Agencija za odgoj i obrazovanje

U  Malome Lošinju od 15. do 17. listopada 2014. godine održan je državni stručni skup Agencije za odgoj i obrazovanje namijenjen odgojiteljima, učiteljima i stručnim suradnicima edukacijsko-rehabilitacijskog profila iz ustanova ranog i predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i iz posebnog sustava  odgoja i obrazovanja. Tema stručnog skupa bila je „Nove strategije u radu s djecom/učenicima s teškoćama“, a organizirale su ga više savjetnice Ivana Petanjek, Tončica Kalilić, Luči Lončar, Vladimira Brezak i Mara Capar. Program se sastojao od plenarnih izlaganja, okruglog stola, interaktivnih radionica i prikaza prakse.

U ime Vinka Filipovića, ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje, državni skup otvorio je dr. sc. Oleg Đaković, predstojnik Podružnice Rijeka.

U prvom plenarnom izlaganju Ivona Salaj, logopedinja i savjetnica pravobraniteljice za djecu, predstavila je djelokrug i način rada Ureda pravobraniteljice, podsjetila je prisutne na opredjeljenje hrvatske obrazovne politike za socijalni model prihvaćanja invaliditeta u odnosu na djecu s teškoćama u razvoju i u skladu s rečenim osvrnula se na preporuku Ureda u odnosu na Jedinstveni popis zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u I. razred srednje škole za šk. godinu 2014./2015., a s ciljem zaštite prava i dobrobiti djece.

Vesna Mužina, savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, u svom izlaganju posebno je istaknula zaštitu zdravlja, obrazovanja i socijalne sigurnosti kao područja koja obilježavaju život djece s teškoćama. Kao moguću opasnost od nastanka težeg invaliditeta i puno većih troškova za društvo i obitelj naglasila je nedovoljnu dostupnost rane intervencije, dijagnostike i psihosocijalne rehabilitacije djece s razvojnim rizikom i s teškoćama u razvoju. Pravilnik koji uređuje pitanje školovanja učenika s teškoćama u razvoju u primjeni je još od 1991. godine, ne odražava socijalni model invaliditeta: ne individualizira postupak određivanja oblika školovanja za svako pojedino dijete, ne utvrđuje pozitivne strane i mogućnosti djeteta niti propisuje oblik potrebne podrške i prilagodbe. Zbog nedostatka provedbenih propisa, financiranje i dostupnost pomoćnika u nastavi nije sustavno osigurana na državnoj razini.

Nataša Dragaš Zubalj, voditeljica Odjela školske i sveučilišne medicine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, održala je izlaganje na temu „Izazovi u radu školskog liječnika-djeca s teškoćama“ u kojemu je dala pregled zastupljenosti učenika s teškoćama u razvoju u redovnim osnovnim školama RH za 2011/12. i u školama Primorsko-goranske županije za 2014/15. godinu. Uz podatke o oblicima školovanja učenika s teškoćama dala je i podatke o modelima potpore edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka i o ostalim oblicima pomoći ovoj grupi učenika. Na kraju izlaganja osvrnula se i na izazove u radu povjerenstva Prvostupanjskog tijela vještačenja, na problematiku integracije: njezin cilj, ulogu povjerenstva, stručnjaka/specijalista, prava i obaveze roditelja djeteta s teškoćama i prava ostale djece u okruženju učenika s teškoćama, definiranje uloge pomoćnika u nastavi i osobnog asistenta…), na problematiku upisa u srednju školu učenika s teškoćama i na izazove drugostupanjskog tijela vještačenja.Viši savjetnik Robert Cimperman u svome izlaganju posebnu pažnju posvetio je dijelovima Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije koji se tiču područja skrbi o djeci s teškoćama.

Nakon plenarnih izlaganja uslijedila je rasprava u okruglom stolu kroz koju je još jedanput naglašena važnost partnerskog odnosa i koordiniranog djelovanja svih institucija u cilju bržeg i kvalitetnijeg djelovanja u odnosu na cjelokupnu problematiku skrbi o djeci s  teškoćama.

Na početku drugog dana prof. dr. sc. Zrinjka Stančić, s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, održala je plenarno izlaganje na temu „Ishodima učenja edukacijskih rehabilitatora do izazova u praksi“ u kojem je dala pregled studijskih programa i prezentirala aktivnost Centra za cjeloživotno obrazovanje (CCO), Ustrojbene jedinice Fakulteta, nakon čega je uslijedio rad u radionicama.

Ivana Petanjek, viša savjetnica, vodila je radionicu na temu „Profesionalni razvoj-osobni i profesionalni izazov“. Tema radionice Marine Ništ, više savjetnice, bila je „Suradničko učenje“. Vedrana Vučković, prof. rehabilitator iz Centra za autizam, Ustrojbene jedinice Split, ponudila je sudionicima uvid u mogućnosti primjene metode rane intervencije u radu s djecom s poremećajima komunikacije koja se zasniva na principima primijenjene analize ponašanja, Baldo Mikulić, prof., sudionike je vodio kroz „Terapiju pjevanjem“, a Jasmina Vuković, prof., sa suradnicama provela ih je kroz „Zvučnu kupku“ uz primjenu gonga i tibetanskih zdjela.

Treći dan započeo je izlaganjem Roberta Cimpermana, prof., u kojemu je govorio o „Ulozi stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila u odgojno-obrazovnim ustanovama“. Uz konkretne primjere koji proizlaze iz neposrednog iskustva naglasio je važnost nekih od brojnih područja rada edukacijskih rehabilitatora:  suradnje/partnerstva s roditeljima, su-stručnjacima iz odgojno-obrazovnih i drugih ustanova koje skrbe o djeci s teškoćama, vođenja dokumentacije o radu i suradnji i sl. Dr. sc. Dragana Mamić, edukacijski rehabilitator učitelj iz Centra za autizam u Zagrebu, govorila je o „Mentalnom zdravlju djece i mladih s teškoćama u razvoju“ i naglasila je potrebu timskog djelovanja sa ciljem njegove zaštite i unapređenja.

Skup je završio prezentacijama devet primjera iz prakse koje su iznijeli odgojno-obrazovni radnici iz ustanova ranog i predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i iz posebnog sustava odgoja i obrazovanja.