U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje od 12. do 14. travnja 2023. održan je dvodnevni terenski stručni skup za školske koordinatore SEMEP projekta. Skup je održan u Dubrovniku i u Konavlima. Sudjelovalo je 23 sudionika, nastavnika i učitelja biologije, geografije, fizike, povijesti i likovne kulture.
Na početku skupa, sudionike je u ime ravnatelja škole domaćina, Obrtničke škole Dubrovnik, pozdravila Sunčica Marčinko, višegodišnja koordinatorica u SEMEP projektu, a u ime Agencije za odgoj i obrazovanje, viša savjetnica za prirodu i biologiju, Marina Ništ.
Nakon toga sudionici su krenuli u razgled stare jezgre Dubrovnika uz stručno vodstvo Ane Čavline koja ih je detaljnije upoznala s poviješću Republike na ulazu u Grad, ispred Onofrijeve fontane i Franjevačkog samostana, dubrovačkog nahodišta, Straduna, sinagoge, crkve sv. Vlaha, Sponze i Orlanda. Na svakoj destinaciji sudionici su dobili zanimljive povijesne informacije. U nastavku dolaze do Kneževog dvora i Katedrale, a zatim do Stare gradske luke (Porat) gdje je održano kratko predavanje o razvoju pomorstva te pojavi i značenju dubrovačke karantene. Iz Porta slijedi nastavak prema Dominikanskom samostanu i ulazu na Zidine.
Slijedi podjela sudionika u tri manje ekipe koje pomoću pripremljenih radnih listova odlaze na terenski dio u Prirodoslovni muzej, Pomorski muzej i Kuću Marina Držića, s ciljem prikupljanja ideja za osmišljavanje učeničkih aktivnosti korištenjem muzejskih zbirki.
U nastavku dana, dr. sc. Valter Kožul, znanstvenik iz Instituta za more i priobalje, u svom je predavanju Morski organizmi u južnom Jadranu s osvrtom na organizme povezane s klimatskim promjenamagovorio o utjecaju klimatskih promjena na stanje oceana općenito, s posebnim osvrtom na djelovanje ovih promjena na organizme koji žive u Jadranskom moru. Najveći se utjecaj osjeća u južnom dijelu Jadrana, a rezultira i pojavom novih i invazivnih vrsta koje time ugrožavaju autohtone biocenoze. Predavanje je bilo u Akvariju pa su sudionici ujedno i vidjeli spomenute vrste i njihova staništa.
Nakon toga sudionici su odpješačili do Udruge Deša, gdje su sudjelovali na radionicama: Penganje jaja i Izrada palminih grančica za Uskrs – Suvremeno i tradicijsko gospodarenje u Dubrovniku. Bojanje jaja, kao simbola života, najpoznatiji je uskrsni običaj koji je duboko ukorijenjen i u hrvatskoj tradiciji. “Pengana jaja” karakteristika su dubrovačkog kraja. Riječ je o bojanju tzv. batik-tehnikom kojom se na Dalekom istoku ukrašavaju tkanine. U dubrovačkom kraju, a naročito u Konavlima i Primorju pengaju se uskršnja jaja. Tradicija pletenja poma od listova palme specifična je za dubrovačko područje i ne postoji nigdje drugdje. Za to se koriste mlade grančice palme Jubaea chilensis, koja je zbog svoje otpornosti na hladnoću rasprostranjena duž cijele obale Jadrana. Ove su obje tehnike bile demonstrirane sudionicima kao primjer suvremenog i tradicijskog gospodarenja u Dubrovniku.
Prije povratka do smještaja, svi su posjetili Dubrovačku kuću gdje im je objašnjen postupak pripreme, povijest proizvoda te važnost podrijetla namirnica, održivosti proizvodnje i korištenja ekološkog pakiranja tradicionalnih dubrovačkih slatkiša: arancina, limuncina, kontonjate, mantale i bruštulanih mjendula.
Drugi dan sudionici su se uz stručno vodstvo Tonija Ćume uputili u Konavle gdje im je na terenu održao predavanje Rijeka Ljuta-izvor života nekad i danas. Rijeka Ljuta najznačajnija je rijeka Konavala te je u prošlosti imala veliki značaj za cijeli kraj, međutim u sadašnjosti ga je izgubila. Uređenjem i radom mlinica na rijeci Ljutoj koje su postojale za vrijeme Dubrovačke republike, danas se vrši revitalizacija ovog područja u turističke svrhe. Budući da rijeka znači život, neosporna je njezina važnost za život, kako ljudi, tako i cjelokupnog biljnog i životinjskog svijeta. Značajan je bio i osvrt na razvoj poljoprivrede nekad i danas u Konavoskom polju. U Konavlima je već nekoliko godina velika turistička atrakcija Đivanovićev mlin i stupa, koji su u funkciji, obnovljeni u izvornom obliku. Vlasnik je sudionicima demonstrirao korištenje stupe i mlina starih oko 400 godina te način na koji se nekoć stupala vuna i mljelo brašno.
Fakultativnu radionicu Dudov svilac-značaj za narodnu nošnju Konavala održala je umjetnica Antonija Rusković, jedna od desetak osoba u Konavlima, koja se bavi uzgojem dudovog svilca. Sudionicima je prikazala cijeli proces razvoja svilca od jaja do izrade svilenih niti i narodnih nošnji, što je tradicija koja se zadržala u ovom dijelu Republike Hrvatske.
Po povratku u Dubrovnik, viši savjetnik za povijest, Hrvoje Knežević, u svom izlaganju pod naslovom Razvoj Dubrovačke Republike s posebnim naglaskom na važnost trgovine, sudionicima stručnoga skupa objasnio je povijest nastanka Dubrovačke Republike i njezinu ovisnost o trgovini. Kronološkim redom pojasnio je na koji je način Dubrovačka Republika uspjela ovladati gotovo cijelom trgovinom na prostoru Sredozemlja, opisao je sukobe s Mletačkom Republikom i trgovanje s prekooceanskim prostorima. Poseban je naglasak stavio na trgovinu solju i razvoj solane u Stonu, dijelu Dubrovačke Republike. Pojasnio je razloge opadanja trgovačke moći, a samim time i moći Dubrovačke Republike sve do njenog nestanka dolaskom Napoleona u grad Dubrovnik i proglasom o prestanku postojanja iste.
U završnom dijelu stručnoga skupa, viša savjetnica za prirodu i biologiju Marina Ništ, sudionike je vodila u procesu razmjene ideja i oblikovanju prijedloga radnih zadataka za učenike, prema radnim listovima koje su koristili tijekom oba dana.
Navedenim temama ostvaren je cilj stručnoga skupa, kao i predviđeni ishodi – usporediti tradicijski i suvremeni način života i mogućnosti tranzicije Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti na primjeru Dubrovnika i okolice (Konavle) kao velikog turističkog središta te prepoznati mogućnosti primjene aktivnosti za uključivanje učenika/kolega za doprinos osobnom smanjenju ugljičnog otiska.
Većinu predavanja i radionica sudionici su ocijenili kao izvrsne ili vrlo uspješne, a posebno su istaknuli vrijednost terenske nastave, vrlo poticajno okruženje za učenje i razmjenu različitih iskustava, zajedničko druženje i puno novih informacija.
Skup su organizirali viša savjetnica za prirodu i biologiju Marina Ništ i viši savjetnik za povijest Hrvoje Knežević.
Evaluacija
(docx: 98,14 KB)
Preuzmi