Agencija za odgoj i obrazovanje

Osnaživanje mogućnosti hrvatskog jezika u obrazovnom sustavu. Sve teme predavača na Simpoziju objavljene su u monografiji Hrvatski jezik u kontekstu suvremenog obrazovanja

Treći simpozij učitelja i nastavnika hrvatskog jezika, stručni skup na kojem se raspravljalo o suvremenim i aktualnim temama koje omogućuju uvid u inovativne pristupe poučavanja i učenja hrvatskog jezika i na kojem je oslikana sadašnja zbilja u kojoj se našla hrvatska riječ, održan je od 28. do 31. listopada 2010. godine u Primoštenu.

U radu 3. simpozija, koji je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje, sudjelovalo je više od 450 učitelja i nastavnika hrvatskog jezika iz cijele Hrvatske.

Simpozij je otvorio ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, koji je naglasio zahtjevnost i provokativnost teme skupa, Hrvatski jeziku u kontekstu suvremenog obrazovanja, posebno u kontekstu aktualnih promjena u sustavu odgoja i obrazovanja.

– Rezultati nacionalnih ispita i državne mature iz hrvatskog jezika pokazali su da su pred nama i vama veliki izazovi – rekao je V. Filipović i istaknuo da slijedi vrijeme u kojem ćemo svi morati dati svoj doprinos u izradi predmetnih kurikuluma, u ovom slučaju hrvatskog jezika.

Nakon svečanog otvaranja skupa predstavljanjena je monografija Hrvatski jezik u kontekstu suvremenog obrazovanja, koju je izdala Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Nakladom Slap. Monografija objedinjuje teme koje su često u fokusu rasprave učitelja i nastavnika: kultura čitanja i pisanja, vrednovanje i samovrednovanje učenika, mediji i pismenost. Autori članaka su predavači na 3. simpoziju: sveučilišni profesori, jezikoslovni, književnici, dramski umjetnici, učitelji i nastavnici. Teme su osmišljene u tijeku pripreme programa simpozija, u čemu su sudjelovali viši savjetnici AZOO-a Mirela Barbaroša-Šikić, Marijana Češi, Maja Zrnčić i Srećko Listeš.

– U knjizi se krije mogućnost osnaživanja svih nas koji utječemo ili ćemo biti u prilici utjecati na izradu pojedinih dokumenata važnih za položaj i status hrvatskog jezika unutar nacionalnoga obrazovnog sustava te sagledavanja neprocjenjive važnosti hrvatskog jezika kao materinskog i službenog jezika – kazala je na predstavljanju monografije Mirela Barbaroša-Šikić.

Uz monografiju na simpoziju je predstavljeno niz književnih izdanja koji učiteljima i nastavnicima hrvatskog jezika mogu pomoći u radu s učenicima. Akademik Ante Stamać, potpredsjednik Matice hrvatske, predstavio je ediciju Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj su do sada objavljene 102 knjige.

Profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu Andrea Zlatar Violić predstavila je knjigu U obranu čitanja u kojoj Meta Grosman detaljno prikazuje i analizira probleme vezane uz nastavu čitanja i književnosti u novim okolnostima sve istaknutijega utjecaja elektroničkih medija, nudeći modele koji su alternativa onoj nastavi na koju smo navikli i u našim školama. Govoreći o knjizi Andrea Zlatar Violić istaknula je da Meta Grosman u središte poučavanja postavlja učenika kao čitatelja.

Prikaz i usporedbu pravopisa koji se trenutno koriste u Hrvatskoj donijela je Lana Hudeček, viša znanstvena savjetnica Instituta za hrvatski jezik. Uspoređujući četiri pravopisa koji su u uporabi upozorila je na različita pravopisna rješenja te terminološke neusklađenosti u njima. Učiteljima i nastavnicima poručila je da učenike upoznaju sa svim pravopisima, ali da od njih traže dosljednost u korištenju jednog. Učitelji i nastavnici upoznati su i s projektom izgradnje hrvatskog strukovnog nazivlja. Koordinatorica projekta prof. dr. sc. Maja Bratanić predstavila im je projekt STRUNA Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

U prvome dijelu Simpozija izlagali su predavači koji se na znanstvenoj razini bave temama vezanim za poučavanje predmeta Hrvatski jezik – jezikoslovljem, književnošću, dramskom umjetnošću, medijima ili spajaju pojedine znanosti, npr. povijest i književnost.

Radni dio Simpozija otvorili su gosti predavači iz Velike Britanije Rod Bolitho, direktor Instituta za jezično obrazovanje u Norwichu, i Pádraig Ó Duibhir predavač na Odjelu za obrazovanje Fakulteta sv. Patrika Sveučilišta grada Dublina u Irskoj. U svojim izlaganjima predstavili su britanski i irski sustav obrazovanja s posebnim naglaskom na metode poučavanja vještina govorenja i pisanja materinskog jezika.

O vrlo aktualnom pravopisnom pitanju, sastavljenom i nesastavljenom pisanju u pravopisima hrvatskog jezika, predavanje je održao Ivo Pranjković, redoviti profesor na Katedri za hrvatski standardni jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu. O potrebi i razlozima čitanja suvremene hrvatske književnosti učenika i studenata, govorila je Andrea Zlatar Violić. Naglasila je da je čitanje neophodan uvjet za razumijevanje načina na koji živimo i zato djecu trebamo poticati da čitaju suvremene hrvatske književnike.

Krešimir Bagić, profesor na Katedri za stilistiku, Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objasnio je fenomen parafraze u predavanju nazvanom Parafraza ili diskurs koji nije nevin, a Zdenka Janković Römer (Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku) iznijela je istraživanje o dubrovačkom društvu na kraju 15. stoljeća u kojem rasvjetljuje odnose, zbivanja i način života toga vremena. Ivan Tanta, profesor na Odjelu za komunikacije i medije Sveučilišta u Dubrovniku, govorio je o trivijalizaciji sadržaja u hrvatskim medijima i analizirao gramatičku, pravopisnu i stilističku nepismenost u hrvatskom dnevnom tisku. S temom Mediji i djeca bavili su se i u Primoštenu izlagali svoja iskustava Krešimir Krolo i Sven Marcelić.

Krešimir Mikić, profesor Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i Akademije dramskih umjetnosti, pozvao je učitelje i nastavnike da afirmiraju medijsko stvaralaštvo djece, budući da su film i medijska kultura dio umjetničkog područja koji Nacionalni okvirni kurikulum uvodi u škole. O produkcijskom modele školske predstave i iskustvima na američkom koledžu predavala je Snježana Banović, redateljica i izvanredna profesorica na Odsjeku produkcije Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu.

U drugome dijelu Simpozija predstavli su se učitelji i nastavnici praktičari koji su pokazali dio svoje nastavne prakse i provedena istraživanja vezana za poučavanje dijela sadržaja predmeta hrvatski jezik: Senija Badić, Marinka Burić, Diana Greblički-Miculinić, Kristinka Štefan, Davorka Horvatek Modrić, Đurđica Jelačić, Ingrid Lončar i Vesna Muhoberec.

Na kraju 3. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskog jezika zaključeno je da teme kojima su se predavači bavili i pristupi za koje su se odlučili mogu biti poticaj, motivacija ili sadržaj bavljenja u svakodnevnom radu s učenicima, doprinos profesionalnom osobnom razvoju učitelja i nastavnika i sadržaj njihovih stručnih rasprava.