U Omišu je od 24. do 26. travnja 2019. održan državni stručni skup za psihologe koje je u ime Agencije za odgoj i obrazovanje organizirala viša savjetnica Vilma Bednar. U suradnji s osnovnom školom Josip Pupačić iz Omiša skup je otvoren zapaženim umjetničkim nastupom skupine učenika. Stručni skup s nazivom Otisci društvenih promjena u ponašanju djece i mladih je okupio 200-tinjak psihologa iz vertikale odgojno-obrazovnih ustanova, a tematski je posvećen mentalnom zdravlju djece i mladih.
Program trodnevnog stručnog skupa bio je tako koncipiran da su sudionici mogli prisustvovati plenarnim predavanjima izuzetnih predavača te izlaganjima psihologa po sekcijama iz predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske odgojno-obrazovne domene. Svakodnevno su se održavale radionice koje su omogućavale dodatnu edukaciju i neposredna iskustva kroz primjere dobre prakse psihologa. Na stručnom skupu je održano 8 plenarnih predavanja, 16 izlaganja i 13 radionica što je sve objedinjeno u digitalnom Zborniku sažetaka kojeg su sudionici primili prije stručnog skupa kako bi dobili uvid u sadržaje svih aktivnosti.
U samom nazivu stručnog skupa izabran je pojam OTISCI kako bi se istaklo značenje socijalnih utjecaja brojnih čimbenika na psihički razvoj djece i mladih. Još uvijek se nedovoljno govori o psihičkim teškoćama i poremećajima osoba rane razvojne dobi dok epidemiološke analize potvrđuju porast broja djece i mladih koji traže stručnu pomoć. Istraživanja na tom području su kod nas su u začecima, ali psiholozi u odgojno-obrazovnoj praksi svjedoče o stvarnom stanju, procjepima koji postoje u sustavima te povećanoj potrebi za djelovanjem u pravcu zaštite mentalnog zdravlja.
Putem plenarnih predavanja na stručnom skupu su zahvaćene su razne pojave u socijalnom okruženju – narušenih odnosa, nasilja, utjecaj medija, psihosomatskih pokazatelja, otežanih identifikacijskih procesa, zaštitničkog i popustljivog roditeljstva, psihopatologije. Tako je u predavanju psihoterapeutkinje Jasenke Pregrad – Suvremeni pogled na univerzalnu prevenciju i iskustva prevencije vršnjačkog nasilja i zlostavljanja u Europi i kod nas ukazano na multiformnu etiologiju nasilja kod djece i mladih te na kratkoročne i dugoročne posljedice nasilja. Nove generacije trebaju promjene u pristupima odgojno-obrazovnog rada temeljene na novim paradigmama odgoja. Analizirane su prednosti provođenih preventivnih programa i izdvojena osnovna načela njihove učinkovitosti koja bi trebala biti implementirana u odgojno-obrazovnim ustanovama i obuhvati sve dionike tih sustava, a ne da budu usmjereni na specifične rizike i neprihvatljiva pojedinačna ponašanja i simptome. Važno je da preventivni programi budu bazirani na rezultatima istraživanja jer se time dobiva uvid o konkretnim razvojnim potrebama uzorka populacije djece i mladih te programi mogu biti fokusirano osmišljeni u skladu s time. O tome su izvještavali psiholozi iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije – Helena Mitrović i Velimir Todorović, koji kontinuirano pružaju podršku školama u istraživačkim aktivnostima i prevencijskom djelovanju. Njihov rad je izuzetan primjer uspješne međusektorske i interdisciplinarne suradnje u županiji. Predavanjem Mentalno zdravlje djece i mladih – kako dalje? prof. dr. sc. Nataše Jokić Begić prikazani su podaci koji potvrđuju sve veću pojavnost smetnja anksioznosti, depresivnosti, stresa, poremećaja u ponašanju, samopovređivanja, ali i suicidalnosti djece i mladih. Mladi se na svom tranzicijskom putu susreću s brojnim izazovima u socijalnom okruženju /nametnuti standardi postignuća, individualističke vrijednosti, rizici moderne tehnologije i dr./, koji im otežavaju odrastanje i razvoj kvalitetnih socijalnih odnosa. Važno je pravovremeno detektirati psihičke teškoće djece i mladih kako ne bi prerasle u poremećaje te je predstavljen nov način trijaže mentalnog zdravlja koji bi se trebao provoditi pri ambulantama školske medicine. U identifikacijskom procesu mladih pojavljuju se i novi fenomeni kao što je rodna nenormativnost što je u plenarnom predavanju obrađeno.
O širokom spektru specifičnih ponašanja adolescenata, njihovoj vulnerabilnosti i nekritičnosti govorila je mr. sc. Silvana Krnić, psihijatar u svom predavanju Psihopatologija adolescentne dobi. Refleksije unutarnjih psihičkih previranja adolescenata mogu se manifestirati u vidu disfunkcionalnog ili naglašeno funkcionalnog ponašanja te se fokusirala na prepoznavanje simptoma koji odstupaju od očekivanih razvojnih obrazaca ponašanja. Savjetovala je više rada na promociji mentalnog zdravlja unutar odgojno-obrazovnog sustava. Dodatna znanja o traumi i kumulativnom utjecaju traumatskih iskustava na cjelokupan razvoj pojedinca dala nam je doc. dr. sc. Bruna Profaca u svom predavanju Važnost i oblici sustavne podrške djeci i mladima utemeljene na znanjima o traumi. Upoznala je sudionike o programima i pristupima u radu s traumatiziranom djecom u sustavu odgoja i obrazovanja /trauma informed care/ te s modelom tretmana traume /po Judith Herman/. Svakodnevno svjedočimo povećanom korištenju suvremenih medijskih sredstava te se na odrastanje djece i mladih u takvom kontekstu usmjerila izv. prof. dr. sc. Ina Reić Ercegovac u predavanju pod nazivom Gaming, WhatsApp, Snapchat i Instagram – neizostavni članovi obitelji i vršnjačkih skupina. Ukazala je na prednosti korištenja sredstava moderne tehnologije, ali i na rizične faktore i negativne utjecaje nekontroliranih sadržaja koji se tim putem prosljeđuju, zbog čega je važno razvijati medijsku kompetentnost djece i mladih i kritično promišljanje. Aktivnu ulogu u tom procesu edukacije imaju roditelji, učitelji i odgojitelji. Propitujući o ulozi današnjih roditelja koji su skloni prezaštićivanju djece zbog potencijalnih rizika koji postoje u okruženju te o tradicionalnim i suvremenim stilovima odgoja govorila je prof. dr. sc. Sanja Smojver-Ažić u svom predavanju Otisci vremena i izazovi roditeljstva u suvremenom svijetu. Istakla je važnost razvijanja vrijednosnog sustava djece i mladih koji će omogućiti razvoj autonomije, emotivne samoregulacije i preuzimanja odgovornosti.
Sudionici su putem plenarnih predavanja dobili teoretske okvire za razumijevanje određenih pojava koji utječu u procesu odrastanja i razvoja identiteta pojedinca. U slijedu iznesenih sadržaja značajan prilog dali su i psiholozi izlažući temama koje su se aktualizirale u odgojno-obrazovnoj praksi u vidu projekata, predavanja ili radionica. Zahvaćene su tako područja motivacije, vrijednosnih sustava, strategije rješavanja problema, cjelovitog pristupa, korištenja IKT, prevencije mentalnog zdravlja, razvoja emotivnih i socijalnih kompetencija i dr. Završne refleksije stručnog skupa istakle su potrebu za stalnim kritičkim promišljanjem i cjelovitim sagledavanjem svih determinanti koji snažno utječu na rast i razvoj djece i mladih te daljnje djelovanje unutar odgojno-obrazovnog sustava u pravcu promocije, prevencije, protekcije i poboljšanja mentalnog zdravlja. Evaluacije sudionika koje su uslijedile nakon stručnog skupa potvrdile uspješnost organizacije i izvrsnost edukacija. Time je ostvarena pretpostavka daljnjeg transfera novostečenih spoznaja i primjene u radu stručnih suradnika što je i cilj kontinuiranog stručnog usavršavanja.
Zbornik sažetaka sa stručnoga skupa Otisci društvenih promjena u ponašanju djece i mladih (PDF: 7.7 MB)