Agencija za odgoj i obrazovanje

Državnim stručnim skupom pod nazivom Digitalni obzori Agencija za odgoj i obrazovanje obilježila je završetak programa e-Škole, u kojem je kao partner Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži –CARNET sudjelovala protekle tri godine. Dvodnevno stručno usavršavanje na kojem se govorilo o integraciji informacijsko-komunikacijske tehnologije u odgojno-obrazovni rad, te prilikama i izazovima koji se pojavljuju u obrazovnom sektoru u digitalnom dobu, održalo se 28. i 29. rujna u zagrebačkoj XII. gimnaziji. Na predavanjima i radionicama sudjelovalo je uživo i online gotovo 900 odgojno-obrazovnih radnika.

U protekle tri godine sudjelovanja u projektu e- Škole savjetnici Agencija za odgoj i obrazovanje intenzivno su radili na razvoju svojih profesionalnih i pedagoških kompetencija u digitalnom okruženju i kontinuirana su radili na stručnom usavršavanju i edukaciji nastavnika, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja. U navedenom razdoblju savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje održali su gotovo 200 stručnih skupova i radionica s različitim temama na kojima je sudjelovalo više od 7 200 odgojno- obrazovnih radnika.

– Formirana je digitalna jezgra viših savjetnika koja sada radi na razvoju i osmišljavanju kvalitetnih e-usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova u RH-a. Ostvarena je kvalitetna promocija digitalnog učenja, učinkovitog korištenje novih okruženja za učenje te je pokrenut proces usklađivanje sa Europskim okvirom digitalnih kompetencija za obrazovatelje unutar šest osnovnih područja – istaknuo je Davor Černi viši savjetnik za engleski jezik i voditelj projektnog tima uime AZOO-a.

O integraciji IKT-a u odgojno-obrazovni rad i izazovima koje nove tehnologije stavljaju pred učitelje i nastavnike, ali i učenike, predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, predsjednik udruge CroAI Mislav Malenica, doc. dr. sc. Edite Rogulj, te prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, doc. dr. sc. Bojan Žugec i izv. prof. dr. sc. Markus Schatten svi s Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina. Nakon predavanja, održano je niz zanimljivih radionica s primjerima iz prakse.

U svom izlaganju izv. prof. dr. sc. Robert Kopal potaknuo je razgovor o različitim aspektima umjetne inteligencije (AI) i njezinoj važnosti. Istaknuta je potrebu za maksimiziranjem koristi AI-ja i minimiziranjem rizika. Dotaknuo se teme regulacije AI-ja te je prezentirao najvažnije rezultate istraživanja percepcije umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Potaknuta je i rasprava o primjeni AI-ja u obrazovanju te su istaknute prilike i izazove koji se pojavljuju u obrazovnom sektoru u digitalnom dobu. U drugom dijelu predavanja, prof. R. Kopal se osvrnuo na deset prijedloga za oblikovanje budućnosti obrazovanja, s naglaskom na vještine budućnosti. Neki od tih prijedloga uključuju oslobađanje učenika od pritiska okoline, poticanje kreativnosti, uvođenje kritičkog mišljenja kao obaveznog predmeta te promjenu uloge nastavnika iz „Sage on the Stage“ u „Guide on the Side“. Također je istaknuta važnost samousmjerenog učenja i potrebu za “renesansnim” obrazovanjem.

U svom inspirativnom TED govoru predsjednik udruge CroAI Mislav Malenica istaknuo je sveprisutnost umjetne inteligencije (AI) te brzinu kojom se danas događa tehnološki razvoj. Naglašena je potreba za što boljim razumijevanjem onoga što nam omogućava generativna umjetna inteligencija, kako bi bili svjesni prednosti i nedostataka. Istaknuta je važnost pojedinca koji kao dio sustava ne treba čekati gotovo rješenja već sam biti kotačić i pokretač promjene. Naravno, uz važnost kreativnosti i kritičkog promišljanja.

