Agencija za odgoj i obrazovanje

Međužupanijski jednodnevni stručni skup Uloga i kompetencije odgojitelja za poticanje glazbenog stvaralaštva djece rane i predškolske dobi održan je 1. veljače 2018. godine u Dječjim vrtićima Špansko i Sunčana u Zagrebu.

Ciljevi stručnoga skupa bili su: osvještavanje i produbljivanje znanja o važnosti glazbene kulture u cjelovitom razvoju djece rane i predškolske dobi; osvještavanje sposobnosti, odgovornosti i kompetencija odgojitelja; usvajanje osnova za kvalitetno pripremanje, ostvarivanje, praćenje i vrednovanje glazbenog konteksta u dječjem vrtiću; usvajanje osnova za uspostavljanje kvalitetne suradnje s drugim ustanovama iz područja kulture, npr. glazbenim školama, umjetničkim galerijama, muzejima itd.; osmišljavanje, planiranje i vođenje istraživanja u području glazbene umjetnosti u dječjem vrtiću.

Metode i oblici rada bili su: interaktivno predavanje, radionice i rasprava.

Nastojali smo potaknuti odgojitelje i stručne suradnike na promišljanje, unapređivanje odgojne prakse te aktivnu ulogu u stvaranju kvalitetnog okruženja za razvoj i poticanje glazbenog stvaralaštva djece rane i predškolske dobi.

Uvodno izlaganje Uloga i kompetencije odgojitelja za poticanje glazbenog stvaralaštva djece rane i predškolske dobi održala je dr. sc. Blaženka Bačlija Sušić, viši predavač na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.

Prema provedenom istraživanju dr. sc. Blaženka Bačlija Sušić i dr. sc. Jelene Blašković, glazbene aktivnosti dječjim vrtićima uglavnom se temelje na reproduktivnim glazbenim aktivnostima i slušanju glazbe. Kako ističe Njirić (2001), sva četiri područja programa djetetovih glazbenih aktivnosti jednako su važna: pjevanje, sviranje, upoznavanje glazbenih djela (slušanje) i stvaralački rad. Aktivnosti pjevanja, sviranja i slušanja glazbe predstavljaju temelj za razvoj stvaralačkih aktivnosti. Kako bi dijete stvorilo nešto novo i originalno, ono mora baratati određenim elementima čijom će kombinacijom oblikovati svoj, drugačiji i izvorni, proizvod. Tako, primjerice, djeca trebaju usvojiti određeni broj pjesama i melodija kojima će se kasnije igrati mijenjajući njihove sastavnice (melodiju, tekst, ritam i sl.). Djeca svoj umjetnički senzibilitet spontano žive kroz igru i upravo na taj način nastaju kreacije koje predstavljaju spoj nekih njima već poznatih elemenata.

Na skupu je sudjelovalo 88 odgojitelja djece rane i predškolske dobi, a nositelji primjera dobre prakse i radionica bili su odgojitelji i stručni suradnici: