U rektoratu Sveučilišta Josip Juraja Strossmayera u Osijeku od 24. do 27. siječnja 2023. godine održan je 20. jubilarni državni stručni skup Poučavanje i učenje o Holokaustu i sprečavanje zločina protiv čovječnosti, koji je i ove godine organiziran povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
Državni stručni skup je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Židovskim općinama Zagreb i Osijek, Međunarodnom školom za poučavanje o Holokaustu Yad Vashem iz Izraela i Mémorial de la Shoa, središnjim mjestom sjećanja na žrtve Holokausta u Francuskoj. Sudionici skupa bili su hrvatski osnovnoškolski i srednjoškolski učitelji i nastavnici u području poučavanja i učenja o Holokaustu, povijesti, etike, vjeronauka, filozofije, sociologije, hrvatskoga i stranih jezika, njih više od 70 iz cijele Hrvatske. Predavači i voditelji radionica bili su domaći i međunarodni stručnjaci i praktičari o Holokaustu.
Skup je svečano otvorila dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje. U uvodnom dijelu ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać naglasila je da savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje pridonose i trude se ovoj zahtjevnoj temi pristupati sustavno kroz različite modele stručnoga usavršavanja, osuvremeniti ih i zahvaljujući predavačima u suradnji s domaćim i međunarodnim institucijama, sagledati ih iz nove perspektive. Bio je to izazov stalnog osuvremenjivanja nastave i uvažavanja novih spoznaja, novih nastavnih materijala koji prate poučavanje o Holokaustu. Posebno je istaknula da Hrvatska nema poput drugih država posebnu instituciju koja se bavi poučavanjem o Holokaustu. U Švedskoj je to Living History Forum, u Švicarskoj Institut za didaktiku povijesti i kulturu sjećanja, u Njemačkoj Ured povjerenika bavarske državne vlade za život Židova i protiv antisemitizma, a u Ujedinjenom kraljevstvu to je Holokaust centar Instituta za obrazovanje Sveučilišta u Londonu. U Hrvatskoj takve programe, naglasila je, provode Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Prof. dr. sc. Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i predsjednik Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj, u pozdravnom govoru je istakao da je zadaća svih nas edukacija i čuvanje istine da se najmračniji period europske povijesti i civilizacije nikada ne bi ponovio. U svom pozdravnom govoru Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu europskih i vanjskih poslova naglasio je da Hrvatska u ožujku preuzima predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA), rekavši da je Vlada Republike Hrvatske na prošloj sjednici imenovala radno tijelo koje će voditi predsjedanje IHRA-om. Politika Vlade RH-a i Ministarstva znanosti i obrazovanje jest da se u društvu, znanosti, ali napose u obrazovanju, mora njegovati kultura sjećanja na žrtve totalitarnih režima i intenzivno raditi te metodološki unaprijediti učenje i poučavanja o Holokaustu – istaknula je Vesna Šerepac, izaslanica ministra Radovana Fuchsa i ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje MZO-a. Njegova Ekselencija Gary Koren, veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj, u pozdravnom govoru pohvalio je rad Vlade RH-a koja je podržala tri Radne definicije IHRE-e, a posebno je naglasio i zahvalio Agenciji za odgoj i obrazovanje na sustavnom pristupu ovakvom obliku edukacija. Izrazito cijenimo lokalne projekte u obrazovanju o Holokaustu, kao što je i ovaj stručni skup, jer oni govore o univerzalnim problemima, naglasio je veleposlanik G. Koren, istaknuvši da je više od 400 hrvatskih učitelja dosada prošlo stručno usavršavanje u Yad Vashemu u Izraelu. Sara Lustig, posebna savjetnica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i izaslanica premijera Andreja Plenkovića, istaknula je da je pred Hrvatskom veliki izazov budući da od ožujka ove godine preuzima predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust. Govoreći o tome, posebno je istaknula zasluge Lorande Miletić, više savjetnice za povijest Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je svojim radom i zalaganjem bitno pomaknula modele i pristup učenju i poučavanja o Holokaustu i antisemitizmu u hrvatskom obrazovnom sustavu, ali i na međunarodnom planu u suradnji s partnerima iz Izraela, Francuske i SAD-a. Samo kroz razumijevanje povijesti možemo spriječiti buduće tragedije, istaknula je Sara Lustig, naglasivši da će obrazovanje odraslih o antisemitizmu biti prioritet Vlade RH-a u predsjedanju IHRA-om.
Viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje Loranda Miletić, Renata Ozorlić Dominić i Hrvoje Knežević program ovogodišnjega skupa, radionice i primjere iz prakse, posvetili su temama koje su nužne za razumijevanje širega konteksta Holokausta i idu ukorak s dosezima suvremene historiografije.
