Državni stručno-znanstveni skup Smjerovi istraživanja jezika za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika održan je putem aplikacije Zoom 4. i 5. siječnja 2022. godine, a emitiran je iz Osnovne škole Središće u Zagrebu. Skup su pripremile i organizirale više savjetnice za hrvatski jezik Marijana Češi i Mirela Barbaroša-Šikić.
Na koji je način najbolje poučavati gramatiku hrvatskoga jezika i koja su najnovija znanja na području lingvistike i teorije nastave hrvatskoga jezika, teme su o kojima su održana predavanja na državnome stručnome skupu za profesore hrvatskoga jezika. Program skupa bio je strukturiran u dva dijela, 4. siječnja 2022. sudionici skupa su nakon uvodnog izlaganja ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać, koja je istaknula važnost praćenja najnovijih lingvističkih spoznaja za profesionalni razvoj učitelja i nastavnika te važnu ulogu primjera nastavne prakse, imali priliku poslušati plenarna predavanja na području kognitivne lingvistike, fonetike i fonologije, jezične prilagodbe teksta i refleksivnog pristupa poučavanja jezika.
Plenarna predavanja održale su akademkinja Milena Žic Fuchs, red. prof., više o njezinu radu i djelovanju na poveznici: https://www.info.hazu.hr/clanovi/zic-fuchs-milena/; dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof., o svim njezinim publikacijama možete saznati na poveznici: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/19335, dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević, izv. prof., više na poveznici: https://www.erf.unizg.hr/hr/odsjeci/ozl/jelena-kuvac-kraljevic i dr. sc. Marijana Češi. Drugi dan stručnoga skupa učitelji i nastavnici imali su priliku, u radioničkome dijelu, poslušati primjere nastavne prakse na području morfosintakse, leksikologije, fonetike i fonologije i jezične prilagodbe u radu s učenicima s razvojnim osobitostima. Radionice su, pripremile učiteljice i nastavnice hrvatskoga jezika: Meri Farac Jemrić, prof., Mirjana Jukić, prof., učitelj savjetnik, Lidija Sykora Nagy, prof., učitelj savjetnik, Martina Ivić, prof., učitelj savjetnik, Snježana Čubrilo, prof., učitelj savjetnik, Sanja Beloglavec, prof., učitelj savjetnik, Sandra Maletić, prof., profesor savjetnik, Sanela Đurđević, prof., profesor savjetnik, Dinka Tomašković Presečki, prof., profesor savjetnik, Ingrid Lončar, prof., profesor savjetnik, Draženka Čutura, prof., profesor savjetnik i Leda Franić Draganić, prof., profesor mentor.
Akademkinja Milena Žic Fuchs u svome je izlaganju Kognitivna znanost: podloga za učenje i podučavanje istaknula važnost interdisciplinarnog pristupa svakoj od tema područja ljudskog djelovanja i o neosporivoj važnosti spoznaja o znanju i podučavanja koja dolaze s područja Kognitivne znanosti. Izdvajamo nekoliko temeljnih pojedinosti njezina izlaganja. (a) Kognitivna znanost je multidisciplinarni okvir čija je središnja preokupacija upravo znanje. O znanju – kako je ono strukturirano, kako se usvaja, kako se implementira – u tradicionalnom viđenju Kognitivne znanosti rasvjetljavaju sljedeće discipline: filozofija, antropologija, psihologija, lingvistika, neuroznanost te umjetna inteligencija. Nadalje, u svome izlaganju, profesorica Žic Fuchs osvrnula se na fundamentalni pojam i termin prototip koji je najuže povezan s pojmom kategorija u kojima su sličnosti i razlike temelj u strukturiranju znanja o jezicima.
Profesorica Zrinka Jelaska u predavanju Poučavanje hrvatskomu naglasnomu sustavu nakon opisa naglasnoga sustava hrvatskoga standardnoga jezika i to u skladu s tradicionalnom i višeglasnom fonologijom te pitanjima o fonološkomu i fonetskomu vidu hrvatskih naglasaka, sudionicima je pokazala, a moglo bi se reći i zorno oprimjerila niz različitih prikladnih načina poučavanja onih čiji materinski idiom ima četiri naglaska i onih koji imaju tri, dva ili samo udarni naglasak.
Predavanje profesorice Jelene Kuvač Kraljević Jezična prilagodba tekstova u obrazovnom kontekstu: uloga jednostavnog jezika, predavanje omogućilo je sudionicima skupa na završetku njezina izlaganja mogućnost razumijevanja i objašnjavanja pojma jednostavni jezik, jezičnu prilagodbu teksta primjenom jednostavnog jezika za dijete s disleksijom i jezičnim poremećajem te argumentiranje važnosti jednostavnog jezika za obrazovanje djece s jezičnim poremećajima i poremećajima čitanja i pisanja. Na početku njezina predavanja objašnjen je termin jednostavni jezik: Jednostavni jezika pojam je unutar šireg koncepta jezične prilagodbe teksta kojim se, primjenom prikladnih riječi i sintaktičkih struktura s obzirom na dob čitatelja, tekst čini lakšim za čitanje i pristupačnijim za razumijevanje. Iako je UN još 2008. u svoju Konvenciju o ljudskim pravima uveo pojam jednostavno za čitanje i razumijevanje, ovaj je koncept posebno došao do izražaja oživljavanjem inkluzivnog obrazovanja.
Teorijsko izlaganje s primjerima aktivnosti za ostvarivanje refleksivnog pristupa učenju i poučavanju jezika, Uvod u refleksivno učenje i poučavanje, dr. sc. Marijane Češi, istaknulo je važnost i vrijednost poučavanja i učenja utemeljenog na metakogniciji, strategijskom učenju i afektivnim aspektima učenja i poučavanja.
Drugi dan stručnoga usavršavanja bio je organiziran tako da su svi sudionici skupa sudjelovali u tri različite radionice koje su im omogućile uvid u primjere refleksivnog poučavanja jezika (morfosintakse, fonetike i fonologije, leksikologije i učenika s razvojnim osobitostima) koji su tijekom prvoga polugodišta 2021/22. bili primijenjeni u nastavi hrvatskoga jezika. Voditeljice radionica su sudionicima na primjerima svojih aktivnosti i zadataka refleksivnog poučavanja izdvojile prednosti i nedostatke toga pristupa, prikazale i komentirale svoja iskustva te rezultate anketa učenika. Svi sudionici skupa imali su priliku pokazati svoja nastavna iskustva te raspravljati sa svojim sustručnjacima u zadnjem dijelu radionice u vidu okruglog stola.
Evaluacija
(docx: 132,48 KB)
Preuzmi