoć u prevladavanju osobne i društvene drame“, održan je u Osnovnoj školi „Bol“ u Splitu, 15. svibnja 2024. godine u trajanju od 6 sati.
Skup je započeo himnom Republike Hrvatske, a uvodno su sudionike pozdravili Davor Bučević, mag. oec.,prof., ravnatelj OŠ „Bol“ i Ana Bučević Romić, mag. edu. hrv. jez. i pov. umj., mag. inf. znanosti, stručna suradnica knjižničarka, kratkim predstavljanjem projekta „Jednog sam dana pročitao knjigu i cijeli mi se život promijenio“. Svečano je skup otvorila Blaga Petreski, viša savjetnica za likovnu kulturu i likovnu umjetnost, predstojnica Agencije za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split.
Slijedila su pozvana predavanja, koja su započela temom „Čitanje književnosti i razvoj emocionalnih kompetencija djece i mladih“, prof. dr. sc. Kornelija Kuvač, znanstvene savjetnice i redovite profesorice na Odjelu za kroatistiku Sveučilište u Zadru. U uvodnom dijelu predstavila je književnu emocionologiju kao dio kulturnog kodiranja emocija i suvremenu metodologiju interpretacije teksta, zatim je sudionike upoznala s emocionalnim kompetencijama koje razvijamo čitanjem književnosti, s naglaskom na razvoju empatije. Ukratko je se prikazala inozemni program Reading and feeling čiji su rezultati pokazali koje se kompetencije razvijaju kod učenika pri emocionalno vođenom čitanju književnih tekstova primjerenih dobi. Zaključila je: Djeci i mladima treba nuditi dobno i emocionalno odgovarajuće književne tekstove pri čijem je izboru uloga knjižničara nezamjenjiva. Knjižničar i nastavnik hrvatskoga jezika trebali bi usko surađivati u izboru lektirnih naslova, a i jedan i drugi trebali bi poznavati osnove emocionalnog pristupa književnosti na kojemu se mogu oblikovati kreativni pristupi u poticanju razvoja čitateljskih kompetencija. Čitateljske kompetencije povezuju jezične i emocionalne, razvoj jednih, drugih i trećih međusobno je povezan.
Ana Puljak, dr. med., specijalistica javnog zdravstva i kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja, voditeljica Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ iz Zagreba, predstavila je temu „Biblioterapija i mentalno zdravlje mladih“. Predavanje se sastojalo od upoznavanja s definicijom i značenjem mentalnog zdravlja mladih, definicijom i značenjem biblioterapije, oblicima biblioterapije, načinima upotrebe biblioterapije u praksi te prikazom pojedinih individualnih i grupnih primjera radionica, kojima se predstavlja i način implementacije biblioterapije kao edukacija edukatora s mogućnošću implementacije u obrazovne sustave s primjerima iz prakse. Usvojenim znanjima i vještinama sudionici će se moći koristiti u pokretanju ili nadopuni razvoja biblioterapije u školskoknjižničarskoj praksi, s ciljem unaprjeđenja mentalnog zdravlja mladih te daljnjeg prenošenja ovih znanja i vještina.
„UNICEF-ovi programi za podršku mentalnom zdravlju djece i mladih u školama“ tema je koju je knjižnično-informacijskim i medijskim stručnjacima predstavila Marijana Muhić, univ. spec. pol., voditeljica Odjela za mlade pri Uredu UNICEF-a za Hrvatsku u Zagrebu. Nakon povijesnog pregleda i aktivnosti vezanih za suradnju s AZOO-om, predavačica je zaključno pozvala na buduću suradnju: U sljedećem petogodišnjem programskom razdoblju (2023.-2027.) UNICEF će u suradnji s Vladom RH i partnerima još intenzivnije ulagati u programe podrške mentalnom zdravlju djece i adolescenata, uključujući programe podrške u školama i zajednici. UNICEF je jedinstveno pozicioniran da se zalaže za mentalno zdravlje djece i adolescenata s obzirom na svoj programski pristup i vjerodostojnost te 10-godišnji zajednički program sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, ključne odnose u sektoru zaštite djece, obrazovanja i zdravstva te povjerenje i odnose u radu s djecom, mladima i roditeljima i skrbnicima. UNICEF ima uspostavljene dugogodišnje odnose u sustavu UN-a, s nacionalnim vladama, mrežama mladih, tehničkim partnerima i privatnom sektoru širom svijeta. To na jedinstven način omogućuje UNICEF-u izgradnju strateških partnerstava kako bi podržao razvoj rješenja u različitim kontekstima. UNICEF-ova snažna komunikacija za razvoj i iskustvo korištenja masovnih medija za isticanje složenih pitanja koja utječu na djecu također je ključna za povećanje svijesti, potražnje i angažmana mladih u osiguravanju pozitivne mentalne dobrobiti.