Stručno usavršavanje započelo je svjedočanstvom umirovljenog sveučilišnog profesora Darka Fischera. U uvodnom dijelu predavanja prikazani su članovi obitelji Fischer koji su se spasili u Holokaustu. Pojašnjeni su putovi i načini na koji su se najčešće spašavali Židovi iz sjeverne Hrvatske. Potankosti o načinu kako se spasio Darko Fischer i njegova uža obitelj prikazani su u nastavku izlaganja. Prikazan je bijeg iz Osijeka te boravak kod strica u sjevernoj Bosni koji je radio kao židovski liječnik. Opisan je ponovni bijeg Darka Fishera i njegove obitelji iz Bosne preko Osijeka u Mađarsku. Taj bijeg organizirao je Kamilo Firinger, poznati osječki intelektualac izloživši se smrtnoj pogibelji zbog čega mu je Yad Vashem posthumno dodijelio medalju „Pravednik među narodima“.
Prof. dr. sc. Goran Hutinec, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održao je predavanje o holokaustu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Profesor G. Hutinec pojasnio je da je Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj započeo odmah poslije uspostave ustaške vlasti, prvo u nizu napada na sinagoge i Židove u nekim mjestima, a potom u donošenju niza rasnih zakona. Ti su zakoni kasnije nadopunjavani odredbama kojima je Židovima oduzimana imovina te je omogućeno njihovo uhićivanje i deportiranje u koncentracijske logore i u centre za ubijanje. Prvi koncentracijski logor u NDH-a bio je Danica kod Koprivnice, a potom je osnovan logorski kompleks Gospić-Jadovno-Pag. Osnivani su i drugi logori – Kruščica, Đakovo, Stara Gradiška, Lepoglava… U tim su logorima mnogi zatočenici ubijeni ili umrli od gladi i bolesti. Njemačke snage su se u sustavni progon Židova uključili početkom 1942. godine. Na temelju dogovora u kolovozu 1942. i svibnju 1943. iz NDH-a je željeznicom do Auschwitza odvedeno sedam transporta Židova. Procjena je da je vrlo mali broj Židova preživio rat skrivanjem, dodjeljivanjem počasnih arijskih prava, bijegom ili priključenjem antifašističkom pokretu.
Drugi dana skupa započeo je predavanjem prof. dr. sc. Zlatka Karača s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesor Z. Karač je u svom izlaganju Razaranje i sudbina sinagoga Slavonije i sjeverne Hrvatske za vrijeme NDH-a naglasio da je u Hrvatskoj tijekom povijesti nastalo oko 100 sinagoga, najviše u Slavoniji i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Sinagoge su bile najvidljiviji i najreprezentativniji simbol židovske prisutnosti u hrvatskim gradovima. Profesor Karač iznio je podatak da su od 16 sinagoga koja su postojale na području Slavnije samo tri ostale sačuvane. Na samo nekoliko lokaliteta pozicije nestalih sinagoga su u novije vrijeme obilježene spomen-pločama dok se u većini gradova memorija o njihovu postojanju posve izgubila. Na lokacijama negdašnjih bogomolja izgrađene su stambene zgrade ili pak stoje neobilježene praznine. Na kraju svog izlaganja prof. dr. sc. Zlatko Karač naglasio je da je civilizacijska obaveza današnjih generacija da rijetko sinagogalno naslijeđe koje u Hrvatskoj još imamo očuvamo i dostojno obnovimo, a tamo gdje su se tragovi izgubili vrijedno bi bilo postaviti barem memorijalni znak.
O Holokaustu Židova u Slavonije izlaganje je održala prof. dr. sc. Zlata Živaković Kerže, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju u miru. Profesorica Živaković Kerže sudionike skupa je upoznala s kronologijom stradavanja Židova u Osijeku i njegovoj okolici. Pojašnjen je odnos vlasti NDH-a prema židovskoj zajednici, osnivanje logora u Tenji, deportacije u logore smrti diljem Europe. Židovi su u Slavoniji prve naznake antisemitizma osjetili od sredine tridesetih godina 20. stoljeća kada su do njih, gotovo svakodnevno, stizale vijesti o dolasku židovskih izbjeglica iz Njemačke na tlo tadašnje Kraljevine Jugoslavije. Nakon proglašenja NDH-a i donošenjem niza protužidovskih zakona i uredaba Židovi su u NDH-a postali građani drugoga reda. To vrijeme obilježeno je otvorenom diskriminacijom i napadima na Židove. Bilo je sve očitije da bi morali napustiti gradove i mjesta, pa su samo malobrojni najodlučniji napustili Osijek, Vinkovce, Slatinu, Brod na Savi, Petrijevce i druga mjesta. No, ipak je veći dio Židova ostao u svom gradu ili mjestu, gdje se morao pokoravati svim odredbama i naredbama sve do travnja 1942. kada je provedena getoizacija, tj. iseljavanje u tzv. židovsko naselje izgrađeno na međi između Osijeka i sela Tenje. Do kolovoza se tu zateklo oko 3.000 osječkih Židova i Židova iz Slavonije. Zbog velikoga broja zatočenika stanje u naselju, koje je postalo sabirni logor, bilo više nego očajno; velik broj zatočenika za koje nije bilo smještaja, a i pitanje ishrane više nije bilo ostvarivo. Zbog toga su iz židovskog naselja u Tenji 15. i 22. kolovoza 1942. transportirani svi Židovi u koncentracijske logore (u Jasenovac oko 200 i oko 2.800 u Auschwitz). Tako je sabirni logor Tenje prestao postojati.
