Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, organiziralo je u Zagrebu u OŠ Matije Gupca i u Osijeku na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek edukaciju za učitelje koji izvode nastavu u školama koje sudjeluju u Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“.
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs pozdravio je sudionike stručnog skupa i zahvalio im na izvrsnoj suradnji s Ministarstvom tijekom protekle nastavne godine koja je za sve sudionike Projekta, a posebice za njih, bila vrlo izazovna i uzbudljiva, ali koja je, zahvaljujući njihovu predanom radu i trudu, uspješno završila. Naglasio je da živimo u vremenu tehnoloških, ekonomskih, klimatskih i društvenih transformacija, stoga uloga obrazovanja nikada nije bila važnija, te da je promjena paradigme poučavanja, s prijenosa činjeničnog znanja na primjenu znanja i vještina, temelj suvremenog obrazovnog sustava koji mora biti fokusiran na razvoj vještina za kritičko razmišljanje, rješavanje složenih problema i razvoj inovacija. Upravo iz tog razloga Hrvatska je odlučila pokrenuti projekt cjelodnevne škole, vrijedan više od milijardu eura, koji je jedan od najvažnijih iskoraka u unapređenju obrazovnog sustava, i društva u cjelini, i koji ima za cilj pružiti bolje obrazovne mogućnosti našim učenicima, a obiteljima pomoći u usklađivanju njihovih profesionalnih i obiteljskih obveza. Cjelodnevna škola smanjuje razlike u obrazovnim prilikama među djecom različitih socioekonomskih sredina jer svi učenici dobivaju jednaku priliku sudjelovanja u dodatnim obrazovnim i izvannastavnim aktivnostima. Uključenost učenika u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, kao što su sportske aktivnosti, umjetnost, glazba i druge, potrebne za cjeloviti razvoj učenika, pozitivno utječe i na mentalno zdravlje djece. Model će se na temelju rezultata njegova vrednovanja prilagođavati kako bi bio optimalan i prilagođen za sve škole, neovisno radi li se o malim ili velikim školama. Na kraju je ministar prof. dr. sc. Radovan Fuchs zaključio da će primjeri dobre prakse, predavanja i radionice te razmjena iskustava tijekom edukacija sudionicima pomoći u osnaživanju kompetencija koje će primijeniti u radu u učionicama u školi.
Nakon Ministra, sudionike skupa pozdravila je v.d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić, prof. Istaknula je vrijednost njihovog truda i zalaganja tijekom godine dana eksperimentalnog provođenja Projekta i ukazala na njihovu važnu ulogu u prenošenju svoga iskustva ostalim odgojno-obrazovnim djelatnicima. Na kraju je istaknula da će viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje svima biti podrška kao i do sada.
Na trodnevnim edukacijama održanim od 3. do 5. srpnja 2024. sudjelovalo je oko 500 učitelja razredne i predmetne nastave koji su ovom edukacijom razvijali kompetencije za implementaciju novih kurikula za nastavne predmete Prirodoslovlje, Praktične vještine, Društvo i zajednica, Informacijske i digitalne kompetencije i Svijet i ja te programa A2 potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja. Edukaciju za implementaciju novih kurikula vodili su: prof. dr. sc. Bruno Ćurko i Josipa Blagus (predmetni kurikul Svijet i ja), Alenka Bujan, Helena Sakoman, Miroslava Vekić i Nikola Ivek (predmetni kurikul Društvo i zajednica), viša savjetnica Marina Ništ i prof. dr. sc. Petra Korač, Valerija Begić, Doroteja Domjanović, Ivana Marić Zerdum, Sanja Maričević, Luka Novaković i Zehra Delić (predmetni kurikul Prirodoslovlje), Svjetlana Urbanek, Iva Palčić Strčić i Lidija Cvetko (predmetni kurikul Praktične vještine) te Viktorija Vranešić, Matea Marenić, Ivana Tomić i Sandra Vuk (predmetni kurikul Informacijske i digitalne kompetencije).
