Interdisciplinarni državni stručni skup koji se bavio temom utjecaja stereotipa na proces odgoja i obrazovanja od dječjeg vrtića do završetka srednje škole održan je 21., 22. i 23. veljače 2022., a sudjelovalo je 1 600 odgojitelja, stručnih suradnika, nastavnika razredne nastave te osnovne i srednje škole.
Na početku stručnog skupa sudionicima se pozdravim govorom obratila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać i istaknula važnost bavljenja ovom temom zbog neizostavnog utjecaja sadržaja na rad svih djelatnika u odgojno-obrazovnim institucijama te nužnost raspravljanja o suvremenim temama na stručnim usavršavanjima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
Prvi dan stručnoga skupa bavio se utjecajem stereotipa na proces odgoja i obrazovanja u dječjem vrtiću. Helena Hrebinec Vukušić, prof., održala je uvodno predavanje Određenje pojmova rodne neravnopravnosti, stereotipa i očekivanih rodnih uloga, koje je ponovila drugi i treći dan stručnoga skupa,u kojemu je objasnila osnovne pojmove u vezi s temom ravnopravnosti spolova: diskriminaciju, rod, spol, rodnu i spolnu diskriminaciju te opisala kako stereotipi i predrasude utječu na pojedince i njihovo stvaranje stavova od najranije životne dobi. Takvi stereotipi i predrasude na pojedince utječu u privatnoj i društvenoj sferi, vidljivi su u profesionalnom životu, a osnova su za stvaranje očekivanih društvenih uloga pojedinaca koje nisu utemeljene na njihovim interesima, sposobnostima ili željama. Prikazala je istraživanje koje je proveo Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova 2012. godine na temu ravnopravnosti spolova u medijima kojim se ukazalo na tzv. ružičasto-plavu kulturu. Predavačica je naglasila ključnu ulogu odgojno-obrazovnog sustava i odgojno-obrazovnih djelatnika u motiviranju djece od najranije životne dobi na slobodan razvoj njihovih sposobnosti, talenata i sudjelovanja u svim životnim aktivnostima bez obzira jesu li spolno ili rodno tipizirane ili ne.
Prof. dr. Lidija Vujičić u svom je predavanju Dječji vrtić – kultura uvažavanja i življenja različitosti – podržavanja prirodnog razvoja djece i odraslih objasnila da je institucijski rani odgoj i obrazovanje usmjeren uvažavanju i razvoju djetetove osobnosti, njegovih sposobnosti te znanjima i vrijednostima kulture kojoj pripada. Univerzalno dijete i univerzalno djetinjstvo ne postoje. Svako bi dijete trebalo biti saslušano i uključeno u demokratsko odlučivanje da bismo bolje razumjeli razdoblje djetinjstva. Odgojitelj ima ulogu organizirati uvjete u kojima se djeca osposobljavaju za izgrađivanje i organiziranje vlastitih znanja i upravljanje procesa vlastitog učenja. U dječjem vrtiću treba stvoriti okruženje koje nije ograničavajuće i koje omogućuje uspostavljanje raznolikih humanijih, socijalnih i emocionalnih odnosa među svim sudionicima procesa, što otvara prostor za razvoj različitih inteligencija ili za različita učenja djece.
Mr. sc. Zrinka Marović, pedagog savjetnik, predavanjem Usvajanje rodnih uloga i razvoj rodnih stereotipa kod djece prikazala je istraživanja koja su se bavila stereotipima te odnos stereotipa, predrasuda i diskriminacije. Opisala je kako se usvaja rodni identitet, kako se prenose i uče rodne uloge te kakvu ulogu u tome kao ključni procesi imaju socijalizacija i enkulturacija. Predavačica je objasnila proces usvajanja rodih uloga i razvoj rodnih stereotipa u predškolaraca. Predstavila je rezultate istraživanja rodnih stereotipa kod djece i objasnila rodno tipiziranje u obitelji. Naglasila je da formalno obrazovanje ne pruža budućim odgojno-obrazovnim radnicima znanja i vještine iz ovog područja i da ih je važno educirati da bi u svom svakodnevnom radu mogli prepoznati i osvijestiti vlastite stereotipe i predrasude te tako spriječiti moguća diskriminatorna ponašanja.
Doc. dr. sc. Adrijana Višnjić-Jevtić održala je predavanje Razumijevanje aktivnosti i sudjelovanja djeteta u odgojno-obrazovnim procesima u dječjem vrtiću u kojemu je objasnila da je uvažavanje djece kao aktivnih sudionika u vlastitom obrazovanju jedno od temeljnih dječjih prava. Prikazala je nekoliko pristupa sudjelovanja djece koji tumače da ona imaju pravo biti aktivni članovi društva s pravom na izražavanje, a odrasli imaju obvezu da ih čuju, razumiju i poštuju. Poštivanje dječje perspektive omogućuje nam da saznamo što žele, a to je izuzetno važno za razumijevanje ciljeva odgojno-obrazovnog procesa i prevenciju i smanjivanje rodnih stereotipa. Predavačica je predstavila istraživanje o razumijevanju rodnih uloga provedenoga s djecom od četiri do šest godina. Istaknula je da je društveni utjecaj na odgoj i obrazovanje velik i razumijevanje dječje perspektive imalo bi velik doprinos u stvaranju okruženja za aktivno sudjelovanje djece u prevenciji rodnih stereotipa.
