Najave i izvješća / 3. ožujka 2023.

Utjecaj stereotipa na proces obrazovanja u dječjem vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi – treći dio

Treći dio interdisciplinarnoga državnog stručnog skupa s temom utjecaja stereotipa na proces odgoja i obrazovanja u dječjem vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi održan je 23. i 24. veljače 2023. u Osnovnoj školi Središće. Na početku stručnog skupa sudionicima su se pozdravnim govorom obratile voditeljice i organizatorice stručnog skupa Andreja Burić, prof., viša savjetnica za sociologiju i politiku i gospodarstvo, mr. Đurđa Kulušić, pomoćnica ravnateljice i viša savjetnica za razrednu nastavu, koja je u ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać pozdravila sudionike i zaželjela uspješan rad te mr. sc. Andreja Silić, viša savjetnica za predškolski odgoj. Drugog se dana stručnog skupa sudionicima obratila i ravnateljica škole Violeta Vragotuk, prof.

Prvo je predavanje Participacija ili manipulacija? – Socijalno okruženje kao pretpostavka učenja o rodnoj ravnopravnosti održala doc. dr. sc. Adrijana Višnjić-Jevtić. Opisala je osam razina dječje participacije, od kojih su neke samo privid, a neke pravo sudjelovanje djece na različitim razinama. Djeca imaju pravo donositi vlastite odluke sukladno svojoj dobi, interesima i/ili učenju i odgovornostima koje mogu preuzeti. Imaju pravo na izražavanje, a odrasli imaju obvezu da ih čuju, razumiju i poštuju. Socijalno okruženje može onemogućiti pravo sudjelovanje djece te se zapravo poslužiti manipulacijom ili pak djecu osnažiti da preuzmu inicijative. Iako je Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja temelj za stvaranje odgojno-obrazovnog procesa koji doprinosi prevenciji i/ili smanjivanju rodnih stereotipa, društveni utjecaj na odgoj i obrazovanje oblikuje stereotipe spram rodno uvjetovanih uloga/aktivnosti/igara. Dječaci i djevojčice izloženi rodno stereotipiziranim igračkama, pričama i ponašanjima imaju jednako ozbiljne negativne posljedice po mentalno i tjelesno zdravlje. Takvo okruženje nije ono u kojem djeca mogu samostalno odlučivati o rodno ravnopravnom sudjelovanju, a zadatak i obveza svakog odgojitelja je svakom djetetu osigurati okruženje i ozračje u kojima djeca mogu inicirati različite aktivnosti, a ne biti ograničena rodno stereotipiziranim očekivanjima.

Sljedeće predavanje naslovljeno Dispozicije za pedagogično pristupanje seksualnoj i rodnoj različitosti u odgojno-obrazovnome procesu održala je prof. dr. sc. Marija Bartulović. U suradnji s prof. dr. sc. Barbarom Kušević, predstavila je i objasnila važnost koncepta dispozicija za autonomno profesionalno zauzimanje pozicije i djelovanja u različitim pedagoškim situacijama na različitim razinama odgojno-obrazovnog sustava. Predavačice su objasnile autentičnost, refleksivnost i etičnost kao tri dispozicije koje smatraju nužnima i za pedagogično pristupanje seksualnoj i rodnoj različitosti u institucijskom kontekstu od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do osnovnih i srednjih škola. Uslijedila je radionica Što ja imam s time? Uloga odgojno-obrazovnog djelatnika u (re)produciranju seksualnih i rodnih stereotipa u obrazovanju koju je vodila prof. dr. sc. Barbara Kušević, a nadopunjavala prof. dr. sc. Marija Bartulović. Cilj radionice bio je putem produciranja kognitivnih disonanci kod sudionika podržati proces osvješćivanja načina na koji svojim svakodnevnim djelovanjem sudjeluju u (re)produciranju heteronormativnosti i cisrodnosti u pedagoškim procesima na različitim razinama odgojno-obrazovnog sustava, uz važnu pretpostavku da svaki odgojno-obrazovni djelatnik u svom svakodnevnom radu može preuzeti odgovornost za (mikro)pomake prema većoj inkluzivnosti ustanove u kojoj djeluju u području seksualne i rodne različitosti.

