Interdisciplinarni državni stručni skup s temom utjecaja stereotipa na proces odgoja i obrazovanja u dječjem vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi održan je 4., 5. i 6. srpnja 2022., a sudjelovalo je 600 odgojitelja, stručnih suradnika, nastavnika razredne nastave te osnovne i srednje škole.
Na početku stručnog skupa sudionicima se pozdravnim govorom obratila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać tijekom kojeg je naglasila važnost osvještavanja utjecaja stereotipnih stavova u svakodnevnom životu te nužnost rada svih odgojno-obrazovnih djelatnika u smjeru ostvarivanja rodne ravnopravnosti.
Stručni je skup započeo predavanjem mr. sc. Zrinke Marović, stručne suradnice pedagoginje savjetnice, naslovljenim Uloga medija i dječjeg vrtića pri učenju rodnih uloga i stereotipa kod djece te mogućnost osvještavanja. Objasnila je da prvi odgojni utjecaji u procesu socijalizacije i enkulturacije djeteta počinju u obitelji i nastavljaju se u dječjem vrtiću i školi. Istovremeno značajan utjecaj imaju mediji i kasnije grupa vršnjaka. Unatoč ravnopravnijim odnosima među članovima obitelji u suvremenom društvu, i dalje su uočljivi neki tipično rodno stereotipni stavovi kod odraslih i djece. Odgojitelji bi trebali promišljati o tome kako svojim stavovima i ponašanjem utječu na usvajanje rodnih stereotipa kod predškolske djece, mogu li kojim sredstvima i materijalima pokušati osvijestiti kod djece postojeće rodne stereotipe te koje su uopće mogućnosti djelovanja unutar odgojno-obrazovnog sustava. Zadatak odgojitelja jest utjecati na stavove predškolske djece o važnosti rodne ravnopravnosti pa je izlaganje završilo prijedlogom smjernica za izobrazbu odgojitelja da bi se spomenuti zadatak i ostvario.
Magistra psihologije, Marija Juzbašić iz Hrvatskoga crvenoga križa, u svom je predavanju Utjecaj roda na pojavu nasilja nakon kriznih situacija – što odgojitelji i stručni suradnici u dječjim vrtićima mogu učiniti nastojala objasniti nužnost razumijevanja povezanosti i međusobnog utjecaja temeljnih pojmova najavljenih u naslovu izlaganja. Djelatnici koji su u svakodnevnom kontaktu s djecom mogu prepoznati promjene u njihovom ponašanju koje mogu biti posljedica nasilja, a za dobrobit djece ključne su prevencija i pravovremena reakcija.
Prof. dr. sc. Ninoslava Pećnik u svom predavanju prikazala je kako programi „Rastimo zajedno“ doprinose ostvarivanju rodne ravnopravnosti. Da bi se prekinuo međugeneracijski prijenos tradicionalnih rodnih uloga i razvoj štetnih rodnih stereotipa, važno je osvijestiti i spriječiti diskriminirajuća roditeljska uvjerenja i ponašanja i na obiteljsko okruženje usmjeriti djelotvorne aktivnosti za promicanje roditeljskih stavova i postupaka koji podupiru ostvarenja punih razvojnih potencijala djevojčica i dječaka. Programi podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“ usmjereni su na roditelje djece u razdoblju ranog djetinjstva tijekom kojeg ona oblikuju i počinju izražavati svoj rodni identitet. Sudionici stječu znanja o potrebama i pravima djece te vještine potrebne da na razvojne potrebe djeteta odgovore u skladu s vrijednostima roditeljstva u najboljem interesu djeteta, bilo djevojčica ili dječaka, a dodatnu vrijednost programu daje i bavljenje temom suroditeljstva. Za unapređenje rodne ravnopravnosti izuzetno je važan program namijenjen očevima djece najmlađe dobi, Klub očeva „Rastimo zajedno“ koji od 2015. godine u Republici Hrvatskoj provodi 15 županija i 38 gradova RH-a.
Stručna suradnica psihologinja Tena Erceg održala je predavanje Rodna ravnopravnost u radu s roditeljima u dječjem vrtiću – mogućnosti i „prepreke“: Prikaz prakse kroz program Klub očeva „Rastimo zajedno“. Predavačica je objasnila da bi odgojno-obrazovni radnici sukladno svojim profesionalnim kompetencijama i znanjima trebali prakticirati komunikaciju i aktivnosti „oslobođene“ stereotipnih stavova u odnosu s djecom, ali i njihovim roditeljima/skrbnicima. Rodno ravnopravno roditeljstvo znači da se oba roditelja smatra jednako važnim za razvoj djeteta i ostvarivanje njegove dobrobiti. Predavačica je na primjeru rada s očevima kroz Klub očeva „Rastimo zajedno“ u Dječjem vrtiću „Konavle“ prikazala mogućnosti kojima se unapređuje rodna ravnopravnost u radu s roditeljima, prednosti takvoga rada za sve uključene, a posljedično i za samo dijete te moguće nedoumice i prepreke.
