Agencija za odgoj i obrazovanje

Na dvodnevnom stručnom skupu stručnih suradnika pedagoga osnovnih i srednjih škola u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje od 9. do 11. travnja 2013. godine u Puli,  njih više od 250 iz cijele Hrvatske, bavilo se temom Odgoj u školi i kompetencije pedagoga.

Razmjenom iskustava iz prakse, praćenjem plenarnih predavanja i rada u sekcijama s izvrsnim predavačima ostvario se cilj skupa, jačanje kompetencija stručnih suradnika za planiranje i  provedbu odgoja u školi.

Ivana Biljan, viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje, u pozdravnoj riječi najavljujući skup naglasila je da „odgoj kao središnja tema odgojnih znanosti ne prestaje zaokupljati mnoge pedagoge iz različitih kulturnih okruženja. Pokušava ga se sagledavati s mnogo strana da bi se doprlo do njegove biti, maksimalno ga istražilo i unaprijedilo stoga se nametnuo kao tema i ovog državnog skupa. Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva jedan je od ciljeva i načela Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i zadaća koja se postavlja pred sve odgojno-obrazovne radnike, a napose pedagoge što podrazumijeva visoku stručnost i njihovu visoku odgovornost. Mladi se moraju naučiti živjeti u svijetu brzih promjena i također mu kvalitetno pridonositi, uvažavati tu silnu različitu kulturu, svjetonazora, ideja, da znaju živjeti sa svim tim različitostima. Pedagoške kompetencije trebaju odgovoriti svim izazovima suvremenog svijeta i generacije koja je pred nama.  Pedagozi trebaju biti potpora učeniku prema njegovim razvojnim potrebama da bi se mogli nositi sa svim što ih okružuje, pomoći im da postanu samopouzdani kreatori vlastite budućnosti.“

Skup su pozdravile uvažene gošće pravobraniteljica za djecu doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić i pomoćnica ministra znanosti obrazovanja i sporta Ankica Nježić, prof., te u ime grada domaćina pročelnica Elvira Krizmanić Marjanović. Pomoćnica ministra naglasila je važnu razvojnu ulogu pedagoga u školama, a pravobraniteljica za djecu je istaknula važnost pedagoga u zaštiti prava djeteta, ali i u odgoju i obrazovanju za prava djeteta.

U uvodnom predavanju prof. dr. sc. Slavica Bašić govorila je o Etičkoj kompetenciji pedagoga – pedagoški odnos kao temelj (školskog), spominjući da odgoj nije dijadni već trijadni odnos u kojem nastavnik učitelj/pedagog stoji u odnosu prema učeniku, ali i prema svemu onom što potencijalno može biti sadržaj učenja. – Pedagog otvara to treće i njegova je zadaća pokazivanje tog sadržaja kulture, društvenih vrijednosti i dr. on stoji između djeteta i kulture. Pedagog pomaže učeniku pronaći smisao u brojnim informacijama kojima je izložen ne zato što to dijete ne može stvoriti samo, već zato što se to smisao može razviti samo u odnosu s drugim čovjekom i to je u kompetenciji pedagoga. Pedagog da bi doprinio cjelovitom razvoju osobnosti djeteta stalno ima u vidu prošlost, sadašnjost i budućnost jer bez te vertikale zapravo ne bi se moglo dalje razvijati i osoba kao pojedinac ne bi mogla razviti svoj identitet. Spomenula je tragiku pedagoškog poziva, ali i konačan ideal svakog pedagoga da stalno radimo za to da nas djeca mogu napustiti da postanu samostalna odnosno da postanemo suvišni. Pedagoški argument je da promišljamo da u današnjem djetetu vidimo osobu što ono jest i što će u budućnosti postati – istaknula je Slavica Bašić.

Kao primjer odgoja za medije i odgoja za građanstvo, što podrazumijeva korištenje medija za progovaranje o aktualnim temama, kao što su ljudska prava, interkulturalnost i život u multietničkim sredinama i dr. prikazan je film Multimedijalnog Centra SKIG (Studio Kreativnih Ideja Gunja) pod nazivom Svi se slažemo, a nismo lego-kockice. Film je s velikim uspjehom prikazan na UNICEF-u filmskom festivalu o pravima djece i mladih u Osijeku 9. studenog 2012.

O doprinosu pedagoga uspješnosti škole o kompetencijama i drugim pretpostavkama govorio je prof. dr. sc. Stjepan Staničić. Uspješna škole promiče napredak svih učenika, omogućuje da svi učenici postižu najviše moguće standarde, poboljšava sve aspekte učeničkog uspjeha i razvoja, poboljšava svoju kvalitetu iz godine u godinu (Stoll i Fink, 2000.)

