Katehetska jesenska škola za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja u suorganizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije održana je u Zagrebu, 14. i 15. listopada 2022. za vjeroučitelje koji rade s djecom s teškoćama iz najrazličitijeg spektra. Sudjelovalo je 60 vjeroučitelja.
U okvirima kurikulumske reforme školstva trenutno se vode javne i stručne rasprave i stvaraju se preduvjeti za izradu kurikuluma za djecu s teškoćama, a na čemu rade stručnjaci i praktičari različitih profila. Pod krovnom temom kurikulumskih promjena i Kurikuluma u nastajanju je i „Planiranje nastave“ za rad s djecom s teškoćama. Jedna od sastavnica takvog Kurikuluma je i logoterapija kao posebna grana rada s djecom s teškoćama. Na ovogodišnjoj Katehetskoj jesenskoj školi vjeroučiteljima koji rade u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja omogućeno je stjecanje osnovnih znanja o logoterapiji i mogućnostima njezinog uključivanja u rad s učenicima s teškoćama te kako planirati i ostvariti nastavu prema njenim principima.
Okosnica ove Katehetske škole bila je tema odgoja s naglaskom na odgajanje za smisao i vrijednosti te mogućnost implementacije logoterapijskih načela u odgoj i obrazovanje, konkretnije u kurikulum. Tema je obrađivana kroz tri predavanja koja su svako iz svog znanstvenog i stručnog gledišta obradila: odgoj za smisao, logoterapiju u odgoju i obrazovanju, odgoj kao najveću potrebu našeg vremena te same smjernice za izradu kurikuluma za djecu s teškoćama kroz prizmu odgoja.
Stručni skup započeo je hrvatskom himnom i molitvom koju je pripremila vjeroučiteljica Ana Muhvić „Molitvom laika koji nema vremena, ali pronalazi vrijeme za molitvu“.
U ime predsjednika Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju i đakovačko-osječkog nadbiskupa mons. Đure Hranića te u ime Nacionalnoga katehetskog ureda HBK sudionike Katehetske škole pozdravio je predstojnik NKU HBK dr. sc. Ivica Pažin istaknuvši izazovnost teme „Odgoj za smisao i vrijednosti u kurikulumu“. Spomenuo je pri tome da je Charles Taylor mišljenja da ni jedna osoba ne može razviti osjećaj smisla života, ako nema vrijednosti. Za njega je gubitak smisla posljedica gubitka jakih vrijednosti. To drugim riječima znači da čovjek može definirati vrijednosti, ali ih ne može stvoriti; čak ih niti etika ili moral ne mogu konstituirati – mogu ih samo tumačiti.
Prisutne je pozdravila i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać. Osvrnuvši se na uvodnu molitvu, kazala je da je danas „lijepo uopće imati mogućnost reći‚ imam vremena“.
Naglasila je da je mišljenja da su ovako organizirani skupovi i stručni i znanstveni skupovi. Svima je poželjela što uspješniju i što manje stresnu školsku godinu.
Prvo predavanje održao je doc. dr. sc. Josip Bošnjaković govoreći o temi „Odgoj za smisao“.
Pošao je od pretpostavke da je smisao relacijske naravi, odnosno da tek u relaciji prema nekome ili nečemu mogu otkrivati smisao svog života, ali isto tako i pomoći drugim ljudima s kojima sam u odnosu da i oni sami otkrivaju smisao u odnosima s drugim ljudima (Frankl, 2002). Čovjek je u svojoj biti relacijsko biće. Judeokršćanska baština jasno ukazuje i na etimološkoj razini kako bez lica druge osobe nema ni moga lica. Naime u hebrejskom jeziku lice (panim) se pojavljuje samo u pluralu (פָנִים). Odraz moga lica je gledanje lica drugih osoba. Stoga je odgoj za smisao moguć samo ukoliko gledam lice druge osobe, ali isto tako ako i moje lice netko gleda, očitava, razumijeva, vidi. Načelno je to razumljivo no kada se susrećemo s raznolikim životnim situacijama (osobe s poteškoćama u razvoju) tada to postaje veći izazov, pojasnio je dr. sc. Bošnjaković.
Nakon tematske rasprave koje je uslijedila nakon prvog predavanja, drugo predavanje održao je dr. sc. Petar Smontara. Tema njegova predavanja bila je: „Polazišta integriranog kurikuluma u funkciji socijalnog razvoja i otpornosti učenika u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja“.
U svom izlaganju dr. sc. P. Smontara istaknuo je da bi suvremena pedagogija trebala biti poput „otvorene knjige“ u koju znanstvene, društvene i tehnološke promjene svakodnevno upisuju svoje nove sadržaje. Kurikulum koji je, prema teorijama odgoja i škole (Vrcelj, 2018), orijentiran na humanu funkciju škole teži pedagoški otvorenom pristupu u kojem se fleksibilno prožimaju različite sposobnosti, znanja i kompetencije (obrazovna komponenta) te duhovnost, kreativnost i socijalne kompetencije (odgojna komponenta). Školski kurikulum sa svojim sastavnicama koje se kreiraju sukladno potrebama i specifičnim interesima učenika (Jurić, 2007), jezgrovitim, diferenciranim i međupredmetnim sadržajima nastoji poticati socijalni razvoj i emocionalnu otpornost učenika. Svojim sukonstruktivnim pristupom promiče suradnju roditelja, škole i (lokalne) zajednice, težeći razvoju svih razvojnih potencijala učenika. Karakteriziraju ga dobrobit, uključenost i prilagodba koja je u skladu sa socioemocionalnim izazovima učenika, pojasnio je dr. sc. P. Smontara.
