U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Karlovcu je 2. i 3. srpnja 2026. održan državni stručni skup za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika Mentalno zdravlje i suvremene perspektive poučavanja i učenja hrvatskoga jezika / Cjelodnevna škola / Inovacije u e-Dnevniku. Stručni je skup bio zamišljen kao mjesto stručnoga promišljanja i razmjene iskustava o tome kako u svakodnevnoj nastavnoj praksi prepoznati izazove s kojima se susreću učenici i nastavnici te kako ponuditi kvalitetne i učinkovite modele djelovanja. Predavanjima, radionicama i primjerima dobre prakse nastojale su se istražiti mogućnosti koje pridonose razvoju nastavničkih kompetencija u redovitoj nastavi hrvatskoga jezika, u pripremnoj nastavi za učenike koji ne poznaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik te u izvannastavnim aktivnostima povezanima s nastavnim predmetom Hrvatski jezik. Cilj je bio učitelje i nastavnike osnažiti za uspješnije suočavanje sa zahtjevima suvremenoga školskog okruženja. Na samome početku sudionike su skupa pozdravili Irmelina Sablić, ravnateljica škole domaćina Osnovne škole Dubovac i Maja Mikulec Rogić, stručna suradnica za organizaciju i događanja u Kinu Edison, predstavnici ustanova u kojima su se odvijala plenarna predavanja i radionice. Potporu skupu i dobrodošlicu u Karlovac i Karlovačku županiju izrazile su pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Karlovca Draženka Sila Ljubenko i županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin. U svečanome programu sudjelovale su učenice OŠ Dubovac, a nakon njihovih uspješnih nastupa poseban kreativni uradak bio je kratki dokumentarni film Težak iz obitelji težaka, autorsko djelo Jure Šebalja i učiteljice hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Dubovac Ivančice Šebalj, nastao baš za potrebe ovoga državnoga stručnog skupa. Jedan je dio programa stručnoga skupa bio posvećen obilježavanju stote godišnjice rođenja prof. dr. sc. Stjepka Težaka, istaknutoga jezikoslovca, metodičara i pedagoga čije je djelovanje trajno obilježilo hrvatsku filologiju i metodiku nastave hrvatskoga jezika. Prof. dr. sc. Stjepko Težak svojim je stručnim i znanstvenim radom naglašavao važnost funkcionalnoga pristupa jeziku, povezanosti nastave sa stvarnim životom te aktivne uloge učenika u procesu učenja. Njegove ideje o toleranciji u jeziku te suvremenoj i učeniku usmjerenoj nastavi i danas su iznimno aktualne te predstavljaju vrijedan poticaj svima koji nastoje unaprijediti poučavanje hrvatskoga jezika. Upravo su zbog toga učiteljice hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Slave Raškaj iz Ozlja Sandra Prebeg i Mirjana Petrunić pripremile školsku izložbu u čast prof. dr. sc. Stjepku Težaku, a prva su dva predavanja bila posvećena stotoj obljetnici njegova rođenja.
Izlaganje Jezične teorije i prakse u vidokrugu profesora Stjepka Težaka pripremila je profesorica doktorica znanosti Bernardina Petrović s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Pokazala je da znanstveni dosezi, nastavni doprinosi i stručni napori Stjepka Težaka svjedoče o nastojanju da se jezik promatra kao živ, funkcionalan i društveno određen sustav. Težakov rad pokazuje kako jezikoslovlje ne ostaje omeđeno teorijskim modelima, već je usmjereno obrazovanju, javnoj komunikaciji i razvoju jezične kulture. Profesorica doktorica znanosti Karol Visinko s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci u spomen na prof. dr. sc. Stjepka Težaka održala je izlaganje Temelji metodičkoga obrazovanja. Izdvojila je znanstvena i stručna djela prof. dr. sc. Stjepka Težaka i njegove spoznaje koje trajno ostaju u temeljima metodičkoga obrazovanja učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika.
U suvremenom obrazovnom sustavu obilježenom jezičnom i kulturnom raznolikošću razvoj pismenosti inojezičnih učenika jedno je od ključnih pitanja obrazovne jednakosti i kvalitete poučavanja. Profesorica doktorica znanosti Lidija Cvikić s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje O općoj i disciplinarnoj pismenosti iz perspektive inojezičnih učenika. Posebno je naglasila ulogu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik u kojemu je uz razvoj opće jezične kompetencije učenicima potrebno pružiti i alate za razvoj disciplinarne pismenosti: razumijevanje školskoga vokabulara, rad s različitim vrstama tekstova, strategije čitanja stručnih tekstova te razumijevanju i proizvodnju jezičnih obrazaca tipičnih za pojedine predmete.
Predavanje Funkcionalni dijalog prema DISC modelu za učitelje i nastavnike hrvatskog jezika doktorice znanosti Ivane Perkušić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku dalo je sudionicima uvid u DISC model kao okvir koji unaprjeđuje komunikacijske procese, kako u privatnom tako i poslovnom kontekstu.