Ovim dijelom edukacija koordinirala je Sonja Rupčić Petelinc, koordinatorica Radne skupine za rad u sklopu Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ u segmentu kurikuluma.
Okružje stalnih promjena i brzog tehnološkog razvoja stvara potrebu za osposobljavanjem učenika za kritičko promišljanje i kreativno rješavanje izazova, a nastavni predmet Svijet i ja usmjeren je na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja i cjelovitog osobnog razvoja učenika. Ovaj predmet osnažuje učenike za analizu informacija, društvenu odgovornost i etičko djelovanje te je temelj za uspješno učenje svih drugih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema. Nastavni predmet Društvo i zajednica, koji se uči i poučava u prva četiri razreda osnovne škole, obuhvaća tri ključna koncepta: Društvo i zajednica u prostoru, Društvo i zajednica u vremenu te Pojedinac u društvu i zajednici. Ovi koncepti razvijaju prostorno mišljenje, orijentacijske vještine, kartografsku pismenost, povijesne kompetencije, razumijevanje uloge pojedinca u društvu te doprinose Građanskom odgoju i obrazovanju. Prirodoslovlje, koje se poučava od 1. do 6. razreda osnovne škole, potiče želju za proučavanjem svijeta i promišljanjem o uzrocima pojava na Zemlji kroz prirodoznanstveni pristup. Učenici razvijaju vještine opažanja, prepoznavanja obrazaca, oblikovanja pretpostavki i donošenja zaključaka te usvajaju znanja igrom i aktivnim učenjem, koristeći izvorne materijale i IKT, čime se razvijaju kompetencije za život u 21. stoljeću. Nastavni predmet Praktične vještine, koji se poučava u prva četiri razreda osnovne škole sa satnicom od 35 sati godišnje, razvija pozitivan stav prema praktičnom radu te poboljšava psiho-motoričke vještine učenika. Učenici usvajaju temeljne vještine izradom, popravljanjem i održavanjem različitih tvorevina, rukovanjem alatima i uređajima te stjecanjem znanja o sigurnosti, štednji, prometu, zdravoj prehrani i pružanju prve pomoći. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije poučava se od 1. do 8. razreda osnovne škole kako bi učenici razvili medijsku i informacijsku pismenost, kritički vrednovali informacije te se zaštitili od dezinformacija. Cilj predmeta je poticati kreativnost, inovativnost i logičko razmišljanje radom s robotima, 3D pisačima i uređajima sa senzorima, pripremajući učenike za svijet digitalnih tehnologija u razvoju.
Edukacija je osmišljena tako da učiteljima pruži sve potrebne alate i znanja za uspješnu implementaciju novih kurikula u njihove učionice. Interaktivnim radionicama i primjerima iz prakse učitelje se željelo osposobiti za postizanje visokih standarda odgojno-obrazovnog procesa i pripremanje učenika za izazove suvremenog društva. Poseban fokus bio je na metodičko-didaktičkim smjernicama koje su specifične za svaki predmet. Aktivne metode poučavanja potiču učenike na sudjelovanje i interakciju, prilagođavanje nastave individualnim potrebama učenika omogućuje inkluzivno obrazovanje, a inovativne tehnike, uključujući korištenje novih tehnologija i pristupa u nastavi, čine proces učenja dinamičnijim i relevantnijim. Edukacija je obuhvatila metode za postizanje i vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda koje će omogućiti učiteljima praćenje napretka učenika tijekom procesa učenja i pružiti uvid u učenička postignuća. Jedan od ključnih aspekata edukacije bio je kako integrirati sadržaje ovih nastavnih predmeta s ostalim predmetima kroz interdisciplinarne projekte i aktivnosti te s međupredmetnim temama. Ova povezanost omogućuje holistički pristup učenju i doprinosi sveobuhvatnom razvoju učenika. Učitelji su izrađivali primjer godišnjeg izvedbenog kurikula za svaki predmet, što uključuje planiranje nastavnih jedinica s obzirom na ciljeve i ishode učenja i izradu nastavnih materijala prilagođenih različitim stilovima učenja. Tijekom edukacije analizirali su i Smjernice za implementaciju kurikula koje uključuju praktične primjere primjene kurikula u nastavi te pružaju uvid u izazove i rješenja tijekom njihove implementacije.