Karakteristike uspješne škole: 1. Jasna orijentacija 2. Visoka očekivanja 3. Učinkovito vođenje, 4. Suradnja i komunikacija, 5. Usklađenost sa standardima, 6. Praćenje učenja i poučavanja, 7. Profesionalni razvoj, 8. Poticajno okruženje za učenje, 9. Uključenost obitelji i zajednice navedene karakteristike stavio je u odnos s područjima rada i kompetencijama pedagoga. Pedagog kao inicijator i koordinator pedagoškog razvoja škole otvara  put do uspješne škole, a put do uspješne škole je u  jačanju karakteristika koje školu čine uspješnom. Svoje izlaganje profesor Staničić je završio s pitanjima kao zaključkom „Školski pedagozi imaju kompetencije za većinu aktivnosti doprinosa uspješnosti škole!? Odlučili ste: vaša škola postat će uspješna (uspješnija)? Ako je odgovor DA! Izabrali ste naporan i ustrajan dugogodišnji rad i vi postajete pedagog uspješne i ugledne škole. Očekujete da takva nastojanja podupiru i drugi? DA! Dajte sami nesebičan doprinos!„

Drugi dan skupa u prvom dijelu dana govorila je o Kurikulumu suvremenog odgoja i škole dr. sc. Marina Diković definirajući pojam suvremenog kurikuluma koji je humanistički usmjeren na razvoj i polazi od odgojno-socijalne zajednica, usmjerenosti na učenika, socijalne kompetencije u školi i ishoda učenja.  U kurikulum suvremenog odgoja i škole uključuju se različiti inovativni pristupi odgoj i obrazovanje za ljudska prava, za mir, za razvoj, globalni odgoj i obrazovanje, građanski odgoj i obrazovanje  ili odgoj i obrazovanje za građanstvo,  interkulturalni/multikulturalni odgoj i obrazovanje, odgoj i obrazovanje za snošljivost, odgoj i obrazovanja za ljudska prava te se na tragu navedenog profesorica osvrnula na  važnosti uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatske škole i uloge pedagoga.

S ciljem aktualiziranja europske dimenzije u obrazovanju u nacionalnom obrazovnom prostoru s posebnim naglaskom na kompetencije školskih pedagoga za razvoj europske dimenzije u obrazovanju, govorila je prof.  dr. sc.  Jasminka Ledić. Postavljajući pitanja Zašto europska dimenzija u obrazovanju (EDO)?; Što je europska dimenzija u obrazovanju?; Kako se razvijala europska dimenzija u obrazovanju?; Kako školski pedagozi procjenjuju važnost kompetencija za europsku dimenziju u obrazovanju? – potaknula je razmišljanje sudionika i raspravu o izazovima europske dimenzije u obrazovanju u nacionalnom kontekstu koja se nastavila u radu sekcije koju je vodio Marko Turk, prof.  pod nazivom Kako prepoznati i razvijati europsku dimenziju u obrazovanju.

U sekcijama je prof. dr. sc. Vesna Kovač govorila o Kompetencija za distributivno vođenje škole, Darko Roviš, prof., Promicanju i zaštiti mentalnog zdravlja u sustavu javnog zdravstva:  od prevencije do rane intervencije, doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus je imala temu Odgajati za ljudska prava – izazovi i mogući pristup, prof. dr. sc.  Sofija Vrcelj, Savjetodavni rad pedagoga, a Marko Turk, prof., Kako prepoznati i razvijati europsku dimenziju u obrazovanju.

Dio pedagoga izabrao je rad u radionici dramske pedagoginje Ivane Marjančić, Od dramske igre i improvizacije do problemske situacije. Iskušali su kako od zabavne igre, team building igre, improvizacijskih igara i slučajno nabačenih ideja doći do realnih primjera i problemskih situacija, koje onda mogu prikazati u sredini u kojoj djeluju u vidu predstave ili kraćih prizora. Bavili su se interaktivnim kazalištem s intervencijama, čime je odgojna uloga dramskog rada potpuno ispunjena. Teme dobivene kroz ovakav rad podižu razinu osviještenosti uloge pojedinca/građanina unutar društva, jer je rad iskustven, te je primjenjiv na satovima građanskog odgoja. Radionica je završila jednosatnom javnom prezentacijom rada zadnji dan skupa.

Kako bajke i priče kroz povijest svih naroda poučavaju mlade generacije o valjanom životu i kako ga postići te o njihovoj značajnoj odgojnoj ulozi uspjela je prikazati Jasna Held svojim pričanjem priča. Knjigu Opća pedagogija, Novi pristup znanosti o odgoju autora prof. dr. sc. Vladimira Vujčića predstavio je urednik prof. dr. sc. Nevio Šetić.

Zadnji dan skupa o Odgojnim problemima u suvremenoj školi govorila je prof. dr. sc. Vesna Bilić, s kojim se sve problemima susrećemo i s pitanjem koja je uloga pedagoga u njihovom preveniraju. Izlaganje je potkrijepila je i zanimljivim podacima još neobjavljenog istraživanja koje će svakako biti polazište za planiranje rada pedagoga i kreiranje školskih kurikuluma. Na kraju skupa svojim predavanjem mr. sc. Miroslav Huzjak propitivao je ulogu pedagoga u tumačenju brojnih informacija kojima je izložena „umrežena generacija“ te je „provocirao“ sudionike na promišljanje o njihovoj potpori učenicima u odrastanju. Prezentacijom skupine koju je vodila dramska pedagoginja Ivana Marjančić, odnosno vježbom Ritam mašina  (scenski ritmični stroj) zaključili smo skup. Ova radionica je potvrdila koliko je igra ključna za razvoj djeteta.

Priču o skupu teško je napisati jer svakako sve što je lijepo treba doživjeti a najbolja priča bi nastala kada bi sudionici napisali svoje dojmove, stoga ih  molimo da ispune evaluacijski upitnik http://bit.ly/1fMD8N6 da bi iduće godine sadržaj bio kvalitetniji i bogatiji.