U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Zadru je 10. i 11. siječnja 2008. održan stručni skup za voditelje Županijskih stručnih vijeća, mentore i savjetnike za nastavu povijesti u osnovnim i srednjim školama. U radu skupa sudjelovala su 42 voditelja i 15 mentora i savjetnika s područja Republike Hrvatske.
Voditeljica skupa, Loranda Miletić, prof., viša savjetnica za povijest, izabrala je za temu skupa Marginalne skupine u hrvatskom srednjovjekovlju. Cilj skupa bio je upozoriti sudionike na rastuću važnost i rezultate relativno nove discipline proučavanja marginalnih skupina jer suvremeni svjetski pristupi istraživanju i interpretiranju povijesti sporo prodiru čak i u hrvatsku historiografsku znanost, a još sporije u nastavu povijesti. Stručni skup je bio zamišljen kao pomak u zbližavanju povijesne znanosti i nastavne prakse u Hrvatskoj.
Prvi dan stručnog skupa sudionici su imali prigodu slušati izlaganja popraćena prezentacijama hrvatskih znanstvenika koji se bave ovom temom.
Dr. sc. Damir Karbić upoznao je sudionike s razlikama i istovjetnostima dviju grupa, marginalaca i isključenih, u srednjovjekovnom društvu, te im je na temelju historiografske raspre koja se o tom vodila pojasnio suvremeno određenje prema tim pojmovima i predložio njihovu definiciju i klasifikaciju. Dr. sc. Zoran Ladić analizirajući izvornu građu, prvenstveno oporuke, iz arhiva u Zadru, Trogiru, Dubrovniku i Kotoru, razmatrao je individualnu i komunalnu skrb prema siromasima, siročadi, robovima i slugama. Opisao je kako društvene promjene u kasnom srednjem vijeku utječu na osjetljivost prema navedenim skupinama, koje su sve češće uživatelji oporuka.
Dr. sc. Ljiljana Dobrovšak analizirala je u svom predavanju društveni položaj Židova u hrvatskom srednjovjekovlju na razmeđu i mijenama između etablirane i marginalizirane skupine, sve do reza Ludovika I. Anžuvinca, a zatim i događanja nakon 1526. Oslikan je i kontinuitet židovskih zajednica u dalmatinskim komunama.
Dr. Gordan Ravančić izlagao je o dubrovačkom prostitutkama na izmaku srednjeg vijeka i u ranorenesansnom Dubrovniku. Promjene u moralnim nazorima Dubrovčana, uvjetovane sukobom novih naprednih normi s tradicionalnim vrijednostima, dovele su i do promjene u društvenom položaju prostitutki iz tolerirane u progonjenu skupinu.
Dr. Marija Karbić na temelju dokumenata iz svakodnevnog života gradova Slavonije ukazala je na odnose među marginalnim skupinama konkubina, preljubnika, prostitutki i nezakonite djece, koji su produkt neprihvaćenog seksualnog ponašanja. Komune pokazuju izrazitu diversifikaciju kazni prema različitim prijestupima.
Prof. Mladen Ančić izložio je dileme oko razvrstavanja marginalnih i središnjih skupina, odnosa ruba i središta u srednjovjekovnom društvu. Kroz prikaz njihove interakcije i suprotstavljanja pokušao je odrediti koji su doprinosi nove discipline, zapreke i zablude koje postoje u proučavanju.
Drugi dan stručnog skupa bio je predviđen za primjere iz nastavne prakse. Zanimljive radionice, s popratnim nastavnim materijalom, održale su kolegice Kiti Jurica-Korda na temu Dubrovnik-grad po mjeri čovjeka, Ivana Žegarac na temu Splitski lazareti, Andreja Krnić na temu Zadarska blažena djeca i Miranda Marinović na temu Hospiciji i lazareti u srednjovjekovnom Šibeniku.
Perspektive u povijesti neprekidno mijenjaju horizonte i upravo posjedovanje ili izostanak znanja o tim promjenama važna je odrednica uspješnosti nastavnika povjesničara. Suvremeni pristup nastavi povijesti odlikuje nužnost stalnog usavršavanja i elastična primjena spoznaja s ovakvih stručnih skupova u nastavi.
Loranda Miletić, viša savjetnica za povijest
loranda.miletic@azoo.hr
Dokumenti
- Prezentacije (ZIP: 4,4 mb)