Državni stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti Nastava povijesti u teoriji i praksi održan je u Zagrebu 20. i 21. veljače 2023. godine. Skup je ispred Odsjeka za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta pozdravio dr. sc. Mario Kevo, predstojnik odsjeka, a uime Agencije za odgoj i obrazovanje viši savjetnik Timur Križak.
U uvodnom izlaganju Nastava povijesti u teoriji i prakse, T. Križak prikazao je temeljni metodički udžbenik za nastavu povijesti kojeg je prije pedeset i pet godina objavila Marija Vrbetić. U knjizi su prikazani racionalne metode učenja (metakognicija) te način na koji voditi nastavu, upotrijebiti osnovne vrste nastavnih sredstava i pomagala, organizirati ponavljanje i sistematiziranje sadržaja nastave te vrednuje učenike. U daljnjem izlaganju ukazao je na aktualne probleme nastave povijesti.
U svom izlaganju Nastava povijesti u procjepu stare i nove paradigme poučavanja i učenja mr. sc. Marijana Marinović krenula je od Kurikuluma za nastavni predmet Povijest objavljeni 2019. godine i nude novi pristup obrazovanju u nastavi povijesti s namjerom da temeljito promijene poučavanje i učenje povijesti. Novi pristup ima naglasak na razvijanju sposobnosti povijesnog razmišljanja koje je ključno za stjecanje temeljnih kompetencija koje bi trebao posjedovati svaki učenik na kraju svog školovanja. Naime, u suvremenom svijetu kojeg su oblikovale nove tehnologije koje nam omogućavaju nevjerojatno brz pristup i razmjenu informacija, u kojem migracije stanovnika iz temelja mijenjaju pojedina društva, u kojem pojedinci i skupine postavljaju nove zahtjeve za svojim pravima i priznanja povijesne spoznaje i tumačenja postaju predmet spora više nego ikad. Učenici koji završe srednju školu moraju biti sposobni aktivno sudjelovati u ovakvim događajima, pronaći istinu usred kakofonije političkih i komercijalno motiviranih poruka i dati osobni doprinos demokratskoj raspravi. Poznavanje povijesnih činjenica za to nije dovoljno. Treba ga nadopuniti sposobnošću povijesnog razmišljanja. Povijesno obrazovanje ovdje ima ključnu ulogu. Pitanjem „Ima li novi pristup budućnost?“ završeno je predavanje.
Dr. sc. Siniša Bilić – Dujmušić je u predavanju Senat i Narod Rimljana (SPQR) prikazao način unutrašnjeg funkcioniranja rimske republike. Prikazao je međuodnos staleža te komplementarnost sustava Senata – magistrata – narodnih skupština njihova društvena uloga i zakonska ograničenja svakog od ta tri elementa državne vlasti. U tom društvenom i političkom okviru, političke borbe postupno su rastočile Republiku.
Dr. sc. Stipe Ledić analizira i uspoređuje tekstove o banu Petru Berislaviću u školskim udžbenicima povijesti od 19. st. do suvremenih. U ovoj studiji slučaja relevantna tema se kontekstualizira s razvojem historije kao znanosti, odnosno analizira se kako je tema bana Petra Berislavića obrađena u historiografiji u 2. polovici 19. st. To podrazumijeva uvid u izvore iz kojih je „nacionalna historiografija“ preuzela narativ te kako se taj narativ interpretirao u udžbenicima. U radu se također problematizira diskurs nacionalne historiografije, njenog prožimanja s kolektivnom memorijom i sam položaj i povijest nastave školskog predmeta povijesti. To su bili preduvjeti koji su omogućili analizu i vrednovanje udžbeničkog diskursa obrađivane teme kao i vrednovanja njenog (dis)kontinuiteta u razmatranom razdoblju te stanja u suvremenim udžbenicima.
U radu se analiziraju i uspoređuju tekstovi o banu Petru Berislaviću u školskim udžbenicima povijesti od 19. st. do suvremenih. Kako bi ova studija slučaja bila historiografski relevantna tema, ona se kontekstualizira s razvojem historije kao znanosti, odnosno analizira se kako je tema bana Petra Berislavića obrađena u historiografiji u 2. polovici 19. st. To je podrazumijevalo uvid u izvore iz kojih je „nacionalna historiografija“ preuzela narativ te kako se taj narativ interpretirao u udžbenicima. U radu se također problematizira diskurs nacionalne historiografije, njenog prožimanja s kolektivnom memorijom i sam položaj i povijest nastave školskog predmeta povijesti. To su bili preduvjeti koji su omogućili analizu i vrednovanje udžbeničkog diskursa obrađivane teme i vrednovanja njena (dis)kontinuiteta u razmatranom razdoblju te stanja u suvremenim udžbenicima.
U svom izlaganju dr. sc. Ivan Majnarić O nešto vapna i jednom brodolomu: pučani u zadarskom društvu prve polovice 15. stoljeća, je polazeći od nekoliko usputnih vijesti dokumentarnih i narativnih izvora prve polovice 15. stoljeća, sagledao položaj uglednih pučana u zadarskom društvu. Prateći taj položaj ocrtava se slika nakane oblikovanja novog društvenog sloja u kasnosrednjovjekovnom mletačkom Zadru.
