Stručno usavršavanje / 8. svibnja 2011.

Izvješće o Studijskom posjetu Reykjaviku koji se održao 23.4. – 25.3.2011. kao aktivnost Transverzalnog podprograma u okviru Programa za cjeloživotno učenje

Budući da je Island zemlja koja je također kandidat za ulazak u punopravno članstvo EU, bilo je od posebne važnosti vidjeti kako funkcionira sustav obrazovanja, implementacija u procese zapošljavanja, koji su problemi i prednosti te kakvu ulogu ima država i cijeli sustav u  prilagođavanju novonastaloj situaciji.

Island je otočka zemlja surove klime i vrlo izolirana. Na samo 24% zemlje raste nekakvo raslinje, uglavnom trava i mahovina i to samo tijekom dva do tri mjeseca u godini, a ostatak je okamenjena lava ili je pod ledenjacima. Na otoku ima 136 aktivnih vulkana, što je trajna opasnost, ali i prednost u energetskom smislu. Broj stanovnika se  blago povećava iz godinu u godinu, za razliku od RH, te ih ima nešto više od 300.000. Više od 60% stanovnika živi u Reykjaviku što je veliki problem koji za sada nije riješen. Iako je ribarstvo jedna od glavnih gospodarskih grana, ribarska sela razbacana oko otoka su napuštana, a zanimanje ribara koje ne zahtjeva posebno školovanje nije atraktivno i slabo je plaćeno. Tijekom 2006. godine Island je napustila američka vojska  koja je tamo boravila punih 35 godina za vrijeme trajanja hladnoga rata. Radi se o zrakoplovnoj bazi koju je napustilo više  od 6000 vojnika, časnika i članova  njihovih obitelji. Više od 3000 zaposlenika (Islanđana) ostalo je preko noći bez posla te ukupno 10 000 stanovnika bez izvora prihoda. Samo dvije godine kasnije država je bankrotirala zbog bankovnih malverzacija. Islanđani ni danas ne žele vratiti dug koji im uz visoke kamate nameću Nizozemska i Velika Britanija. Nezaposlenost se u samo 3 godine s 1% povećala na skoro 10%.

Institucije koje smo posjetili čine goleme napore da se daljini rast nezaposlenosti, koja je procvala i povećala se dodatnim globalnim efektom, zaustavi. Zbog takvog stanja inflacija prijeti galopirajućom stopom  svakoga dana. Ipak, čini se da se iz proračuna izdvajaju golema sredstva za obrazovanje. Sve institucije koje smo posjetili rade u izvrsno opremljenim prostorima, neovisno o tome je li u pitanju školovanje pilota ili prekvalifikacija u frizera. Savjetnici za prekvalificiranje i savjetnici za zapošljavanje vrlo tijesno surađuju, rekao bih na dnevnoj bazi, s korisnicima usluga „Školovanje na daljinu” izvrsno funkcionira, IKT tehnologije su vrlo raširene i masovno primjenjivane. Vidjeli smo primjer poučavanja matematike na daljinu putem interaktivnih ploča i snimljenih predavanja te video i audio konzultacije učenika i profesora. U obrazovnim institucijama se školuju djeca od 6 godina do osoba starih 66 godina pa i starijih. Može se slobodno reći da vlada prava obrazovna kampanja na svim razinama, od osnovne škole do obrazovanja odraslih. Od napuštene zrakoplovne baze napravljen je Atlantski centar izvrsnosti koji školuje i priprema znanstvenike svih profila, a osobito je poznat po školovanju pilota te ostalog pratećeg osoblja koje se zapošljava u zanimanjima u i oko zračnih luka i zračnog prometa općenito. Od ribljeg otpada, kojeg ima u golemim količinama, radi se bio dizel, a od izlučevina peradi  metan koji zadovoljava domaće potrebe.  U vulkanske se kratere uvlače posebne sonde koje toplinsku energiju u energetskim stanicama pretvaraju u električnu. Toplih izvora vode ima u izobilju te se toplinska energija ne plaća, osim infrastrukture. Sveukupno 90% potrošene energije dobiva se iz obnovljivih izvora. Tehnološki napredak je vidljiv i primjenjuje se u svim segmentima gospodarstva. Nameće se zaključak da se sve prednosti koriste i svi raspoloživi potencijali i resursi uključujući i ljudske, stavljaju u pogon za opće dobro. Islanđani su svjesni problema i čine maksimalne napore u smislu poticanja na cjeloživotno učenje i prilagođavanje novoj situaciji na tržištu zanimanja, novih poslova, kvalifikacija te prilikama za zapošljavanje.

Stanje nije idilično, o čemu govori podatak da čak 35% srednjoškolaca napušta školovanje već u prvoj godini. Naravno, tu je i dobro poznati problem svih stanovnika sjevera Europe, a to je alkoholizam, vrlo raširen među mladima. Vlada je poduzela vrlo oštre mjere u sprečavanju pijenja alkohola. Porezi na alkohol su drakonski visoki,a isti  se može kupiti samo u specijaliziranim trgovinama opremljenim video nadzorom te se ne može  uopće vidjeti na policama trgovina mješovitom robom, što kod nas nije slučaj. Što je najvažnije, mjere daju pozitivne rezultate te bi iz takvih primjera  mogli i trebali izvući neke zaključke. Na kraju, turistička zajednica Islanda putem internetskih stranica pruža vrlo iscrpne podatke o zemlji, osobito o Reykjaviku, koji je lociran u top pet destinacija za turiste u Europi.

Viši savjetnik za međunarodnu suradnju

Boris Vampula,  univ.spec.cin.