Državni stručni skup Prvotisak – 540. obljetnica namijenjen učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, viših savjetnica mr. sc. Jasne Pandžić i Barbare Beronje, prof., održan je 14. travnja 2023. u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva, Senj, u trajanju od sedam sati.
Svrha skupa bila je istražiti i upoznati hrvatsku svekoliku kulturnu baštinu radi izgrađivanja nacionalnoga identiteta o svijesti i pripadnosti europskom duhovnom i uljudbenom krugu, steći uvid u mogućnosti drugačijeg pristupa recepciji kulturne baštine djece i mladih te izgrađivati vlastiti svjetonazor i njegovati moralne i estetske vrijednosti. Skup je započeo hrvatskom himnom Lijepa naša.
Nakon uvodne riječi i najave programa rada sudionike je skupa pozdravila i prigodnim im se riječima obratila ravnateljica Danijela Vukelić, dipl. oec., Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića, ravnateljica domaćina skupa, predstavivši Školu, istaknuvši bogatstvo senjske glagoljaške baštine te naglasivši kako je obilježavanje više od pola tisućljeća postojanja prve tiskane hrvatske knjige velika obljetnica za povijest jednoga naroda i za povijest hrvatske kulturne baštine. Sudionike skupa prigodnim je riječima dobrodošlice pozdravio i senjski gradonačelnik Jurica Tomljanović, dipl. ing. šumarstva, davši podršku ovakvim obljetnicama te izražavajući ponos i zahvalu što skup se održava u Senju.
Izveden je i kratki kulturno-umjetnički program u organizaciji Škole domaćina skupa. Voditelj Katedralnoga zbora sv. Cecilije iz Senja Ivan Prpić Špika na hrvatskom staroslavenskom jeziku otpjevao je Otče naš. Učenica Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića Tea Španić predstavila je literarni uradak Senj – kolijevka kulture i civilizacije učenice Barbare Devčić, dok je učenik Andy Miškulin krasnoslovio ulomak iz Misala po zakonu rimskog dvora.
U radu je Skupa sudjelovalo osamdeset učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola RH-e. Na skupu su održana četiri plenarna predavanja, a izložili su ih zaposlenici Staroslavenskoga instituta, Zagreb, dr. sc. Ana Šimić, viša znanstvena suradnica (Prvotisak glagoljskoga Misala, 1483., u svom povijesnom i kulturnom kontekstu), dr. sc. Josip Galić, znanstveni suradnik (Kojim je i kakvim jezikom otisnuta prva hrvatska glagoljska knjiga), dr. sc. Igor Medić, znanstveni suradnik (Hrvatska srednjovjekovna književnost u nastavi Hrvatskoga jezika) i djelatnica Hrvatskoga instituta za jezik i jezikoslovlje, Zagreb, dr. sc. Marijana Horvat, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju (Hrvatska pisma).
U uvodnom je izlaganju dr. sc. Ana Šimić naglasila da je prva hrvatska tiskana knjiga, glagoljski Misal po zakonu rimskoga dvora (22. veljače 1483.), jedan je od miljokaza društvene i kulturne povijesti hrvatskoga naroda što potvrđuje činjenica da je Misal izdan u središtu jedanaeststoljetne glagoljaške povijesti te da Misal ujedinjuje rukopisnu i tiskanu tradiciju hrvatske knjige i svjedoči o zauzetosti, umješnosti i snalažljivosti glagoljaša doraslih pothvatu izdavanja prve hrvatske tiskane knjige. Podsjetivši da su Hrvati jedan od četiri slavenska naroda koji ima inkunabule (uz Čehe, Ukrajince i Crnogorce) te jedini slavenski narod čije su inkunabule otisnute na dvama pismima (glagoljici i latinici).
Znanstveni suradnik dr. sc Josip Galić, govoreći o jezičnim obilježjima i analizi marginalija po sačuvanim primjercima Prvotiska, primjerima je potkrijepio okolnosti vezane uz nastanak Prvotiska koje imaju odraz u njegovu jeziku. Prva se tiče predloška kojim su se redaktori služili u pripremi knjige za tisak, u ovom slučaju predložak Misala po zakonu rimskoga dvora bio je Misal kneza Novaka iz 1368. godine, jedna od najljepših hrvatskoglagoljičnih knjiga, koja je postankom vezana uz ličko područje, dok se druga važna okolnost vezana uz nastanak Prvotiska, a koja se u određenoj mjeri odrazila u njegovoj jezičnoj slici, tiče istarskoga područja na kojem je knjiga pripremana za tisak.
Znanstvenica dr. sc. Marijana Horvat istaknula da iako je latinski prvi jezik kojim su Hrvati pisali, a latinica prvo pismo, stvarni razvoj pismenosti u Hrvata veže se uz ćirilometodsku misiju stvaranja obrednih knjiga nakon njihova pokrštavanja, odnosno uz slavensko bogoslužje i književnu djelatnost na staroslavenskom jeziku, prvomu slavenskom književnom jeziku i nadnacionalnomu jeziku slavenskoga srednjovjekovlja. Prihvaćanjem staroslavenskoga jezika prihvaćeno je i njegovo pismo glagoljica, a od 11. stoljeća u Hrvatskoj je u uporabi i ćirilica. Time se oblikovalo ono što nazivamo tropismenošću (latinica, glagoljica i ćirilica) i trojezičnošću (latinski, crkvenoslavenski hrvatske redakcije i hrvatski jezik) hrvatske srednjovjekovne kulture.