„Položaj stručnog suradnika knjižničara u Eksperimentalnom programu Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ predstavili su djelatnici OŠ Ivana Mažuranića iz Obrovca Sinjskog, Tomislav Budimir, prof., ravnatelj i Jelena Zujić, mag. hrv. jez., književnosti i povijesti, str. sur. knjižničarka mentorica. Sudionicima su predstavili model, ciljeve i zadaće cjelodnevne osnovne škole, prepoznavanje načina izvođenja programa te identifikaciju uloge stručnog suradnika knjižničara u provođenju A2 i B1 aktivnosti. Predavanje je obuhvatilo sljedeće elemente: povijest koncepta cjelodnevne osnovne škole, od prvih javnih poziva za uključivanje do evaluacije i prihvaćanja u Eksperimentalni program CDŠ-a; organizacijske promjene nastavnog programa, rasporeda sati i strukture školskog dana koje donosi model cjelodnevne osnovne škole; informacije o financiranju CDŠ-a uključujući financiranje škole, programa i djelatnika; položaj stručnog suradnika knjižničara: sličnosti i razlike „starog“ i novog, eksperimentalnog programa te pregled iskustava knjižničara koji rade po Eksperimentalnom programu. Uslijedila su brojna pitanja sudionika.
Doc. dr. sc. Lucijana Armanda Šundov s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, predstavila je dvije teme pod naslovom „Književnost za mladež u nastavi i tema smrti u slikovnicama“. U prvome dijelu izlaganja objasnila je ciljeve kolegija Književnost za mladež u nastavi, koji se izvodi na diplomskoj razini na studiju Hrvatskoga jezika i književnosti: Radi se o kolegiju koji studente upoznaje s ključnim temama i sadržajima dječje književnosti i književnosti za mladež te načinima na koje se te teme prenose učenicima s naglaskom na kritičku dimenziju. U okviru ovoga kolegija interpretira se generički korpus dječje književnosti i književnosti za mladež (slikovnice, priče, fantastične priče, romani, pjesme) u okviru kojega se govori o kanonskim i nekanonskim književnim djelima. Problemski se interpretiraju i analiziraju najznačajnija djela, o njima se raspravlja na istraživački način, primjenjuju se kritičke metode i spoznaje u vrednovanju novih književnih djela i revalorizaciji starih. Raspravlja se o kriterijima za odabir lektirnih naslova u nastavi.
U drugome dijelu izlaganja iznijela je rezultate istraživanja o načinu na koji je smrt prikazana u različitim slikovnicama: Analiza je pokazala kako je pristup temi smrti sve slobodniji pa tako neki autori kreću od prikaza smrti iz usmenih predaja, a neki prikaz smrti vežu uz temu odrastanja, bolesti, prolaznosti života ili čak uz eutanaziju. U izlaganju se proučavaju stavovi, motivacija i poticaji za pisanje slikovnica samih autora koji često objašnjavaju simboliku i filozofiju koja stoji u pozadini ovakvih problemskih slikovnica.
