Interdisciplinarni državni stručni skup Utjecaj stereotipa na proces odgoja i obrazovanja u dječjim vrtićima, osnovnoj i srednjoj školi – četvrti dio održan je 22. i 23. kolovoza 2023. u Dječjem vrtiću Središće (Podružnici DV Zapruđe) i putem platforme Zoom. Na početku stručnog skupa sudionicima su se pozdravnim govorom obratile voditeljice i organizatorice stručnog skupa mr. sc. Andreja Silić, viša savjetnica za predškolski odgoj, mr. Đurđa Kulušić, pomoćnica ravnateljice i viša savjetnica za razrednu nastavu i Andreja Burić, prof., viša savjetnica za sociologiju i politiku i gospodarstvo koje su u ime v. d. ravnatelja Darie Kurtić, prof., pozdravile sudionike skupa i predstavile program i predavačice.
Prvo predavanje Oblikovanje seksualno i rodno inkluzivne odgojno-obrazovne ustanove u suradnji s roditeljima: teorijski pregled održala je izv. prof. dr. sc. Barbara Kušević, u suradnji s izv. prof. dr. sc. Marijom Bartulović. Predavačice su prikazale raširenost i oblike roditeljskog otpora ostvarivanju seksualne i rodne različitosti odgojno-obrazovne ustanove te s tim povezane rezultate nedavnih znanstvenih istraživanja. Polazna perspektiva izlaganja bila je pravo djeteta na obrazovanje pa su prikazani i mogući načini izgrađivanja odnosa roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika s ciljem oblikovanja seksualno i rodno inkluzivne odgojno-obrazovne ustanove. Predavačice su potom zajednički održale radionicu Oblikovanje seksualno i rodno inkluzivne odgojno-obrazovne ustanove u suradnji s roditeljima: aktivnost tijekom koje su sudionicima stručnog skupa ponudile dvije problemske situacije na koje nailaze odgajatelji, učitelji i nastavnici kad se tijekom svog rada nastoje baviti temama seksualne i rodne različitosti, a pritom se susreću sa snažnim otporom dijela roditelja. Problemske situacije imale su nekoliko ponuđenih scenarija mogućih rješenja koja su se razmatrala unutar grupa, a potom zajednički, čime se nastojalo pronaći rješenje koje istovremeno uvažava prava svih subjekata odgojno-obrazovnog procesa, a roditelje stavlja u položaj bitnog čimbenika u oblikovanju kurikuluma ustanove.
Predavanje Mladi s problemima u ponašanju i stereotipi održala je viša savjetnica za stručne suradnike defektologe (socijalne pedagoge) Alma Rovis Brandić, mag. paed. soc., u kojem je objasnila tko su učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, što su problemi u ponašanju i njihovu klasifikaciju, pojavne oblike takvog ponašanja i čimbenike rizika na koje se može utjecati. Predavačica je potom prikazala s kojim se stereotipima i predrasudama svakodnevno suočavaju učenici s problemima u ponašanju, kao i oblike nepravde i diskriminaciju kojoj su izloženi. Viša je savjetnica potom putem vježbe pokazala na koji način odgojno-obrazovni radnici mogu svojim djelovanjem pomoći učenicima u situaciji neprihvatljivog ponašanja i stvoriti okruženje u kojem se svatko osjeća prihvaćeno i podržano.
Drugi dan stručnog skupa započeo je izlaganjem izv. prof. dr. sc. Anite Dremel Rodni stereotipi, institucionalno nasilje i epistemička pravda. Rodni stereotipi mogu djelovati ograničavajuće jer njima stvaraju unaprijed određene društvene uloge i očekivanja za muškarce i za žene, a to može rezultirati rodnom nejednakošću pa čak i rodno uvjetovanim nasiljem. Najčešće se prenose putem obitelji, obrazovnih institucija, medija i kulture i mogu imati izrazit utjecaj na ponašanje, izbore u karijeri i samopouzdanje pojedinaca. Institucionalno nasilje utemeljeno na rodnim stereotipima može se očitovati i održavati putem različitih oblika diskriminacije, zlostavljanja, uznemiravanja i nasilja na radnom mjestu, u obrazovnim i zdravstvenim institucijama, kao i u drugim društvenim okruženjima. Zbog raširenosti institucionalnog nasilja u različitim okruženjima treba raspravljati o čimbenicima koji umanjuju sposobnost institucija da odgovore na slučajeve zlostavljanja i strategijama koje povećavaju izvrsnost institucionalnog prepoznavanja ili odgovora na zlostavljanje. Prof. dr. sc. Dremel je tijekom predavanja ponudila raspravu o različitim aspektima institucionalnog nasilja utemeljenog na rodnoj pripadnosti iz perspektive epistemičke pravde, što je pojam kojim se omogućuje kritičko propitivanje procesa proizvodnje i usvajanja znanja. Treba prepoznati da znanje nije nužno neutralno ili objektivno i da smo dužni razmotriti kako se znanje proizvodi, potvrđuje, dijeli te kako mu se i tko mu pristupa, kao i kako ti procesi mogu izazvati sustavnu opresiju i razne oblike neravnoteže moći, ugnjetavanja i marginalizacije ili ih učiniti trajnim.
Zadnje predavanje Iza etiketa: Izazovi s predrasudama u borbi za uključivo i multikulturalno učenje i poučavanje s tehnologijom održala je doc. dr. sc. Sanja Kišiček, koja je objasnila utjecaj diskriminirajućih kategoričkih izjava koje se svakodnevno mogu sresti u procesu obrazovanja. Navela je nekoliko gledišta na korištenje Chat GPT-a tijekom izvedbe nastave i ponudila nekoliko mogućnosti korištenja Chat GPT-a kao alata za unaprjeđenje učenja i poučavanja.
Evaluacija
(docx: 74,21 KB)
Preuzmi