Državni stručni skup Zarazne bolesti u modernom svijetu za učitelje i nastavnike osnovne i srednje škole, održan je 30. i 31. kolovoza 2023. godine online na Zoom platformi. Ishodi skupa obuhvaćali su upoznavanje i usvajanje biosigurnosne vještine vezane za javnozdravstvene ustanove primjenjive u svakodnevnom životu, usvajanje znanja o zaraznim bolestima koje se prenose migracijama, utjecaju klimatskih promjena na pojavnost zaraznih bolesti, važnosti principa Jedno zdravlje, načinu vrednovanja informacija u javnim medijima, problemom rezistencije na lijekove u antimikrobnoj terapiji te usvajanju novih tehnika učenja i poučavanja o biosigurnosti. Sudionici su informirani o proljetnoj i ljetnoj školi te su im predstavljeni primjeri dobre prakse ovoga projekta u osnovnim i srednjim školama u RH-a. Sudjelovalo je oko 250 sudionika i 14 predavača.
Viša savjetnica za prirodu i biologiju Marina Ništ, pozdravila je uime v. d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Darie Kurtić, prof., predavače i sudionike skupa, izrazila podršku i poželjela uspjeh u radu. Skup je u ime Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pozdravila doc. dr. sc. Ljiljana Žmak, predsjednica Hrvatskog društva za biosigurnost i biozaštitu, pohvalila uključivanje sve većeg broja škola u projekt, doprinos znanstvenika u edukaciji te primjere dobre prakse koji se provode u školama. U trenutku uključivanja, sudionike je pozdravila i prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ te istaknula važnost suradnje s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
Prvo predavanje Migracije i zarazne bolesti održala jedoc. dr. sc. Ljiljana Žmak, dr. med., voditeljica Službe za mikrobiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u kojem je ukazala na povezanost nekadašnjih i današnjih migracija stanovnika sa širenjem određenih bolesti, s posebnim naglaskom na širenje kuge. Naglasila je važnost uspostavljanja prve karantene. Također je objasnila da su migracije životinja u više navrata povezane sa širenjem infektivnih bolesti, prvenstveno migracije ptica i voćnih šišmiša. Primjer za današnje migracije vezane uz putovanja je prenošenje uzročnika Covid 19 pandemije. Govorila je o današnjim migracijama u Europi i svijetu i čimbenicima rizika za infektivne bolesti tijekom prisilnog raseljavanja. Naglasila je da rezultati brojnih studija pokazuju da migranti ne predstavljaju značajan rizik za stanovništvo EU/EEA u smislu učestalosti zaraznih bolesti među lokalnim stanovništvom i izbijanja zaraznih bolesti.
Predavanje Zarazne bolesti i klimatske promjene održala je izv. prof. dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek, dr. med. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kojim je ukazala na važnost i utjecaj klimatskih promjena u svijetu, s posebnim osvrtom na Europu i Hrvatsku. Navela je konkretne primjere širenja vektora-prenositelja uzročnika bolesti i objasnila djelovanje meteoroloških faktora na komarce, krpelje i glodavce. Ukazala je i na sezonsku pojavnost nekih uzročnika, vezanu uz povišenu temperaturu okoliša te na bolesti koje se prenose hranom i vodom.
Veliko zanimanje sudionika izazvalo je predavanje prof. dr. sc. Gordane Vilović, s Fakulteta političkih znanosti, Zagreb Medijska pismenost – kako vrednovati informacije u medijima u kojem je objasnila određenje pojma i značenje medijske pismenosti i važnost opismenjavanja za medije 21. stoljeća. Osvrnula se i na suvremene medije i novu pismenost, krizu novinarstva i etike u novinarstvu i u medijima te bombastičnim naslovima članaka. Govorila je o lažnim vijestima i kako ih prepoznati te koje su društvene mreže i mediji vodeći u takvim objavama.
O kreativnim tehnikama učenja, koje učenicima mogu olakšati i učenje učiniti kvalitetnijim, u svom je predavanju govorila Vesna Vrbošić, prof., ravnateljica OŠ Vijenac, Osijek. Objasnila je, da bismo se dobro pripremili za rad, treba potaknuti/stimulurati naš mozak pa je podsjetila sudionike na gimnastiku za mozak (Brain Gym), pokazala jednostavne vježbe i potaknula sudionike da ih i sami pokušaju izvesti. Govorila je i o mnemotehnikama koje mogu olakšati pamćenje velikog broja podataka. Podsjetila je sudionike i na koristi od slaganja umnih/mentalnih mapa i pokazala nekoliko primjera koje je izradila sama ili su ih izradili učenici.
Prof. dr. sc. Ljubo Barbić, s Veterinarskog fakulteta, Zagreb, održao je zanimljivo predavanje Jedno zdravlje. Naglasio je da je zdravlje ljudi povezano sa zdravljem životinja i s okolišem u kojemu živimo. Zoonoze su bolesti koje su zajedničke i ljudima i životinjama. U zdravlju ljudi veliku važnost ima i „zdrav“ okoliš.Koncept „Jedno zdravlje“ (engl. One Health), pojam je koji podrazumijeva multidisciplinarnu suradnju stručnjaka na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini kako bi se postigli najbolji rezultati u očuvanju zdravlja ljudi i životinja te očuvanju okoliša. Sudionicima je ukazao na izuzetnu važnost suradnje među različitim strukama jer zdravlje ovisi o nizu faktora koje u životu treba uskladiti. Ovaj pristup osobito je važan u suzbijanju bolesti kao što su bjesnoća, tuberkuloza, bedrenica, infekcija virusom Zapadnog Nila i Zika virusna infekcija.