Mogućnosti i primjeri implementacije različitosti u odgoju i obrazovanju prof. dr. sc. Sanje Tatalović Vorkapić bilo je zadnje predavanje prvoga dana stručnog skupa. Da bi se omogućila samoaktualizacija svih pripadnika određene zajednice i postizanje najviše razine dobrobiti ljudi, potrebni su procesi promjena osobnih stavova i društvenih vrijednosti te poštivanje temeljnih ljudskih prava bez obzira na individualne razlike. Takve je procese moguće potaknuti različitim aktivnostima senzibiliziranja društva na poštivanje različitosti, tolerancije za drukčije i novo, pravednost i izjednačenost i jasno dogovorena ponašanja uključivosti unutar okvira djelovanja odgojno-obrazovnih institucija. Predavačica je sudionike upoznala s tzv. JEDI kurikulumom koji se može implementirati na sve razine odgojno-obrazovnih programa, a koji se prevodi akronimom PIRU i podrazumijeva socijalnu pravdu, izjednačenost, različitost i uključivost. Cilj kurikuluma je razvijanje navedenih kompetencija kod djece, mladih, odgojitelja, učitelja i nastavnika pa je dr. sc. Tatalović Vorkapić pokazala mogućnosti i primjere implementacije različitosti u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te visokom obrazovanju.

Na početku drugog dana stručnoga skupa sudionici su mogli čuti predavanje doc. dr. sc. Sanje Kišiček Odučavanje od i učenje za, u kojem je predavačica govorila o promjeni koja je nužna, a koju otežavaju naučeni modeli i obrasci ponašanja. Za promjenu je nužna inovacija. Ostvarenje napretka na području uključivosti i prihvaćanja različitosti omogućuje samo odučavanje od onog što je usađeno i poznato i otvaranje prostora novom i nepoznatom te pokazala brojne primjere iz domaće i međunarodne odgojne prakse. Dr. sc. Kišiček je potom održala radionicu Kako komuniciramo različitosti u odgojno-obrazovnome procesu/obitelji? te putem praktičnih zadataka igre uloga sudionicima pripremila uvježbavanje komunikacijskog obrasca za kolegijalni dijalog primjenjiv među svim dionicima obrazovnog procesa, pomoću kojeg se može komunicirati i o tzv. teškim temama.

Dr. sc. Anita Dremel u svojem predavanju Društvena moć, obrazovanje i rod objasnila je da društvena moć nije nužno represivna, ona može biti produktivna, a sadržana je i u svakodnevnim interakcijama, institucijama i društvenim identitetima pojedinaca. Rodna dimenzija našeg društvenog bića i obrazovanje, na svim razinama i shvaćeno u širokom smislu, izuzetno su važna mjesta istovremenog provođenja moći i socijalne reprodukcije, potencijalnog pružanja otpora te formulacije moguće promjene društva. Da bi se bar prestali produbljivati različiti oblici neravnopravnosti, nužni su refleksija i svijest o reprodukciji diskriminiranih ili manje povoljnih položaja moći unutar obitelji, škole, lokalne zajednice i cijelog društva. Obrazovni sustav tu ima ključnu ulogu, a rodno osjetljivo obrazovanje ostvarivo putem niza mjera navodi se kao jedan od nacionalnih prioriteta. Dr. sc. Dremel opisala je glavne izazove postizanja rodne ravnopravnosti u obrazovnom sustavu i društvenoj zbilji kroz obrazovni sustav i aktualne procese u području roda i obrazovanja te navela mogućnosti i resurse u postizanju rodne ravnopravnosti koji uključuju i nove metode učenja i poučavanja.

Zadnji dio stručnoga skupa bavio se podizanjem svijesti o stereotipima i predrasudama koji djeluju na živote pojedinaca i mogu uzrokovati diskriminaciju, stigmatizaciju i socijalnu isključenost. Radionicu „Korak naprijed“ – stereotipi i predrasude, socijalna inkluzija osmislila je i održala održala je Helena Hrebinec Vukušić, prof., kojom je nastojala sudionike stručnoga skupa potaknuti na razmišljanje o nejednakim mogućnostima članova društva i razvijanje empatije prema osobama koje imaju manje mogućnosti za ostvarivanje boljega društvenog položaja.

Evaluacija

(docx: 59,60 KB)

Preuzmi