Dr. sc Igor Medić svojim je izlaganjem obuhvatio teme u koje učitelji i nastavnici na nastavi književnosti mogu uklopiti i obradu najvažnijih podataka o Prvotisku. Prva predložena tema odnosila se na poetiku fragmenta u povijesti književnosti i povezivanja problema djelomične očuvanosti pojedinih starijih knjiga s fenomenom fragmentarnosti tekstova u rasponu od antike do suvremene književnosti i suvremene komunikacije. Druga se predložena tema odnosila na paratekst, odnosno ulogu tekstova koji okružuju glavni/središnji dio književnoga teksta u procesu njegove recepcije i razumijevanja. A predloženo je i nekoliko književnih tekstova i svakodnevnih komunikacijskih situacija koje se s učenicima mogu analizirati i interpretirati te uvrstiti kao zanimljivosti o prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi.
U vrijeme stanke u suradnji s Gradskim muzejom Senj sudionicima skupa bio je omogućen posjet Muzeju i tvrđavi Nehaj, a Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića ponudila je razgledavanje Spomeničke knjižnice stare senjske gimnazije u kojoj se čuva autentični knjižnični fond Nastavničke knjižnice s najstarijim knjigama s kraja 17. stoljeća.
U drugom dijelu skupa predstavljeno je pet primjera dobre školske prakse osnovnih i srednjih škola Ličko-senjske županije (Riječju i slikom predstavljamo Kosinj, Kristina Jurković, mag. prim. educ., Osnovna škola „Anž Frankopan“, Kosinj; Glagoljica u Senju u djelima hrvatskih književnika, učenici Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića, Senj, Andy Miškulin, Jakov Strujić, Tea Španić, Petra Katalinić pod mentorstvom Radice Turine, prof.; Dani glagoljice, Ana Lukin, prof., Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića, Senj; Misal kneza Novaka u učeničkim aktivnostima, Renata Milković Domazet, prof., Osnovna škola dr. Franje Tuđmana, Lički Osik; Ličko glagoljaštvo u kontekstu suvremenih istraživanja, Anela Serdar Pašalić, Gimnazija Gospić, Gospić).
Iz primjera je školske prakse razvidno da su školski projekti učitelja i nastavnika Ličko-senjske županije bogati raznovrsnim učeničkim aktivnostima kojima se čuva, širi, osvješćuje i marljivo predstavlja u široj zajednici bogata glagoljična baština. Napose oduševljava primjer Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića, Senj, koja zadnjih dvadeset pet godina organizira i održava u veljači Dane glagoljice.
Više puta tijekom stručnoga skupa naglašena je potreba nastavljanja obilježavanja obljetnica vezanih za hrvatsku glagoljičku baštinu. Na kraju skupa doneseni su ovi zaključci:
- Jezgra hrvatskoga glagoljaštva su istarsko, kvarnersko, primorsko, senjsko i zadarsko područje, a njihovi glagoljski spomenici pridonose boljem poznavanju hrvatske kulture, pismenosti i povijesti općenito.
- Glagoljična je baština predmet istraživanja jezikoslovaca i povjesničara, proučavamo ju i podučavamo u školskim kurikulima te u različitim prigodama promičemo.
- Glagoljski spomenici posljednjih godina postaju predmetima ne samo znanstvenih nego popularizacijskih i izdavačkih pothvata, a napose didaktičke obrade.
- Školski projekti dobar su primjer kako na lokalnoj i regionalnoj razini promicati glagoljicu među svim generacijama, osobito među mladima, i tako vrednote poput glagoljice i starohrvatskoga jezika ugrađivati u kulturu suvremenoga doba. Valjalo bi takve projekte što više podržati, i dalje nastaviti što bolje osmišljavati te ih podići na višu razinu (npr. izložbe glagoljice, smotra glagoljice, fakultativna nastava glagoljice, okrugli stolovi, znanstveni skupovi…).
- Baveći se glagoljičnim pismom i glagoljaškom baštinom učenici ne stječu samo znanja o svom jeziku i kulturi, o načinima na koje su hrvatski glagoljaši sudjelovali u oblikovanju europske kulture i identiteta, već ih se poučava kako da postanu aktivni promicatelji i čuvari te baštine, kako ju uporabiti za gradnju svoje moralne, duhovne i materijalne egzistencije, te kako ju učiniti hrvatskim zaštitnim znakom.
Više savjetnice za hrvatski jezik Podružnice Split, Ispostave Zadar i Podružnice Rijeka mr. sc. Jasna Pandžić i Barbara Beronja, prof.
Evaluacija 1
(docx: 12,63 KB)
Preuzmi
Evaluacija 2
(pdf: 73,08 KB)
Preuzmi