Prvi dan stručnog skupa završio je predavanjem odgojiteljica predškolske djece Monike Marsenić i Tereze Beraković u kojem su prikazale primjer dobre prakse: Olimpijskim igrama do rodne ravnopravnosti. Osmislile su i provele projekt s ciljem razvijanja osjetljivosti za prava sudjelovanja u sportu bez obzira na spol te opisale su aktivnosti projekta u kojima su jednako sudjelovali djevojčice i dječaci čime se ostvario velik pomak u uklanjanju rodnih stereotipa kod uključene djece.
Drugi dan državnoga stručnoga skupa bio je namijenjen učiteljima i stručnim suradnicima osnovne škole. Skupu je nazočilo 299 odgojno-obrazovnih radnika. Nakon uvodnoga pozdrava, mr.sc. Dijana Kobas Dešković, predsjednica udruge Mreža održivog društva i ekonomije, održala je predavanje na temu Kako otkloniti nesvjesnu pristranost i rodne stereotipe u nastavi. Naglasila je da rodni stereotipi, s kojima se djeca susreću već u najranijoj dobi, značajno utječu na njihova uvjerenja o vlastitim sposobnostima, ali i na izbor budućeg zanimanja. Svakodnevne situacije pune su rodno stereotipnih komentara, reakcija i ponašanja, a najčešće ostaju nezapaženi pa je važno osvijestiti činjenicu da oni ostavljaju duboke tragove na učenike i učenice te na osjećaj njihove vlastite vrijednosti. Sudionike skupa predavačica je upoznala s uvodnom prezentacijom, priručnikom za učitelje, aplikacijom za provedbu radionice, interaktivnim kartama i video materijalima koje odgojno-obrazovni radnici mogu besplatno koristiti.
Magistra psihologije, Marija Juzbašić iz Hrvatskoga crvenoga križa, odjelotvorila je temu pod nazivom Utjecaj roda na pojavu nasilja nakon kriznih situacija – što učitelji, nastavnici i stručni suradnici u školama mogu učiniti. U kriznim situacijama raste incidencija rodno uvjetovanog nasilja. U takvim situacijama škole postaju sigurna mjesta za djecu, omogućuju strukturu i unose red u kaos nakon krizne situacije, a roditeljima omogućuju vrijeme za proradu traume. Da bi se rodno uvjetovano nasilje preveniralo važno je provoditi različite edukacije, stvarati odnos povjerenja, imati jednaki pristup u poučavanju dječaka i djevojčica te ih poticati na prihvaćanje različitosti, tolerancije, ali ih upozoriti i na rizike i opasnosti koje proizlaze iz kriznih situacija.
O obrazovanju kao preduvjetu uključivanja za djecu Rome govorila je Kristina Tota, diplomirana psihologinja iz Osnovne škole Orehovica koju polazi veliki broj učenika romske nacionalne manjine i učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Zbog toga su se u školi odlučili usredotočiti na učenje socijalnih vještina s ciljem smanjenja predrasuda prema različitostima i diskriminirajućeg ponašanja čiji jedan takav oblik predstavlja izbjegavanje. Škola je odlučila provoditi radionice vezane uz razvoj empatije te ih uvrstiti u planove rada satova razrednika, u školski preventivni program, ali i u sam školski kurikulum u obliku projekata kojima bi cilj bio suradnja s jedinicama lokalne uprave da bi se organiziralo što više slobodnih aktivnosti koje bi uključivale učenike različitih mogućnosti. Također, na smanjenje predrasuda i stereotipa nastoji se utjecati uključivanjem djece u program predškole, uključivanjem učenika razredne nastave u besplatni produženi boravak, a za djecu predmetne nastave osim izvannastavnih aktivnosti organizirane su i grupe Vršnjačke pomoći u učenju. Uz sve te aktivnosti psihologinja ističe važnost partnerskog odnosa s roditeljima učenika.