U suvremenom obrazovnom okruženju, obilježenom povećanim zahtjevima, ubrzanim tempom i emocionalnim opterećenjima, mentalno zdravlje učitelja i učenika postaje jedan od ključnih preduvjeta kvalitetnog poučavanja i učenja. Doktorica znanosti Ivana Čatić, učiteljica hrvatskoga jezika iz OŠ Josipa Kozarca u Semeljcima, pripremila je i održala izlaganje Svjesno disanje, NLP i coaching u nastavi: put prema mentalnoj ravnoteži. (Promjena počinje kada počnemo raditi drugačije.)
U drugome dijelu prvoga dana državnoga stručnoga skupa sudionici su u Osnovnoj školi Dubovac po vlastitome izboru sudjelovali na jednoj od sedam radionica.
Dr. sc. Martina Hranj, inače dugogodišnja nastavnica hrvatskog jezika i povijesti u osnovnoj i srednjoj školi i dobitnica nagrade Ministarstva znanosti i obrazovanja za najuspješnije djelatnike 2019. godine, za sudionike je organizirala radionicu Važnost usmenoga pripovijedanja ili kako pripovijedanjem motivirati učenike na čitanje i učenje.
Školski suradnici knjižničari i dugogodišnji suradnici na projektima, edukacijama i istraživanjima u području školskih knjižnica i obrazovanja dr. sc. Josip Strija i prof. Tanja Kolar Janković pripremili su radionicu Priča kao didaktički alat: dizajn, izvedba i evaluacija.
Profesor Tomislav Hrebak, kroatist i fonetičar zaposlen kao učitelj hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi „Grigor Vitez“ Sveti Ivan Žabno, mnogima poznat kao voditelj nacionalne manifestacije Balogijade, za sve zainteresirane vodio je radionicu Govorne vježbe.
Profesorica Ljiljana Hanžek, učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Voltino, u Zagrebu, koja je uz rad u školi završila dugogodišnju edukaciju iz područja dinamičke neuromuskularne stabilizacije, za sudionike je pripremila radionicu Motoričkim vještinama do boljeg rukopisa.
Profesorica Nataša Jurić Stanković, učiteljica Hrvatskoga jezika iz OŠ Petra Krešimira IV. u Šibeniku, dobitnica nagrade Hrvatskoga centra za dramski odgoj za poseban doprinos dramskom i kazališnom odgoju 2025. godine, za zainteresirane sudionike održala je radionicu Učionica kao pozornica (osnove dramskoga rada u školskoj dramskoj skupini i u nastavi hrvatskoga jezika).
Dr. sc. Ivana Čatić uz svoj znanstveni i učiteljski rad kontinuirano se profesionalno usavršava na području osobnoga i profesionalnog razvoja. Nositeljica je certifikata NLP Master te je nakon predavanja provela i radionicu Praktična primjena svjesnoga disanja te coaching i NLP alati.
Učiteljica razredne nastave Janja Kolak u OŠ Tituša Brezovačkoga u Zagrebu, trenerica za projektnu nastavu, savjetnica za interaktivne otvorene škole, certificirana „Učiteljica prijateljica jezika“, za jednu je grupu sudionika održala radionicu Pripremna nastava i poučavanje u višejezičnom okruženju.
Drugi dan održavanja državnoga stručnoga skupa započeo je pozdravnim govorom Ivana Gojmerca, ravnatelja Kina Edison, te vrlo aktualnim predavanjem dr. sc. Josipa Strije Umjetna inteligencija između izazova i mogućnosti primjene. Cilj je predavanja bio ponuditi modele odgovorne i pedagoški opravdane integracije umjetne inteligencije u nastavni proces – ne kao zamjene za učitelja, nego kao alata koji, uz jasno definirana pravila i etičke okvire, može unaprijediti kvalitetu učenja, razvijati digitalnu i informacijsku pismenost te osnažiti profesionalnu autonomiju nastavnika.
Nastavnica hrvatskoga jezika u Srednjoj školi Duga Resa Petra Grba predstavila je primjer iz vlastite školske prakse u izlaganju Podcast u kontekstu suvremenih perspektiva poučavanja i učenja. Pokazala je da podcast može biti odličan izvor motivacije kod učenika, ali i poticaj za razvijanje kreativnosti. Primjer iz prakse predstavila je i učiteljica Ingrid Šlosar iz OŠ Eugena Kumičića u Rijeci u izlaganju Priprema i izvedba mjuzikla za stjecanje jezičnih kompetencija. Predstavljajući proces nastanka predstave, učiteljica je svaku fazu povezala s konkretnim jezičnim vještinama, ali pokazala kako glazba utječe na izgovor, kako pokret može utjecati na riječ i smanjenje stresa.
Na samome kraju dvodnevnoga druženja učiteljica Gordana Kučinić iz OŠ Augusta Cesarca u Krapini upoznala je okupljene s projektom Cjelodnevna škola, a profesor Petar Josipović iz CARNETA s inovacijama u e-Dnevniku.
Organizatorice i voditeljice državnoga stručnoga skupa bile su više savjetnice za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje Anđa Suvala, Barbara Beronja i Hrvatka Kuko, a na skupu je sudjelovalo oko 180 učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika.
