Dvodnevni državni hibridni stručni skup za odgojitelje i stručne suradnike u dječjim vrtićima Odnos suvremene teorije i suvremene odgojno-obrazovne prakse u području ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja održan je 27. i 28. rujna na Tribini Grada Zagreba te na ZOOM platformi, u trajanju od 14 sati.
U uvodnome dijelu stručnoga skupa državnu himnu te pjesmu Vuprem oči otpjevale su Ida Horvatić, odgojiteljica te Josipa Kraljić, umjetnička savjetnica Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu. Skup je otvorila mr. sc. Andreja Silić, viša savjetnica za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u Agenciji za odgoj i obrazovanje, a potom je v. d. ravnateljica AZOO Daria Kurtić, prof., istaknula da u okviru institucijskog odgoja i obrazovanja i kvalitetno izgrađivanoga predškolskog kurikuluma pojedine ustanove osobito do izražaja dolaze kompetencije i profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika: odgojitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i drugih dionika. AZOO sustavno prati te podržava u razvoju svakoga odgojno-obrazovnog radnika, od početka njegove profesionalne karijere do samog kraja, nizom aktivnosti. Ovim skupom također nastojimo pridonijeti kvalitetnom stručnom usavršavanju i profesionalnome razvoju pojedinaca te zajedničkome izgrađivanju kurikuluma u njihovim ustanovama. Također, nastojimo na povezivanju različitih dionika odgojno-obrazovnoga sustava, kvalitetnih teoretičara i praktičara te svih sudionika, uživo i na mreži oko teme državnoga stručnoga skupa, posebno posvećenome evociranju uspomena i trajnih znanstvenih doprinosa i postignuća prof. dr. sc. Arjane Miljak, s području RPOO-a.
Larisa Ott Filipović, voditeljica Službe za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u Upravi za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, istaknula je temeljne vrijednosti RPOO-a te trenutno stanje i različite promjene koje se upravo zbivanju u ovome području. Ivona Nakić-Vojnović, dipl. def., stručna savjetnica u programima za djecu s teškoćama u razvoju Grada Zagreba, predstavnica Gradskoga Ureda za obrazovanje, sport i mlade iskazala je podršku skupu te iznijela neka aktualna događanja i aktivnosti koje će pridonijeti kvaliteti rada s djecom predškolske dobi u dječjim vrtićima Grada Zagreba.
U uvodnome dijelu stručnoga skupa mr. sc. Andreja Silić istaknula je važnost sustavnoga propitivanja kvalitete ostvarivanja odgojno-obrazovne prakse, na tragu istraživanja i propitivanja odnosa između suvremene teorije i suvremene odgojno-obrazovne prakse u području ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja.
Red. prof. dr. sc. Lidija Vujičić, voditeljica Centar za istraživanje djetinjstva, Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, održala je izlaganje: Izazovi i propitivanje suvremene teorije i prakse u kontekstu ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te dala glavni okvir za praćenje dvodnevnoga stručnog skupa i još jedanput naglasila da u kontekstu suvremenoga propitivanja i istraživanja odgojno-obrazovne prakse danas još volje možemo razumjeti značaj teorijskoga i u svakodnevnoj odgojno-obrazovnoj praksi ostvarivanoga istraživačkoga doprinosa prof. dr. sc. Arjane Miljak.
Zaključno, naglasila je da nema dobre teorije bez dobre prakse, tj. da je ključno istraživačko pitanje u postizanju kvalitetne odgojno-obrazovne prakse upravo sustavno istraživanje i propitivanje suvremene teorije u svakodnevnoj odgojno-obrazovnoj praksi.
O važnosti Projekta Vrtić kao dječja kuća – učenju i unapređivanju na temelju istraživanja svoje odgojno-obrazovne prakse – nekad i danas, zapaženo izlaganje održale su Karmen Uljanić, odgojiteljica savjetnica te Sandra Orbanić, ravnateljica Dječjega vrtića Neven u Rovinju.
Uslijedila su izlaganja Snješke Bakse, odgojiteljice, Nikoline Kraljić, univ. bacc. praesc. educ. i Željka Bujanić, mag. praesc. educ., iz Dječjega vrtića Cvrčak u Čakovcu, pod nazivom: Arjaninim stopama – suradnja nekad i danas, kojim su prikazali način suvremenoga rada i sustavnoga istraživanja odgojno-obrazovne prakse na kvalitetnim temeljima ranijih iskustava u radu s prof. dr. sc. Arjanom Miljak te drugim kolegama praktičarima.
