U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnog katehetskog ureda HBK-a održana je Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjim školama 26. i 27. kolovoza 2021. putem online platforme Zoom na temu „Dimenzije kršćanske antropologije u dijalogu s današnjicom i u perspektivi odgoja”.
Na Katehetskoj ljetnoj školi je sudjelovalo oko 200 vjeroučiteljica i vjeroučitelja. U uvodnom dijelu sudionicima se obratio predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju Đakovačko-osječki nadbiskup mons Đuro Hranić podsjetivši da se i ova Katehetska škola iz epidemioloških razloga održava na daljinu, pa je tako i on, u svome javljanju iz Đakova, pažnju usmjerio na povijest razvoja antropologije, kao multidisciplinarne znanosti, uz ostalo, upozorivši da su u tom kontekstu često „upravo ideje o odgoju bile začetnice i zaštitnice stvaranja novih svjetskih poredaka…“ U ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać sudionike Katehetske ljetne škole je pozdravio Tomislav Tomasić, prof. Pozdravne riječi sudionicima je uputila i predsjednica programsko-organizacijskog odbora KLJŠ-a prof. dr. sc. Ana Thea Filipović.
Prvo predavanje održao je prof. dr. sc. Tonči Matulić na temu „Otajstvo čovjeka u Kristu (GS, 22) i novi antropološki izazovi“#. U svom izlaganju predavač se osvrnuo na Pastoralnu konstituciju Gaudium et spes o Crkvi u suvremenom svijetu, ističući da je svijest o veličini ljudskoga dostojanstva svakoga ljudskog bića potaknuo upravo Koncil napose u deklaraciji o slobodi vjeroispovijesti Dignitatis humanae. Ako dosljedno ostanemo vjerni ovoj koncilskoj izjavi, tada svi novi antropološki izazovi nisu ništa drugo nego poziv i prilika za svjedočenje bezuvjetnog poštivanja dostojanstva svake ljudske osobe bez ikakve razlike.
Drugo predavanje održao je izvanredni profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu dr. sc. Pavle Mijović na temu „Socijalna antropologija enciklike Fratelli tutti – kršćanski identitet u društvenom dijalogu“. U svom predavanju istaknuo je da je Enciklika Fratelli tutti pape Franje teoretski napredan, prakseološki i egzistencijalno izazovan, ali istovremeno i inovativan okvir za promišljanje svih oblika društvenih interakcija te mnogih povezanih i izvedenih fenomena. Aktualni izazovi i posadašnjenje misaone i praktične tradicije Katoličke Crkve dodiruju se u enciklici papa Franje Fratelli tutti, služeći kao egzemplar smislenog dijaloga, antropološki orijentiranog.
Drugi dio prvoga dana bio je posvećen primjerima dobre prakse: Neki izazovi vjeronaučne nastave u trogodišnjim strukovnim školama (Iva Deković i Eduard Kožul), Kako koristiti nove udžbenike i stare planove i programe (Marija Samardžija) i Zahtjevi učenika u vjeronauku u gimnazijama (Petra Beljan).
Drugi dan Katehetske škole prvo predavanje održao je dr. sc. Stjepan Radić na temu „Ljudsko bratstvo i političko prijateljstvo (FT) – perspektive kršćanskog odgoja danas“. U svom izlaganju je istaknuo nekoliko ciljeva odgoja, kako ih je nazvao, s obzirom na bratstvo i socijalno prijateljstvo, slijedeći pri tome encikliku Fratelli tutti. Tako je u prvom tzv. odgojnom cilju – perspektivi, s obzirom na bratstvo i socijalno prijateljstvo, istaknuo važnost posvješćivanja i izgrađivanja u mladom čovjeku, učeniku stav jednakosti svih pred Bogom; u drugom je ukazao na vrlinu dobrohotnosti odnosno altruizma koja se posredstvom bratstva i socijalnog prijateljstva učenicima može posredovati dok je u trećem naglasio važnost milosrđa i praštanja s obzirom na Papine apele u enciklici Fratelli tutti. Četvrti i peti odgojni cilj, rekao je predavač, upućuju na opće dobro i vrlinu domoljublja, koje papa Franjo također, kroz prizmu bratstva i socijalnog prijateljstva, snažno ističe i to kao nezaobilazne aspekte zajedničarskog života.
Drugo predavanje održala je prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović na temu „Priznanje – aktualni pojam znanosti i društva i njegova religijskopedagoška relevantnost“. u predavanju je prikazala razvoj pojma priznavanja u znanstvenom diskursu i društvenim raspravama, u kojima, kako je naglasila, posebno značenje dobiva posljednjih tridesetak godina. Istaknula je da se priznavanje u vjeronauku nameće kao pedagoško-etički zahtjev koji je i teološki motiviran, a važan je za analizu pojedinih elemenata nastavne prakse.
Popodnevni dio drugoga dana bio je posvećen primjerima dobre prakse: Metodičko-didaktička razlikovanja (Ivan Miškulin), Primjer obrade teme Čovjek i njegovo dostojanstvo danas prema novom vjeronaučnom udžbeniku za 4. razred SŠ Gradimo bolji svijet (Ivana Hac).
Evaluacija stručnoga skupa
(pdf: 1,82 MB)
Preuzmi