U predavanju Društvo Vojne krajine u XIX. stoljeću, dr. sc. Vedran Klaužer prikazani su rezultati recentnih istraživanja rekonstrukciju društva vojnokrajiškog prostora u 19. stoljeću. Analizom određenih tipova dokumenata (popisi novačenja, zapisi o premještajima ili napredovanjima u službi i činu, osmrtnice, dozvole za sklapanje braka, platne liste, zapisi iz matičnih knjiga) rekonstruirana je društvena slika, struktura obitelji, ili prikaz karijere pojedinaca, što je osobito važno za rekonstrukciju lokalne događajnice, ili pak povijesti stanovništva, ili određene obitelji nekog mjesta što pak ukazuje na veliki potencijal i raznovrsnost podataka koje nude navedeni izvori u nastavi.
U predavanju Agitprop kultura i oblikovanje javnog mnijenja: ikonografija poštanskih maraka i novčanica u prvom desetljeću DFJ/FNRJ dr. sc. Tomislav Anić prikazao je izrazito intenzivnu političku propaganda nakon Drugoga svjetskog rata. Ona je obuhvaćala gotovo sve aspekte života. Pažnja biti posvećena poštanskim markama i novčanicama. Motiv na nekoj marki ili novčanici određuje se unaprijed. Naručitelji pri tome imaju jasnu predodžbu o odabiru onoga što će biti prikazano na njima ali isto tako i sasvim jasan cilj što se time želi postići. Umjetnici prilikom narudžbe dobivaju temu s unaprijed zadanim detaljima i oni koji zadovolje prohtjevima naručitelja, ostvaruju mogućnost izrade određene serije. Poruke koje se odašilju preko poštanskih maraka i novčanica moraju biti uočljive, jednostavne i razumljive. Jugoslavenska propaganda obraćala se masovnoj publici u svrhu prihvaćanja željenoga društveno-političkog vrijednosnog sustava. Analiza poštanskih maraka i novčanica može poslužiti kao vrijedan izvor u nastavi povijesti baš zbog jednostavnosti prikaza i poruka.
Vjera Brković je u predavanju Razvoj povijesnog mišljenja radom na povijesnim tekstovima u okvirima suvremenih istraživanja edukacijske psihologije i metodike nastave povijesti prikazala metodički valjane postupke pri radu s povijesnim izvorima. Naglasila je neodvojivost razvoja vještina i poznavanja povijesnih sadržaja. Navedene postupke ilustrirala je primjerima rada na povijesnim tekstovima.
Predavanje Kako razvijati kronološko mišljenje kod učenika Tine Matanić zamišljeno je kao kratko izlaganje o problemima s kojim se susreću učitelji povijesti tijekom svakodnevnog rada u osnovnim školama. Razvijanje kronološkog mišljenja temeljna je vještina koju bi svaki učenik trebao razviti da bi mogao razumjeti povijest. Predavačica će kroz nekoliko primjera dobre prakse iz svoje učionice prikazati kako se to može uspješno razvijati.
Dr. sc. Duša Šarunić u svojem izlaganju Arheologija djetinjstva u nastavi povijesti prikazala je arheološka baština kao osjetljiv je i neobnovljiv kulturni resurs, temeljni zapis prošlih ljudskih aktivnosti. Oni su za prapovijesna razdoblja jedini, a za povijesna razdoblja pridonose razumijevanju povijesti, društva, naroda i zemlje. Svoju ulogu ostvaruju na temelju arheoloških, arhitektonskih, kulturnih, povijesnih, tehnoloških i znanstvenih komponenti, koje uključuju povijesna nalazišta, građevine i arheološka nalazišta. Velika važnost baštine naglašena je u nizu konvencija, među ostalim i u Dokumentu o autentičnosti iz Nare (ICOMOS, 1994) koji navodi da bi zaštitu i poticanje kulturne i baštinske raznolikosti u našem svijetu trebalo promicati kao osnovni element ljudskog razvoja. UNESCO u svojem poslanju izdvaja sredstva za programe zaštite baštine, a ostvaruju ih zemlje članice. Spoznaje i iskustva ovoga višegodišnjeg istraživačkog projekta mogu pomoći učenicima, a i učiteljima, u kreiranju nastavnih procesa, osobito kurikula povijesti gdje je arheologija nepravedno zapostavljena. Ova humanistička znanost svojim dosadašnjim spoznajama kao i istraživačkim mogućnostima koje otvaraju novi tehnološki alati može se ubrojiti u prioritetne znanstvene, nacionalne, a time i društvene strategije razvoja države. Multidisciplinarno istraživanje može pridonijeti motiviranosti i osposobljavanju djece rane dobi da se aktivno uključe u rad zajednice na očuvanju i afirmaciji hrvatske arheološke baštine te na taj način participiraju u očuvanju europske i svjetske baštine. Oni koji poučavaju djecu moraju biti spremni učiti s njima, uvažavati njihova mišljenja, jer je svako dijete svijet za sebe. Da bi se u tome uspjelo, učitelji moraju biti uključeni u cjeloživotni proces učenja i rada na sebi. Arheologija nam nudi bogatstvo materijalnih nalaza, a Republika Hrvatska ima izuzetnu prošlost u kojoj bi moderan hrvatski/ europski učitelj trebao iznaći metode i načine da je približi najvrjednijem što svako društvo ima, a to su djeca.
Evaluacija
(docx: 735,94 KB)
Preuzmi