Drugi su dan stručnog skupa na temu Utjecaj stereotipa na proces odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi nakon uvodnog predavanjaHelene Hrebinec Vukušić, prof., svoje predavanje održale doc. dr. sc. Barbara Kušević i doc. dr. sc. Marija Bartulović o Uprostorivanju rodne (ne)ravnopravnosti u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Predavačice su u svojim izlaganjima analizirale različite načine prostornog posredovanja rodne različitosti u osnovnoj školi. Primjerima su pokazale na koje sve načine odgojno-obrazovni djelatnici svojim pedagoškim odlukama povezanim s prostornom dimenzijom odgojno-obrazovnog rada mogu održavati ili reinterpretirati postojeća stereotipna poimanja roda.
Izv. prof. dr. sc. Željko Boneta u predavanju Prikazi rezultata dvaju istraživanja: Svakodnevne obiteljske prakse (rodna raspodjela poslova u obitelji) i Novo očinstvo objasnio jepojam modernizacije, opisao značajke društvenih promjena te dimenzija modernizacije. Opisao je razlike između porodice ili šire obitelji u tradicionalnim društvima i nukleusne obitelji u modernim industrijskim društvima, njihove funkcije i rodne uloge članova obitelji. Prikazao je različita tumačenja povezanosti društvenih promjena i promjena u obitelji tradicionalnoga, modernoga i postmodernoga društva. Predavač je objasnio pojam roditeljstva, opisao vrste roditeljstva koje se mijenja kao društveni konstrukt u vremenu i prostoru te što sve uključuju uloge majki i očeva u suvremenom društvu. Opisao je modernizacijske procese u hrvatskom društvu i rodnu nejednakost među supružnicima koja postoji i danas. Prikazano je empirijsko istraživanje svakodnevnih obiteljskih praksi koje podrazumijevaju rodnu raspodjelu poslova u obitelji i novog očinstva koje je pokazalo da je rodna egalitarnost u obitelji i veći angažman očeva sve prisutniji u suvremenom hrvatskom društvu.
Aleksandra Dužević, stručna suradnica pedagoginja savjetnica, i Željka Milošević Paro, dipl. slikar-grafičar, mentor, osmislile su predavanje Primjer dobre prakse: Podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti u Školi likovnih umjetnosti, Split. Pedagoginja Dužević predstavila je međunarodne eTwinning projekte „Together Against Violence/Zajedno protiv nasilja“ i „Together Against Violence 2/Zajedno protiv nasilja 2“. U okviru projekta provedeno je istraživanje u kojem su se, osim ostalih tema, ispitivali stavovi srednjoškolaca o rodnoj ravnopravnosti pa je predavačica predstavila rezultate i aktivnosti. Predavačica Milošević Paro pokretač je uvođenja programa nenasilja putem aktivnosti stručnih nastavnih predmeta. Opisala je načine uključivanja u program Nenasilja, osmišljavanje aktivnosti, pregled i vođenje radionice na temu rodne ravnopravnosti te završnih učeničkih aktivnosti. Predavačica je opisala primjere dobre prakse i načine promoviranja u školi i zajednici.
Treći dan skupa koji se bavio utjecajem stereotipa na proces odgoja i obrazovanja u srednjoj školi, nakon predavanja Određenje pojmova rodne neravnopravnosti, stereotipa i očekivanih rodnih i Primjer dobre prakse: Podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti u Školi likovnih umjetnosti, Split, prof. dr. sc. Željka Kamenov održala je predavanje Održavanje rodnih uloga i stereotipa: Kakva je slika među zagrebačkim srednjoškolcima? kojim je objasnila kako nastaju rodne uloge i rodni stereotipi kao sastavni dio društvenog života čiji se sadržaj i intenzitet mijenja, no ipak snažno utječu na naše misli, emocije i ponašanje. Većina ljudi suvremenog društva rodne stereotipe smatra lošima i neprihvatljivima, ali oni se i dalje održavaju i djeluju na nas putem automatskih procesa poput samoispunjavajućeg proročanstva opisanog u predavanju. Predavačica je objasnila proces održavanja rodnih uloga i stereotipa te načine na koje se na njega može djelovati, a zatim predstavila rezultate istraživanja provedenog sa zagrebačkim srednjoškolcima o sadržaju i zastupljenosti rodno stereotipnih uvjerenja među mladima.
Evaluacija
(docx: 436,14 KB)
Preuzmi
Prezentacije i materijali sa stručnoga skupa
(zip: 7,93 MB)
Preuzmi