„Tematski centrirana interakcija u prevladavanju izazova u školi“ model je koji Sabina Marunčić, lic. theol., viša savjetnica za Vjeronauk pri AZOO – Podružnica Split, predstavila kao metodički koncept o dobrom vođenju i „živom učenju“ pod nazivom Tematska centrirana interakcija (TCI) utemeljiteljice Ruth C. Cohn, kojoj je bio cilj osobni rast i rast svih ljudi, što uključuje poštivanje razvojnog potencijala i integriteta drugih. Zaključila je predavanje: TCI se oslanja na viziju čovječanstva i sustav vrijednosti, odnosno antropološke temelje koji odražavaju sposobnost čovjeka da se mijenja i uči te ih povezuje s metodom i teorijom vođenja; TCI potiče razvoj osobnih, socijalnih i didaktičko-metodičkih kompetencija.
Državni stručni skup je organizatorica Ana Saulačić, knjiž., prof. i univ. spec. menadžmenta obrazovanja, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo u Agenciji za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, zaključila nakon brojnih pitanja sudionika i predavača te konstruktivne rasprave. Tema skupa obuhvaćala je i problematizirala poruku literarnog djela kao podršku mentalnom zdravlju i jačanju emocionalne otpornosti učenika (upoznati se s konceptima otpornosti i strategijama mentalnog zdravlja te neželjenim oblicima ponašanja učenika), trendove i fenomene tradicijskih i suvremenih poimanja u literaturi (obvezna lektira, slobodni izbor te udžbenici), odgajanje u kontekstu cjelodnevne škole i njenom doprinosu razvoju vještina za savladavanje izazova odrastanja (ovisnosti, bolest, žalovanje – smrt bliske osobe) i metodu tematski centrirane interakcija u prevladavanju izazova u školi.
Zahvalila je sedamdesetoro sudionika, jer su pokazali svijest o važnosti stručnog usavršavanja stručnog suradnika knjižničara, kako tijekom brojnih odgojno-obrazovnih reformi tako i sada, na pragu uvođenja cjelodnevne škole, pri čemu je uloga stručnog suradnika knjižničara – knjižnično-informacijskog i medijskog stručnjaka neizostavna u Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Istaknula je da interdisciplinarnim timskim radom i vođenim istraživačkim učenjem stručni suradnik knjižničar treba biti ključan čimbenik u provedbi novih kurikula: Eksperimentalni kurikulum nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole (IDK), Eksperimentalni kurikulum nastavnoga predmeta Svijet i ja za osnovne škole (SIJ) i Eksperimentalni kurikulum nastavnog predmeta Društvo i zajednica za osnovne škole (DIZ).
Naglasila je da je stručni suradnik knjižničar usmjeren kroskurikularno na sve međupredmetne teme, na poticanje čitanja i učenje učenja jednako kao i na razvijanje socijalnih i emocionalnih vještina učenika i prevenciju svih oblika nasilja, problema mentalnog zdravlja i ovisnosti kod djece i mladih. Kritičkim promišljanjem svijeta, odnosno razvojem kompetencije kritičkoga mišljenja, učenici jačaju svoje samopouzdanje, odgovornost, empatiju i solidarnost uz poštivanje demokratskih vrijednosti, zbog čega struktura kurikuluma nastavnoga predmeta SIJ prati spomenute elemente u domenama: A) Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja, B) Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja, C) Upravljanje vlastitim mišljenjem – navedena domena „A“ odnosi se na temeljno zvanje suvremenog školskog knjižničara, koji je najčešće magistar informacijskih znanosti. Tri su domene kojima je predviđena realizacija ciljeva nastavnoga predmeta IDK: A) Informacijska i medijska pismenost, B) Komunikacija, suradnja i sigurnost te C) Računalno razmišljanje i programiranje, digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju, pri čemu je domena „A“ neprovediva bez knjižnično-informacijskih i medijskih stručnjaka.
Konačno je zaključila s uvjerenjem da će državni stručni skup Školska literatura kao pomoć u prevladavanju osobne i društvene drame bit koristan poticaj za uspješniji daljnji profesionalni rad stručnog suradnika knjižničara.
Ana Saulačić, AZOO – Podružnica Split
Evaluacija
(docx: 291,78 KB)
Preuzmi
Zbornik sažetaka
(pdf: 804,12 KB)
Preuzmi