Program trećeg dana stručnog skupa bio je usmjeren na nastavnike i stručne suradnike u srednjoj školi, a sudjelovalo je 190 sudionika. Započeo je predavanjem prof. dr. sc. Margarete Jelić o rodnim stereotipima i ulozi škole u promicanju rodne ravnopravnosti. Kako rodni stereotipi i stereotipi o rodnim ulogama nastaju u ranom djetinjstvu i prate pojedinca tijekom cijelog života, važno je osvijestiti štetnost stereotipnih poruka koje se prenose djeci i mladima, kao i rodne diskriminacije. U svom je predavanju predavačica razgraničila rodne stereotipe i rodne uloge te istaknula ulogu škole i nastavnika u rodnoj socijalizaciji i aktivnom promicanju rodne ravnopravnosti, a opisala je nekoliko primjera dobre prakse i promoviranja rodne ravnopravnosti u školi i zajednici.
Višnja Pavlović iz Udruge Forum za slobodu odgoja izložila je smjernice za ostvarenje rodne ravnopravnosti u školama. Predavačica je objasnila da se udruga uključila u međunarodni projekt Gender Equality Charter Mark. U suradnji s osam partnerskih organizacija razvijene su Smjernice za ostvarenje rodne ravnopravnosti u školama. Cilj tih Smjernica jest pružiti školama podršku i resurse da bi unaprijedile i izgradile rodnu ravnopravnost u svojim školskim zajednicama u pet područja: kurikulum, školska kultura, upravljanje školom, izgled škole te lokalna zajednica i suradnja s obiteljima, a dostupne su i preporuke za unapređenje rodne ravnopravnosti u svih pet područja.
Zadnje predavanje trećeg dana stručnog skupa održala je stručna suradnica pedagoginja izvrsna savjetnica Ornela Malogorski o Školi kao mjestu prevencije rodno uvjetovanog nasilja. Objasnila je da je učinkovita i sustavna prevencija partnerskog nasilja među mladima ključna strategija za smanjenje rodno uvjetovanog nasilja, a obrazovni sustav idealno okruženje za provedbu programa za prevenciju rodno uvjetovanog nasilja. Predavačica je tijekom predavanja iznijela promišljanja o mogućnostima škole u radu s mladima na području prevencije rodno uvjetovanog nasilja naglašavajući nužnost rada na ovoj temi te predstavila konkretne primjere prakse. Istaknula je praktične intervencije koje škole mogu poduzeti kao načine rješavanja nasilja ili za osnaživanje postojećih postupaka, a navela je i primjere akcija izvan okvira škole koje uključuju dodatne dionike poput roditelja, učeničkih vijeća, raznih ustanova, jedinica lokalne samouprave itd.
Provedena evaluacija nakon održanog prvog, drugog i trećeg dana održanog interdisciplinarnog stručnog skupa sadrži slične podatke. Sudionici su vrlo visoko odredili svoje zadovoljstvo organizacijom stručnog skupa, kao i stručnost, pripremljenost i jasnoću izlaganja predavačica. Primjenjivost informacija sa stručnog skupa u planiranju i provedbi odgojno-obrazovnog rada i nastavnih sati, korisnost za profesionalni razvoj sudionika, kao i korisnost koju će djeca predškolske dobi i učenici dobiti od profesionalnog razvoja sudjelovanjem odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika na ovom interdisciplinarnom stručnom skupu također su dobile visoke ocjene. Sudionici su slično ocijenili aktualnost sadržaja, relevantnost tema i utjecaj na daljnji rad s djecom predškolske dobi i učenicima. Na kraju evaluacije našli su se sljedeći prijedlozi sudionika za buduće stručne skupove: primjeri dobre prakse, prikazi rezultata provedenih istraživanja o uključenosti roditelja oba spola u odgoj i brigu za dijete, poticanje socijalno emocionalnih kompetencija djece ranog razvoja s konkretnim primjerima i prikazima dobre prakse, uključivanje obitelji u rad odgojno-obrazovne skupine, međunarodna iskustva o ostvarenju rodne ravnopravnosti unutar sustava obrazovanja, iskustva (muških) odgojitelja u radu u dječjem vrtiću, poticanje muškaraca na educiranje za odgojno-obrazovni rad s djecom rane i predškolske dobi, inkluzija i multikulturalnost, tema rodne ravnopravnosti povezana s primjerima iz literature, slikovnica, radionica, kratkih animiranih videoisječaka koji se mogu primijeniti s učenicima u nastavi, radionice i smjernice za rad na temu rodne i spolne ravnopravnosti, odnosi moći, skriveni kurikulum, utjecaj medija na razvoj slike o sebi, transrodne osobe u sustavu odgoja i obrazovanja, organizacija radionice Za sretnije veze, Vježbanje tolerancije, Pokreni promjenu, prikaz rezultata socioloških istraživanja o rodnoj ravnopravnosti, Utjecaj stereotipa i predrasuda na fizičko i mentalno zdravlje žena i muškaraca.
Evaluacija
(docx: 406,33 KB)
Preuzmi