O Profesionalnom razvoju kompetentnoga suvremenoga praktičara u kontekstu današnje, suvremene odgojno-obrazovne prakse govorile su Sonja Marković, prof. ped., stručna suradnica pedagoginja savjetnica te Barbara Oremuš, mag. paed., stručna suradnica pedagoginja mentorica u Dječjem vrtiću Malešnica u Zagrebu.
O pozicioniraju Ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske u EU odgojno-obrazovnome okruženju izlaganje je održala mr. sc. Sanja McMurtry, viša savjetnica za međunarodnu suradnju u AZOO-u.
Ovim izlaganjem završen je prvi dan državnoga stručnoga skupa te je uslijedila kratka rasprava i zaključci prvoga dana.
Uvodno izlaganje drugoga dana državnoga stručnoga skupa: Integrirano učenje uz pokret u suvremenoj teoriji i praksi, održao je izv. prof. dr. sc. Vilko Petrić, iz Centra za istraživanje djetinjstva, Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Istaknuo je da kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa najviše ovisi o odgajateljevoj osobnoj teoriji odgoja. Ona proizlazi iz njegove slike o djetetu, odnosno iz toga kako procjenjuje djetetove mogućnosti, što sve ono može, kako se dijete treba ponašati i koja je odgajateljeva razina povjerenja u dijete. Na navedenim se činjenicama razvio i pristup integriranog učenja uz pokret koji predstavlja teoriju proizašlu iz prakse i otvara novi smjer u pristupu integriranom učenju djece i općenito razvoju odgojno-obrazovnog procesa u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (Vujičić i Petrić, 2021). Djeci je prirodno u svakoj situaciji tražiti pokret koji je nezaobilazan dio integriranog učenja te im omogućuje da žive i uče tako da potaknu određenu razinu tjelesne aktivnosti (Petrić, 2022).
Tijekom predavanja prezentirani su temelji integriranoga učenja uz pokret u suvremenoj teoriji i primjeri iz prakse, odnosno neposrednoga odgojno-obrazovnog procesa. Posebno su bili naglašeni primjeri koji su usmjereni na zdravlje djece, kao jednim od najvećih izazova kineziološke edukacije u 21. stoljeću. U konačnici iznesen je pregled rezultata vrednovanja za teoriju integriranog učenja uz pokret te blagodati koje ovakav pristup ima u doprinosu cjelovitog razvoja svakog djeteta.
Uslijedila je rasprava: Razvoj praktičnih kompetencija za budućnost – model integrirane stručne prakse studenata – budućih odgojitelja: iskustvo iz Rijeke, koju su vodili: red. prof. dr. sc. Lidija Vujičić, izv. prof. dr. sc. Vilko Petrić, Centar za istraživanje djetinjstva, Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Ines Šipić, Ivana Crnić, Nataša Slavić-Mudrovčić, odgojiteljice Sanja Margeta, prof. ped., stručna suradnica pedagoginja, Davorka Guštin, prof. ped., ravnateljica, Dječji vrtić Rijeka u Rijeci. Ovom se raspravom posebice naglasila sinergija akademske zajednice i praktičara te su prikazana polazišta i postignuća projekta Razvoj praktičnih kompetencija za budućnost naziva: Model integrirane stručne prakse studenata budućih odgajatelja: društveno korisno učenje i pomoć poslodavcima u osiguravanju nedostatnog broja stručnog kadra u radu s djecom rane i predškolske dobi. Iskustva su u zajedničkom diskursu uz video— i fotodokumentaciju iznijeli sudionici projekta te prikazali da: Dobro organizirano praktično osposobljavanje pretpostavlja partnerstvo fakulteta i vježbaonica, suradnju s primjereno osposobljenim odgajateljima mentorima, kvalitetnu pripremu studenata za rad s djecom te analizu njihovih iskustava na osnovu stečenih teorijskih spoznaja. Integracija teoretskog i praktičnog udjela u programima inicijalnog obrazovanja neizostavna je u procesu razvoja ključnih kompetencija odgajatelja. Iz svega navedenoga izazov koji projektom želimo riješiti ide u dva smjera. Prvi, želimo unaprijediti razvoj praktičnih kompetencija studenata povezivanjem i integriranjem nastave kolegija na trećoj, završnoj godini, povezujući teoriju i praksu, a time i povezivanje nastavnika izvoditelja kolegija. Drugi naš izazov je omogućiti studenticama i studentima završne godine prijediplomskog studija ulazak u profesiju i svijet rada učinkovitim modelom za njihovo stjecanje praktičnih kompetencija. Kontinuiranim, tromjesečnim stjecanjem radnog iskustva studentice i studenti imat će priliku razvijati vještine koje će podizati kvalitetu njihova rada, a s druge strane poslodavcu će se osigurati kvalitetna nadoknada radne snage nedostatne na tržištu rada. Na taj način razvijat će se trajnija povezanost studenata i, u ovom slučaju, najveće institucije ranog i predškolskog odgoja u Gradu Rijeka.
