Državni stručni skup za nastavnike srednjih škola područja Likovna umjetnost i vizualne umjetnosti i dizajn održan je 26. kolovoza 2022. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon uvodne riječi voditeljice o samoj temi i programu rada, predavanje o Vizualnoj kulturi u nastavi likovne umjetnosti (1. dio) održala jedr. sc. Josipa Alviž s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je govorila o mogućnostima implementacije i razrade tema iz vizualne kulture u sklopu srednjoškolskoga predmeta Likovna umjetnost, obuhvaćenih kroz obavezne i izborne teme propisane predmetnim kurikulumom u kontekstu aktivacije učenika putem samostalnih istraživanja i zadataka. U kontekstu korištenja kvalitetnih slikovnih primjera i sadržaja unutar široko postavljene teme vizualne kulture dala je primjer kategorizacije internetskih izvora za slikovnu i sadržajnu građu u sklopu razmatrane teme. Kategorizacija navedenih izvora je izrađena sa svrhom njihove bolje integracije u nastavu, bilo za potrebe osmišljavanja i izvođenja nastave ili za izvođenje učeničkih istraživačkih zadataka.
Drugi dio predavanja o Vizualnoj kulturi u nastavi likovne umjetnosti održala jeJasmina Nestić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prezentirala je zadatke i sadržaje za nastavu predmeta Likovna umjetnost, osmišljene s ciljem senzibiliziranja učenika na svakodnevno vizualno okruženje i razvijanje kritičkoga stava prema istome. Prezentirani sadržaji osmišljeni su i izvedeni u sklopu kolegija “Vizualna kultura u nastavi Likovne umjetnosti” koji se niz godina izvodi na nastavničkome smjeru diplomskoga studija povijesti umjetnosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Temu Ilustracija i mogućnosti njezine primjene u obrazovnom procesu obradio je dr. sc. Frano Dulibić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističući ilustraciju koja još uvijek predstavlja iznimno važan segment vizualne komunikacije u vremenu elektronske komunikacije. Govorio je o vrstama i povijesti ilustracije, ponudio pregled sadašnje mogućnosti ilustracije te ukazao na trendove u Hrvatskoj i svijetu. Na odabranim primjerima ukazao je na važnost razumijevanja vizualnog jezika i različitih mogućnosti komunikacije vizualnim sredstvima u vremenu kada ilustracija uz dosadašnji način u tiskanom obliku ima široku uporabu na društvenim mrežama, u nastavnim prezentacijama ili u edukativnim video prilozima te ukazao na vidljive i nevidljive granice između ilustracije i drugih srodnih područja kao što su dizajn, strip, plakat ili animirani film. Obrazložio je mogućnosti razvijanja kritičkog promišljanja učenika o korištenju ilustrativnog materijala u nastavi i izvan nastave.
Radionice u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebuorganizirale suElen Zubek, prof. iz Gimnazije Velika Gorica i Vesna Mišljenović, prof. iz V. gimnazije u Zagrebu. Temom Nastava u muzeju kao mjesto stjecanja interkulturalnih spoznaja i mjesto kontinuiranog učenja ponudile su vježbe za aktivno promatranje izložbe kroz za tri godine učenja, za 1., 2. i 3. razred. Sudionici su izradili vježbu za 1. razred.
U radionici Pristupi istraživanju djela i zbirke kroz metode vizualne rekonstrukcije i interpretacije Kristina Rismondo, prof. iz XV. gimnazije u Zagrebu, sudionici su realizirali zadatak pisanjem eseja i kritike.Zadaci za sudionike na radionicama ponuđeni su kao reprezentativni primjeri aktivnog učenja i kreativnih zadataka za učenike.
Ciljevi skupa bili su usmjereni na raznolikost vizualno-likovnih sadržaja kao polazišta za planiranje nastavnoga procesa, integriranje novih spoznaja u nastavu predmeta Likovna umjetnost u srednjim školama i razmatranje kurikuluma s aspekta inter i multikulturalnog obrazovanja.
Na stručnom skupu sudjelovalo je 54 učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola a ocjenskom je upitniku pristupilo 48 sudionika.
Ocijenjeno je sljedeće: primjenjivost tema u praksi (srednja ocjena 4,5), aktualnost sadržaja (srednja ocjena 4,89), značaj stručnog skupa za osobni i profesionalni razvoj (srednja ocjena 4,77), ocjena stručnog skupa u cjelini (srednja ocjena 4,83) i ukupna ocjena predavanja (srednja ocjena 4,06).
Dio sudionika vrijednost stručnoga skupa vidi u raznolikim, zanimljivim i aktualnim temama primjenjivima u nastavi, razmjeni ideja i iskustava s kolegama iz nastavne prakse, izboru kvalitetnih predavača te prijateljskoj atmosferi.
Predložena su poboljšanja u vidu češćih okupljanja, proširene suradnje sa stručnjacima iz drugih područja vezano uz autorska prava i mentalno zdravlje učenika, organizaciju višednevnog stručnog skupa i organizaciju više radionica.
Državni stručni skup organizirala je viša savjetnica za likovnu kulturu i likovnu umjetnost Zvjezdana Prohaska.
Evaluacija
(docx: 606,50 KB)
Preuzmi