Predavanje pod nazivom „Digitalna zrelost i vrednovanje škola / igrifikacija“ održali su prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, doc. dr. sc. Bojan Žugec i izv. prof. dr. sc. Markus Schatten s Varaždinskog FOI-a, koji je bio partner na projektu e-Škola. U prvom dijelu izlaganja prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, doc. dr. sc. Bojan Žugec istaknuli su da ne postoji univerzalna definicija digitalne zrelosti škola te su potaknuli sudionike da razmisle o tome što za njih predstavlja digitalna zrelost u kontekstu obrazovnih ustanova. Digitalna zrela škola opisana je kao ona koja postiže visoku integraciju digitalnih tehnologija u svoj svakodnevni život i rad. Prezentirali su i okvir za digitalnu zrelost škola razvijen od strane Fakulteta organizacije i informatike i CARNET-a i predstavljen je instrument za procjenu digitalne zrelosti škola, koji se sastoji od 47 elemenata s 5 opisnih razina za svaki element. Osim toga, prikazan je sustav za vrednovanje digitalne zrelosti škola, koji se koristi za procjenu digitalne zrelosti škola. U drugom djelu izlaganja koje je održao izv. prof. dr. sc. Markus Schatten naglasak je stavljen na temu igrifikacije. Igrifikacija u nastavnom procesu predstavlja pristup obrazovanju koji koristi elemente igre kako bi motivirao učenike i olakšao njihovo učenje. Ovaj koncept koristi tehnike i mehanike iz videoigara da bi pretvorio učenje u zabavan i angažirajući proces, pojasnio je. Igrifikacija također doprinosi razvoju različitih vještina. Učenici razvijaju sposobnosti kao što su rješavanje problema, kritičko razmišljanje, suradnja i komunikacija, dok istovremeno uče kroz praktične primjene gradiva. Personalizacija učenja također je moguća jer učenici mogu napredovati prema vlastitom tempu i interesima. Međutim, postoji i nekoliko nedostataka igrifikacije. Postoji potencijal za ovisnost o vanjskim nagradama, umjesto intrinzičke motivacije za učenje. Igrifikacija također može potaknuti površno učenje jer se učenici često usmjere na kratkoročne ciljeve i nagrade umjesto na duboko razumijevanje gradiva. Pravilna implementacija je ključna, jer nepravilno provedena igrifikacija može zbuniti i demotivirati učenike, naglasio je na kraju predavanja izv. prof. dr. sc. Markus Schatten.

Doc. dr. sc. Edite Rogulj u svom predavanju naglasak je stavila na pozicioniranju sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u digitalnom okružju. Predstavila je relevantne informacije i stavove odgojitelja o integraciji informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT-a) u odgojno-obrazovni rad. Unatoč prepoznavanju prednosti integracije IKT-a, postoje izazovi s kojima se odgojitelji suočavaju, istaknula je, a najviše ih zabrinjava zaštita osobnih podataka djece i roditelja, nedefinirano vrijeme upotrebe IKT-a izvan radnog vremena te zaštita osobnog ugleda i ugleda profesije. Također, poštivanje dogovorenih pravila upotrebe IKT-a predstavlja izazov.

Tijekom stručnog skupa održane su 34 radionice za sudionike uživo te 33 radionice koji su skup pratili putem AZOO Zoom Events platforme. Radionice su bile usmjerene na primjenu digitalne tehnologije kako u neposrednom radu s učenicima tako i u ostalim poslovima odgojno-obrazovnih radnika. To su bile teme poput: Virtualna stvarnost u učionici: umjetnost kreiranja novih obrazovnih iskustava; Analogno u digitalnom: Igrifikacija u odgojno-obrazovnom radu; Tehnike za poticanje kreativnosti; Nova Era Nastave Putem Spotify-a; Magic School AI; Istraživanje zakona optike u virtualnom laboratoriju; Utjecaj medija na mentalno zdravlje; Uvod u XR: virtualna, proširena i mješovita stvarnost u obrazovanju; Putovanje s Tolkienovim Hobitom; Digitalni alati za djecu rane i predškolske dobi; Digitalni pomagači; AI Art & Music – primjena u nastavi; Alati za digitalno pripovijedanje.