Izlaganje Zadovoljstvo odgojitelja – izazovi na putu od teorije do prakse, održala jered. prof. dr. sc. Anka Jurčević-Lozančić s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuto je da se: Razvojni je put odgojitelja kontinuirani proces koji podrazumijeva da se na profesionalni razvoj ne gleda kao na statične i nepromjenjive kvalitete postignute jednom zauvijek, već kao trajni proces produbljivanja osobne vizije i napredovanja prema novoj kvaliteti u teoriji i praksi ranog odgoja i obrazovanja. Pritom se ističe profesionalni razvoj odgojitelja kojim će se unaprjeđivati profesionalno djelovanje i razvoj profesije. Profesionalni razvoj odgojitelja integrira brojne značajke i specifičnosti koje ga čine autonomnim profesionalcem u odnosu na pripadnike drugih profesija, stoga je potrebno naglasiti da je jedinstvenost ove profesije važna za njezinu prepoznatljivost u društvu. Djelovanje odgojitelja temelji se na načelima autonomije, humanosti, cjelovitosti i sposobnosti kontinuirane refleksivne prosudbe. Neka od ključnih suvremenih teorijskih polazišta jesu znanja i sposobnosti odgojitelja na profesionalnoj razini koja osvjetljavaju nove istraživačke perspektive i procese učenja o praksi i u praksi, a time i dubljega razumijevanja utjecaja teorijskih perspektiva na vlastitu praksu i istraživanja. S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj (i u svijetu) nedostaju istraživanja o zadovoljstvu poslom odgojitelja, a vođeni saznanjem da je značajno povezano s kvalitetom odgojno-obrazovnoga rada, a time i unaprjeđivanjem razvoja djece rane i predškolske dobi i njihovih postignuća, ovim izlaganjem predstavit će se i rezultati istraživanja o položaj odgojiteljske profesije unutar društvenog konteksta, a posebice zadovoljstvo poslom iz perspektive odgojitelja prikupljeni na uzorku 536 odgojitelja.
U završnome dijelu državnoga stručnoga skupa održano je 6 paralelnih radionica:
Zajednica učenja uz primjenu WANDA metode, Bojana Gotlin, mag. praesc. educ., ravnateljica POU Korak po korak; Videocoaching metoda refleksivne prakse, Iva Sviben, mag. paed., programska koordinatorica POU Korak po korak; Pedagog u funkciji podrške razvoja kurikuluma ustanove, Dječji vrtić Špansko, Zagreb; Povezivanje s akademskom zajednicom – mogućnosti za unapređivanje, Dječji vrtić Siget, Zagreb; Stvaranje mreže praktičara na EU razini – izazovi i mogućnosti za unapređivanje odgojno-obrazovne prakse u dječjem vrtiću, Dječji vrtić Prečko; Stvaranje mreže praktičara na EU razini – izazovi i mogućnosti za unapređivanje odgojno-obrazovne prakse u dječjem vrtiću, Dječji vrtić Matije Gupca, Zagreb.
Na kraju skupa održan je Okrugli stol te su izneseni zaključci s pojedinih radionica i rasprava.
Sudionici su imali prilike iznijeti svoja promišljanja, očekivanja i prijedloge za nastavak održavanja sličnih skupova sustavno, tijekom sljedećih godina. Također, zbog velikog interesa, predloženo je da se pojedini dijelovi stručnoga skupa uskoro ponove, u vremenu prilagođenome praktičarima u dječjim vrtićima.
Na stručnom je skupu uživo sudjelovalo 100 sudionika te na mreži 560.
Izvješće sastavila: mr. sc. Andreja Silić
Evaluacija
(docx: 54,56 KB)
Preuzmi