Edukacije koje su u Zagrebu i Osijeku proveli viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje sa svojim suradnicima bile su posvećene programu A2 potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja. Uvodno predavanje „Kako planirati, izvesti i evaluirati ciklus učenja u A2“održala jedoc. dr. sc. Sanja Jurić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je pripremila i Vodič za učitelje, lako dostupan, praktičan materijal za planiranje, izvođenje i evaluiranje ciklusa učenja u A2 programu. Radionice „Kako planirati, izvesti i evaluirati ciklus učenja u A2“, „Planiranje i razrada aktivnosti A2 predmeta i predmetnih područja“ te „Razrada odgojno-obrazovnih ishoda za razine: izgradi, nadogradi, izazov i podrška“ u Zagrebu su održali doc. dr. sc. Sanja Jurić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Filip Car, prof., AZOO, Matilda Marković, dipl. uč., Osnovna škola Draganići, Gordana Kučinić, prof., Osnovna škola Augusta Cesarca, Krapina, Igor Šelimber, prof., AZOO, Adela Granić, prof. i dipl. bibl., AZOO, Ivanica Beg, dipl. bibl., stručna suradnica knjižničarka, OŠ Ivana Cankara, Zagreb, mr. Đurđa Kulušić, AZOO, Snježana Lustig, mag. prim. educ., AZOO, Mirela Skelac, univ. spec. act. soc., AZOO, Jadranka Buvinić, dipl. učitelj, AZOO, Sanja Bilogrević, mag. prim. educ., AZOO, Tomislav Paljak, mag. prim. educ., AZOO i Mirela Majstrović, mag. prim. educ., AZOO, a u Osijeku Izabela Potnar Mijić, prof., AZOO, Renata Borovac, prof., OŠ „Mladost“ Osijek, Igor Šelimber, prof., AZOO, Mario Cvek, prof., AZOO, Leon Jurčić, mag. educ. phys., AZOO, Goran Podunavac, dipl. uč, OŠ Drenje, Adela Granić, prof. i dipl. bibl., AZOO, Marina Ništ, prof., AZOO, Zorica Mohnacki, prof., OŠ „Mladost“ Osijek, mr. Đurđa Kulušić, AZOO, Snježana Lustig, mag. prim. educ., AZOO, Mirela Skelac, univ. spec. act. soc., AZOO, Jadranka Buvinić, dipl. učitelj, AZOO, Sanja Bilogrević, mag. prim. educ., AZOO, Tomislav Paljak, mag. prim. educ., AZOO i Mirela Majstrović, mag. prim. educ., AZOO. Sudionici su razmjenjivali ideje o tome kako planirati, izvesti i evaluirati ciklus učenja u A2 integrirajući predmete i predmetna područja, osmislili su i u obliku diferencijalnih zadataka razradili A2 aktivnosti različitih predmeta te ih povezali s odgojno-obrazovnim ishodima na razinama izgradi, nadogradi, izazov i podrška. Učitelji i nastavnici stručne su skupove ocijenili ocjenom 4 – primjenjivo. Ovakva povratna informacija pokazatelj je uspješnog planiranja skupova u skladu s potrebama odgojno-obrazovnih radnika.
Analiza evaluacijskog upitnika – razredna nastava CDŠ_ZG
(docx: 1,33 MB)
Preuzmi
Analiza evaluacijskog upitnika – razredna nastava – CDŠ_OS
(docx: 1,36 MB)
Preuzmi
Analiza evaluacijskog upitnika CDŠ_OS
(docx: 1,24 MB)
Preuzmi
Analiza evaluacijskog upitnika CDŠ_ZG
(docx: 1,24 MB)
Preuzmi