U posljednjih nekoliko godina građanski odgoj u europskim školama postaje sve važniji uslijed rastućih prijetnji temeljnim vrijednostima mira, jednakosti i poštivanja ljudskih prava u Europi. No, što je građanski odgoj? Kako se poučava i kako se vrednuju postignuća učenika? Može li se građanske vještine stjecati izvan učionice te koje je stručno usavršavanje potrebno učiteljima za poučavanje građanskog odgoja?
Izvješće Građanski odgoj u europskim školama 2017. koje objavljuje Eurydice, europska mreža za informiranje o sustavima obrazovanja i obrazovnim politikama, temelji se na kvalitativnim podatcima prikupljenima za 42 odgojno-obrazovna sustava i donosi pregled zakonskih rješenja i preporuka vezanih uz građanski odgoj u javnim školama, u općeobrazovnim i strukovnim programima obrazovanja. Izvješće se sastoji od četiri cjeline: Organizacija i sadržaj kurikuluma; Poučavanje, učenje i aktivno sudjelovanje; Vrednovanje učenika i škola, Inicijalno obrazovanje, profesionalni razvoj i podrška učiteljima i nastavnicima;
Najvažniji zaključci izvješća su da učenici, osim stjecanja znanja o politici, demokraciji i društvu u građanskom odgoju razvijaju osobne i socijalne kompetencije, da u gotovo svim državama učenici imaju građanski odgoj u osnovnom i srednjem obrazovanju, koje je zastupljenije u općeobrazovnim nego u strukovnim programima te u mnogim državama uključuje izvanučionički rad. Polovica država koje nude građanski odgoj u javnim školama organiziraju standardiziranu procjenu učeničkih postignuća, a nacionalne smjernice za vrednovanje postoje u 26 od 42 ispitana odgojno-obrazovna sustava i sadrže kombinaciju tradicionalnih i suvremenih metoda vrednovanja.
No, velike su razlike u inicijalnom obrazovanju te profesionalnom razvoju učitelja, nastavnika i ravnatelja u području građanskog odgoja. Neke države tijekom inicijalnog obrazovanja nude budućim učiteljima i nastavnicima specijalizaciju za poučavanje građanskog odgoja, dio država definirao je kompetencijske okvire s popisom kompetencija učitelja i nastavnika građanskog odgoja, no čak 17 odgojno-obrazovnih sustava nema zakonska rješenja i preporuke za stjecanje, u inicijalnom obrazovanju, kompetencija za poučavanje građanskog odgoja, već visokoškolske ustanove same odlučuju kako će kroz inicijalno obrazovanje budućih učitelja razvijati potrebne kompetencije. Kontinuiranim profesionalnim razvojem učitelja i nastavnika bave se nadležne ustanove nacionalne razine u 27 europskih odgojno-obrazovnih sustava, no samo 14 država, uključujući i Hrvatsku, provode aktivnosti usmjerene na profesionalni razvoj ravnatelja u području građanskoj odgoja.