Na radionicama sudionici stručnoga usavršavanja imali su priliku za iskustveno učenje, posebice u smislu moderiranja rasprava i vođenja učenja o Holokaustu, ističući metode i materijale za učenje primjerene temi i dobi. Vro zanimljive i korisne radionice održali su izv. prof. dr. sc. Hrvoje Volner, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, koji je učitelje i nastavnike poučio kako s učenicima raditi i obrađivati temu Logora u Đakovu. Radionica se temeljila na analizi različitih primarnih i sekundarnih povijesnih izvora povezanih s djelovanjem logora i na radovima koji se bave temom sabirnog logora u Đakovu, ali i Holokausta općenito. Uz pomoć dostupne literature u kojem se spominje logor u Đakovu obrađena je navedena tematika te su sudionici radionice stekli nove spoznaje o logoru o kojem se tek u današnje vrijeme počelo više govoriti.
Lea Micha Garyfallia, iz Međunarodne škole za poučavanje o Holokaustu u Yad Vashemu u Jeruzalemu, predstavila je nastavne materijale Yad Vashemna koji su prevedeni na hrvatski jezik i koji se mogu koristiti u nastavi. Ovdje naročito treba naglasiti svjedočanstvo preživjele žrtve Holokausta, Lili Gomboš koje je predstavljeno nastavnicima zajedno s metodičkim uputama za rad u razredu.
Viša savjetnica AZOO-a Loranda Miletić održala je radionice na temu Židovskoga groblja u Đakovu. Radionica Židovsko groblje u Đakovu imala je za cilj istražiti malo poznatu prošlost i događaje koji su se zbili u sabirnom logoru i na židovskom groblju u Đakovu tijekom Drugoga svjetskog rata te raspraviti zašto su ljudi u vrijeme Holokausta donosili različite odluke i s kojim posljedicama. Dugoročni cilj je sačuvati sjećanje na 566 žrtava, žena i djece, čija su imena sačuvana zahvaljujući čovječnosti jednog grobara. Nastavni materijali koji su korišteni u radionici primarno su izrađeni za učenike 8. razreda osnovne škole.
Drugi dan skupa zaključen je prikazivanjem dokumentarnog filma u produkciji Menorah Filma o Branku Lustigu Da se ne zaboravi. Film prikazuje odlazak Branka Lustiga sa skupinom zagrebačkih studenata i profesora u Auschwitz tijekom Marša živih u kojemu on naglašava važnost i značenje kulture sjećanja i edukacije o tom zločinu bez presedana u povijesti.
Treći dan stručnoga skupa započeo je organiziranim obilaskom Židovskog groblja u Đakovu uz stručno vodstvo izv. prof. dr. sc. Hrvoja Volnera i Damira Lajoša, predsjednika Židovske općine u Osijeku. Naglašeno je da su Židovsko groblje u Đakovu i sakralni objekt grobljanske kapelice koji ovdje postoji, posljednji vidljivi spomenici, svjedoci postojanju Židova na prostoru grada. Ono po čemu se židovsko groblje u Đakovu razlikuje od ostalih takvih u svijetu, grobovi su osoba nestalih u provedbi Holokausta. Dok su počinitelji svuda nastojali sakriti tragove svojih zločina, slučaj je htio da se u Đakovu mogu pronaći čvrsti materijalni dokazi koji osporavaju nijekanja Holokausta. Ovdje su pokopane osobe s područja gotovo čitave Kraljevine Jugoslavije, koji se nikada ovdje ne bi nalazili da nije bilo volje da se uništi čitav jedna narod. Zaslugu za podastiranje spomenutih dokaza trebamo odati grobaru židovskog groblja u Đakovu Stjepanu Kolbu. Židovsko groblje u Đakovu i danas je mjesto hodočašća Židova s gotovo svih područja bivše Jugoslavije. Pred grobljanskom kapelom, na spomenutom groblju, 2013. postavljen je spomenik izraelske umjetnice Dine Merhav pod nazivom „Mir na nebesima“, čime se naglašava važnost ovog groblja kao mjesta komemoriranja.
