Najave i izvješća / 29. ožujka 2023.

Suvremena područja istraživanja u astronomiji prezentirana na državnom stručnom skupu

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje održan je 23. veljače 2023. godine državni stručni skup iz astronomije pod nazivom Suvremena područja istraživanja u astronomiji. Voditeljica državnog stručnog skupa iz astronomije bila je viša savjetnica Ivana Kuhta Bogić a predavači su prezentirali aktualna znanstvena istraživanja i međunarodne projekte u kojima su uključeni znanstvenici iz Republike Hrvatske.

Doktor znanosti Zvonimir Vlah, znanstveni suradnik na Zavodu za teorijsku fiziku na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, prezentirao je kako suvremena kozmologija obiluje mnoštvom postojećih opservacija i astronomskih misija. Bogatstvo podataka tih misija omogućuje nam temeljite kozmološke analize do sada neviđene preciznosti, a čiji je cilj približiti se odgovorima na neka od temeljnih pitanja o našem svemiru: Koji fizikalni mehanizmi upravljaju širenjem svemira, što je tamna energija te što je tamna materija i koja su njihova svojstva?

Doktorica Lana Ceraj, postdoktorska istraživačica na Institutu Ruđer Bošković, prezentirala je novi moćni svemirski teleskop „James Webb“ . Teleskop je već podario svoje prve fotografije bliskog i dalekog svemira, a koje će omogućiti astrofizičarima da otkriju najudaljenije dijelove svemira. Svojim jedinstvenim pogledom na infracrvenu svjetlost donosi nove informacije o plinu i prašini te o egzoplanetima. Predavanje je posvećeno karakteristikama ovoga vrhunskog teleskopa i opisu njegovih glavnih znanstvenih misija i prvih rezultata.

Dario Hrupec, docent fizike zaposlen na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, prezentirao je Gama-astronomiju i Čerenkovljeve teleskope zadnje generacije. Ti se teleskopi grade u okviru opservatorija Cherenkov Telescope Array (CTA, Postav Čerenkovljevih teleskopa). U predavanju je pokazano što teleskopi zapravo opažaju, kako funkcioniraju i s kojim ciljem se grade.

Predavač doktor znanosti Roman Brajša, pročelnik Opservatorija Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, fizičar koji se bavi fizikom Sunca, a prezentirao je u svojem predavanju radioteleskop ALMA. Radioteleskop ALMA financiraju znanstvene institucije iz Europe, Sjeverne Amerike i Istočne Azije i jedan je od trenutno najvećih međunarodnih

projekata koji uključuju opservatorije smještene na Zemljinu tlu. Teleskop se nalazi u pustinji Atacama na sjeveru Čilea i to na nadmorskoj visini od oko 5000 m. Tamošnja iznimno suha klima omogućava prijem radiovalova milimetarskih i submilimetarskih valnih duljina koji na drugim mjestima na Zemlji ne dopiru do tla. Sustav radioteleskopa ALMA sastoji se od 66 pojedinačnih antena promjera 7 i 12 metara, a koje mogu raditi pojedinačni, ili zajedno (interferometrijski način rada). U posljednjih desetak godina pomoću tog radioteleskopa učinjen je veliki broj znanstvenih otkrića u različitim područjima astrofizike. U predavanju je opisan rad radioteleskopa i prikazan je izbor najvažnijih dosadašnjih rezultata; proučavanje Sunčeve atmosfere i nastanak zvijezda i planetskih sustava.

Ana Erceg, asistentica na Institutu Ruđer Bošković, u svojem je predavanju objasnila na koji način astrofizičari na Institutu razotkrivaju ulogu magnetskog polja u organizaciji različitih komponenti međuzvjezdane tvari. Pritom je razjasnila na koji način tome koriste podaci s radioteleskopa LOFAR, a koji na niskim frekvencijama opaža rijedak i ioniziran medij u najbližim dijelovima naše galaksije.

Evaluacija

(docx: 18,46 KB)

Preuzmi