U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje 3. studenoga 2022. godine održan je državni stručni skup namijenjen nastavnicima latinskog jezika u strukovnim programima. Tema skupa bila je Temeljni ishodi latinskoga jezika u strukovnim programima srednjih škola.
Državni stručni skup održao se u Svečanoj dvorani Klasične gimnazije u Zagrebu.
Uvodno predavanje održala je nastavnica latinskog jezika u Školi za medicinske sestre Vrapče u Zagrebu Ira Beck, prof. izvrsni savjetnik. U svojem izlaganju Latinski – raison d’etre u strukovnim programima obrazložila je sudionicima skupa etape u projektu „Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje provede ESF i ASOO od 2017. do 2023. godine. Uputila je na novosti koje predviđaju reformski zahvati te potaknula nastavnike da sudjeluju u javnoj raspravi nakon što dokumenti budu javno objavljeni. Navela je probleme s kojima se nastavnici i učenici svakodnevno susreću prilikom izvođenja nastavnog procesa. Istaknula je međupredmetne teme i predmetne korelacije kao dodatne mogućnost ostvarivanja predmetnih ishoda. Također je prikazala i detaljno razrađen kurikulum implementacije latinskoga jezika u GLOBE programu kao vlastiti primjer dobre prakse.
Nastavnica latinskoga jezika u Zdravstvenoj školi Split, Maja Kardum, prof. savjetnik, ponudila je vlastite primjere dobre nastavne prakse u interaktivnom predavanju Međupredmetne teme u nastavi latinskoga jezika – prednosti i nedostatci programa zdravstvene škole. Smatra da su učenici medicinskih strukovnih škola zakinuti za humanističke predmete kao npr. likovna i glazbena umjetnost. Stoga sadržaje ovih nastavnih predmeta kao i sadržaje povijesti i geografije te ishode međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj implementira u nastavu latinskog jezika. Zorno je to pokazala prikazom PowerPoint prezentacije povodom pada Vukovara i Škabrnje te PowerPoint-prezentacijom o usporedbi socijalnih kontakata za vrijeme trajanja covid pandemije i razdoblja prije „korone“. Latinske izreke i misli na ovaj su način stavljene u suvremeni vremenski i društveni okvir s ciljem upućivanja učenika na percipiranje latinskoga jezika u vremenskom kontinuitetu.
Nastavnica latinskog jezika u Zdravstvenom učilištu u Zagrebu Ksenija Hadrović, prof., u izlaganju Asklepije i antički liječnici predstavila je jednu od tri domene predmetnog kurikuluma Latinskoga jezika: civilizacija i baština. Na polaznom tekstu De medicinae arte iz udžbenika Latinskog jezika za zdravstvene škole Elementa linguae Latinae medicae autora Ivana Bekavca Basića i Franje Međerala odredila je obrazovne ishode, prezentirala mit o Asklepiju te obrazložila ključne podatke o najpoznatijim antičkim liječnicima (Hipokrat, Galen, Celzo). Pokazala je konkretne primjere formativnoga vrednovanja za prikupljanje informacija koje su korisne učenicima da bi poboljšali učenje i nastavnicima da bi unaprijedili poučavanje. Na kraju izlaganja sudionici su mogli analizirati razliku između ponuđene interpretacije civilizacijskoga sadržaja i one iz osobne nastavne prakse.
Nastavnica latinskoga jezika u Gimnaziji „Fran “ u Koprivnici Ivana Pavela, prof., održala je predavanje Dodatni izvor i sadržaji za ostvarivanje općeobrazovnih ishoda u nastavi latinskoga jezika s naglaskom na smjer upravni referent/poslovni tajnik. Objasnila je karakteristike učenika koje sociolozi nazivaju generacijom Z tj. prvom digitalnom generacijom. Prepoznaju se po glavnom obilježju „mobitel u ruci“. Nisu u stanju dulje vremena se koncentrirati na jedan zadatak, traže razlog učenja pojedinih predmeta te je potrebno prepoznati njihove jake strane i primjenjivati iskustveno učenje. Prikazala je radne materijale koje koristi u vlastitoj nastavnoj praksi, a pokazalo se da kod učenika pobuđuju interes za učenje latinskoga jezika. Budući da učenici Z generacije informacije primarno prikupljaju digitalnim putem, svoje učenike upućuje na korisne i provjerene internetske stranice. Također je pokazala i neke aktivnosti koje učenicima s određenim poteškoćama znatno povećaju interes za usvajanje jezičnih i civilizacijskih sadržaja kao npr. Kamišibaj tehnika pripovijedanja uz slike.
Nastavnica latinskoga jezika u Školi za primalje u Zagrebu i Veterinarskoj školi u Zagrebu Vesna Tanasovski, prof. održala je završno predavanje pod nazivom Biljke za ženske bolesti i tegobe od antike do danas. Prikazala je planiranje i realizaciju školskoga projekta učenica i nastavnika Škole za primalje pod nazivom „Zelena priča“. Učenice su u timskom radu u školi i online istraživale u dostupnim tekstovima na latinskom i hrvatskom jeziku biljke čuvarice ženskoga zdravlja. Proučavale su etimologiju riječi, latinsku nomenklaturu, narodne nazive biljaka te priredile veliku školsku izložbu plakata na kojima je određena biljka govorila o sebi na koje načine je pomagala u antici a i danas je korisna. Učenice su neke ljekovite biljke i same zasadile u školskom dvorištu i osmislile igru traženja i prepoznavanja. Nastavnica je ponudila i neke druge ideje na temu biljaka pogodne za učeničke aktivnosti.
Skup je završio diskusijom o svim predavanjima, razmjenom iskustava te konačnim zaključkom da je potrebno svake godine održati jedan zasebni državni stručni skup za nastavnike koji rade u strukovnim školama budući da imaju neke zajedničke izazove pa smatraju korisnima edukaciju osmišljenu prema njihovim specifičnim potrebama.
Državni stručni skup u trajanju od 6 sati organizirala je Kornelija Pavlić, prof. savjetnik, vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje za klasične jezike. Voditeljica je prilikom otvaranja skupa prenijela pozdrave ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać te dobre želje za uspješnost skupa. Skup je počeo u 10:00 a završio u 16:00 sati.
Evaluacija
(docx: 599,79 KB)
Preuzmi