Godišnji stručni skup omogućava nastavnicima, istraživačima i predstavnicima židovskih organizacija da se sastanu, rade zajedno i uspostave odnose za buduću suradnju i projekta.
Uz stručno vodstvo profesora povijesti Tomislava Vukovića sudionici stručnog skupa bili su upoznati s židovskom baštinom grada Osijeka uključujući i posjet Židovskoj općini Osijek. Posebno je istaknuto da je gotovo cjelokupna židovska populacija stradala u vrijeme Holokausta. Predsjednik židovske općine Osijek Damir Lajoš, naglasio je kolika je bila uloga Židova u svakodnevnom životu grada Osijeka. Govoreći o istaknutim osječkim Židovima istaknut je Oskar Nemon. Upravo kip koji je izradio Oskar Nemon simbol je stradavanja ne samo Židova iz Osijeka, već i cjelokupnog naroda.
Profesorice Nikolina Marinić i Dalia Mirt održale su i radionicu o temama Holokaust u književnosti. Na primjerima iz odabranih tekstova sudionici radionice su izradili materijale i izmijenili svoja mišljenja na zadanu temu radionice.
Profesorica povijesti Dijana Muškardin je u svojoj radionici obradila novu temu u svjetskoj i europskoj historiografiji. Iskustva seksualnog nasilja nekih žena tijekom Drugoga svjetskog rata pokazala su da su neka stradanja bila rodno uvjetovana. U okviru aktivnosti učenja obrađuju se razni razlozi zbog kojih je taj dio povijesti Drugoga svjetskog rata bio dugo zaboravljen i razlozi šutnje žrtava. Cilj ove radionice je bio da na temelju pojma roda i na primjerima žena u Holokaustu pokazati kako su politika i ideologija nacizma i njihovi saveznici provodili rodno uvjetovano nasilje.
Četvrti dan stručnog skupa započeo je dvjema radionicama.
Profesori Marijo Kosović i Margareta Đordić su u radionici na primjeru filma Vrt Finzi-Continijevih obradili temu Holokausta. Na brojnim primjerima iz navedenog filam oskarovca Vittorio de Sica prikazan je prijedlog na koji se način u nastavi može primijeniti film kao izvor znanja.
Gordana Grgić, prof. i Valerija Turk-Presečki, prof., obradile su temu Holokaust u boji – Eva Fisher. Sudionici radionice su se bavi temom prikaza Holokausta u likovnoj umjetnosti. Eva Fisher je bila svjetski priznata slikarica osebujnog stvaralaštva i života čija se umjetnička djela, između ostalog, bave temom stradanja židovskog naroda u Holokaustu. Naglasak je stavljen na rad s analitičkim obrascima i pitanjima za analizu na satovima povijesti i likovne umjetnosti, osobito na dodirnim točkama koje oba predmeta imaju u pristupanju likovnom djelu.
Nove nastavne materijale, strategije poučavanja i učenja te mogućnosti kontinuiranoga profesionalnog razvoja predstavila je viša savjetnica Agencije Renata Ozorlić Dominić, univ. spec.
Skup je također pružio priliku nastavnicima da široj publici predstave svoje školske projekte povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Holokaust te nastavne materijale koje su izradili tijekom godine. Navedeni primjeri dobre prakse bili su: „Komorice sjećanja, učenički projekt, kratki igrano-dokumentarni film o obitelji Meisel“, Maja Lukić Puškarić, prof., OŠ Dubovac „Staza sjećanja – priča o židovskoj zajednici grada Karlovca“, „Svjedočanstvo Hinka Singera o logoru Jasenovac“, Tatjana Protulipac, prof., Ekonomska i turistička škola, Karlovac „Učenje na društvenim mrežama – Holokaust u neobičnom okruženju“, Tea Gomboš Zazinović, prof., SŠ Hrvatski kralj Zvonimir Krk „Dnevnik Eve Heyman“, Marija Krstinić, prof., OŠ Split 3, i Dragica Reljić, prof., OŠ Manuš, Split.
Svi materijali sa skupa dostupni su na platformi Google drive.
Sudionici stručnog skupa Dana sjećanja na žrtve Holokausta Poučavanje i učenje o Holokaustu i sprečavanje zločina protiv čovječnosti skup su ocijenili vrlo visokom ocjenom, te su u raspravi na kraju skupa izrazili interes za daljnji nastavak stručnog usavršavanja o ovoj temi.
Evaluacija
(docx: 2,77 MB)
Preuzmi