Utjecaj pandemije na psihološko zdravlje, predavanje je prof. dr. sc. Martine Rojnić Kuzman, iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, u kojem je govorila o različitim razinama populacija koje su dolazile u kontakt s virusom Covid 19. Prikazala je rezultate jedne američke studije provedene na velikom uzorku pacijenata koja je pokazala da je dijagnoza Covid 19 povezana s povišenim rizikom psihičkih bolesti. Psihičke bolesti povećavaju rizik oblijevanja, hospitalizacije i mortaliteta od COVID-19. Govorila je i o post Covid stanjima i (ne)spremnosti zdravstvenog sustava na različite izazovne situacije.
U predavanju Moderne dijagnostičke metode, dr. sc. Ivan Christian Kurolt iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ govorio je o potrebi izbora metoda prije same detekcije uzročnika bolesti te o suvremenim metodama detekcije bakterija i virusnih čestica. Suvremene tehnologije i detekcijski uređaji omogućuju brzo prepoznavanje antigena te dokazivanje genoma i antitijela. Moguće je istovremeno testiranje na veći/veliki broj infektivnih uzročnika unutar jednog eseja te obrađivanje i analiziranje velikog broja uzoraka kao i korištenje uređaja u ne-laboratorijskim uvjetima. Pokazao je neke najsuvremenije uređaje, od kojih su neki dostupni i našim znanstvenicima.
Tijekom predavanja Zarazne bolesti koje se prenose hranom i vodom, Ana Gverić Grginić, prim. dr. med. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, govorila je o uzročnicima bolesti koji se nalaze ili prenose hranom i vodom. Naglasak je bio na patogenim mikroorganizmima-bakterijama, bakterijskim toksinima, virusima i parazitima. Objasnila je na koji način mogu onečistiti hranu i vodu te kako se zaraze ljudi. Prikazala je nekoliko najčešćih bolesti i simptome te mogućnosti liječenja. Naglasila je važnost prevencije, ali i pravovremenog dijagnosticiranja oboljenja.
Prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, pripremila je predavanje Biosigurnost – izolacijske jedinice i mjere sigurnosti u zdravstvenim ustanovama. Učenjem o načinima prevencije širenja zaraznih bolesti i načinu njihova prenošenja usvajaju se nove vještine koje nam pomažu u očuvanju našega zdravlja. Zaposlenici koji u bolnicama rade s oboljelima od zaraznih bolesti ili zaposlenici u laboratorijima posebno moraju voditi računa o zaštiti sebe i drugih od opasnih uzročnika. Velika pozornost biosigurnosnim mjerama pridaje se i na farmama životinja, o čemu posebnu brigu vode veterinari. Prehrambena i farmaceutska industrija također podliježu rigoroznim biosigurnosnim mjerama, od redovitih sanitarnih pregleda zaposlenika do nošenja zaštitne radne opreme, kako bi se spriječilo da moguće kliconoše kontaminiraju proizvode tijekom procesa proizvodnje. Upoznala je sudionike s uvjetima u kojima su zdravstveni radnici radili i liječili bolesnike od Covida 19 u početcima i u vrijeme najintenzivnije pandemije. Pokazala je načine kako su štitili sebe i pacijente te kako su opremljene i kako danas funkcioniraju suvremene izolacijske jedinice.
Mr. sc. Maja Kassa, začetnica projekta Biosigurnost i biozaštita, učiteljica u OŠ „Vijenac“, Osijek, informirala je sudionike o terminima održavanja proljetne škole biosigurnosti za osnovne i ljetne za srednje škole te mogućnostima uvida u predavanja s ovog stručnog skupa.
Tijekom stručnoga skupa prikazano je nekoliko primjera dobre prakse. Sanja Grbeš, učiteljica biologije iz OŠ fra Kaje Adžića, Pleternica prikazala je provođenje izvannastavne aktivnosti Biosigurnost i biozaštita u svojoj školi koje uključuje različite aktivnosti: istraživanje značenja simbola biohazard, osmišljavanje alternativnih načina zaštite od opasnih uzročnika, izrada poučne igre, prezentacije učenika, izrada digitalne skripte, postera i ikonografike, izrada modela, provođenje istraživačkih radova te provođenje ankete.
Andreja Dorić, učiteljica biologije i kemije biologije i Nataša Mesić Muharemi, stručna suradnica knjižničarka iz OŠ Darda, pokazale su izvrstan primjer suradničkog učenja u aktivnosti Escape room s temom o zaraznim bolestima Šifru riješi, od zaraze bježi! Detaljno su prikazale i objasnile kako se od priručnog materijala, s malo sredstava i mnogo rada može pripremiti aktivnost za učenike u kojoj će tijekom igre puno naučiti.
Dragana Mamić, učiteljica biologije i kemije iz OŠ Sućidar, Split prikazala je izuzetno kvalitetan primjer istraživačke nastave Kako žvake utječu na zube? u kojoj su učenici bili maksimalno uključeni, proaktivni i poticali dodatna istraživanja.
Nakon svakog predavanja predavači su odgovorili na pitanja sudionika. Sudeći po interesu i pozitivnim komentarima tijekom i nakon skupa, tema stručnoga skupa izazvala je veliko zanimanje sudionika, o čemu svjedoči i evaluacija skupa u prilogu. U evaluaciji su naveli zadovoljstvo odabranim temama i izvrsno pripremljenim stručnim predavačima. Naveli su mnogo dobiti od skupa te prijedloge tema za buduće skupove.
Evaluacija
(docx: 25,15 KB)
Preuzmi
Izvješće sastavila: Marina Ništ, viša savjetnica za prirodu i biologiju