Treće predavanje, ujedno i zadnje na ovoj Katehetskoj školi održala je Maja Jakšić s temom „Odgoj – najveća potreba našega vremena“.
Na početku svog izlaganja napomenula je da se nikad u povijesti nismo više bavili djecom, a djeca nam nikad nisu bila zapuštenija. Nikada nije bilo toliko propitivanja, literature, članaka, seminara i stručnjaka iz područja odgoja i nikada više odgojnih poteškoća. Iako su ponuđene informacije o odgajanju ispravne i vrijedne, često su kontradiktorne pa dodatno zbunjuju, a kada ih idemo primijeniti na djecu/mlade slijedi neuspjeh i razočaranje. Zašto se to događa? Je li odgajanje u prošlosti bilo jednostavnije? Ili smo mi postali nesposobni? Trebamo li moderne strategije odgoja staviti pod znak upitnika? Kakav odgojni stil promicati? Kako znati što je ispravno? Kako pronaći ravnotežu između potreba djeteta i zdravog autoriteta? Dajemo li djeci previše onoga što žele, a premalo onoga što trebaju? Je li naše društvo toksično za djecu? Znamo li još uvijek što je normalno, a što nije? Jesmo li postali robovi vlastite djece? Koliko daleko ova sloboda ide? Tko nam je ukrao djetinjstvo? Jesmo li u nastojanju mijenjanja sustava vlastitog djetinjstva otišli nepovratno predaleko? Gdje je zapelo? Jesmo li zabrljali, neka su od pitanja ponuđena na promišljanje.
Nadgradnja na predavački dio skupa bile su pedagoške radionice u kojima su vjeroučitelji koji rade s učenicima s teškoćama kroz raznovrsne aktivnosti proširili i oplemenili svoje znanje i vještine. Tema logoterapije bila je i dodatno dopunjena primjerima dobre prakse.
Radionice:
- Odgovoriti životu. Odgoj za vrijednosti i smisao u školi, Marija Tomečak, prof. i Martin Kajtazi, prof.
- Na krilima pripovijedanja, dr. sc. Martina Hranj
- „Čovječe, ne boj se!“ , Ana Sarić, prof.
Vjeroučitelji su se kroz predavanja i radionice podsjetili na vrijednosti koje vode prema smislu života, upoznali se sa metodama koje su potrebne da bismo razvili samopoštovanje prema sebi i drugima, prepoznali vlastite jake strane te stjecali kompetencije za rad s učenicima na temelju logoterapijskih načela.
Evaluacijski upitnik ispunilo je 39 sudionika.
Ocjena stručnog skupa u cjelini: odličan 91,4 %
Procjena teme i sadržaja: relevantnost sadržaja: odličan 85,7%, primjena u praksi: odličan 74,3%, povezanost sadržaja skupa s nacionalnom odgojno-obrazovnom politikom; odličan 62,9%, jasnoća jezika i terminologije korištene na stručnom skupu: odličan 97,1%, radno opterećenje tijekom skupa: primjeren 82,9%, trajanje skupa: primjereno 91,4%, učinkovitost voditelja stručnog skupa s obzirom na: organiziranost, stručno znanje, sposobnost odgovora na pitanja, sposobnost angažiranja sudionika, poticanje sudionika na uključivanje, pedagoške vještine, jasnoća ideja i socijalne vještine: odlična (prosjek 85%), aktivnosti u smislu potpore vašem optimalnom učenju: čitanje tekstova i dokumenata, ocjenjivanje tečaja i upitnika, upitnik za samoocjenjivanje, dnevnici učenja, gledanje video filmova, kviz, sudjelovanje u forumu, planiranje razrednih aktivnosti: odlično (prosjek 74%), mogućnost za grupnu raspravu o sadržaju: da 94,3 %, vrsta refleksije o primjeni novog sadržaja u praksi skup je ponudio: individualna i grupna refleksija 80%, uključivanje primjera kako učenje provesti u praksi: da 100%, mogućnost za interakciju o ostalim polaznicima: odlično 82%, korisnost poveznice za internetske stranice: odlično 80%, zadovoljstvo stručnim skupom: odličan 94,3%, mjera u kojoj se znanje o obrađenoj temi povećalo: mnogo 88,6%, povećanje vlastitih vještina: 74,3%, zadovoljstvo poznavanjem teme stručnog skupa: vrlo 57,1%, zadovoljstvo svojim vještinama s obzirom na temu skupa: vrlo 54,3%, mjera u kojoj su se ostvarila očekivanja: veće znanje o temi, mogućnost primjene naučenog u radu, napredovanje u zvanje, poboljšanje učeničkih rezultata, poboljšanje iskustva učenja kod učenika, pružanje bolje potpore kolegama: (prosjek 79%), uspostava kontakta s ostalim sudionicima radi rasprave o temi, sadržaju i provedbi: da 88,6%.
Voditelji skupa: prof. dr. sc. Ivica Pažin, Dalibor Adžić, prof.
Evaluacija
(docx: 1,81 MB)
Preuzmi