Dvodnevni stručni skup državne razine Dimenzije medijske pismenosti u kontekstu ranoga i predškolskoga kurikuluma (tehničke kompetencije, vještine i praksa kritičkog razmišljanja i proizvodnje sadržaja) održan je online 5. i 6. svibnja 2021. godine. Sudjelovalo je 370 odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja predškolskih ustanova iz više od sedamdeset mjesta diljem Republike Hrvatske. Skup je pripremila i vodila viša savjetnica za predškolski odgoj Darija Drviš, prof., uz virtualnu podršku savjetnica Tončica Kalilić, prof., Luja Zamečnik, prof., Jasne Šverko, mag. rehab. educ., i mr. sc. Andreja Silić.
U uvodnom dijelu skup je pozdravila i otvorila dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje. Naglasila je značaj medijske pismenosti osobito u odrastanju današnje djece i mladih te važnost medijskog odgoja od rane dobi.
Uvod u temu pripremila je viša savjetnica za predškolski odgoj Darija Drviš koja je govorila o vrijednosti i dimenzijama medijske pismenosti u kontekstu ranoga i predškolskoga kurikuluma i nezaobilazne uloge odgojitelja u tome. Istaknula je nužnost kontinuiranog osnaživanja odgojno-obrazovnih radnika odgojitelja u razvoju digitalnih vještina, vještina kritičkog mišljenja i kompetencija za pružanje kvalitetne podrške djeci rane i predškolske dobi u cjelovitom pristupu medijskoj pismenosti.
U nastavku prvoga dana uslijedila su tri plenarna izlaganja.
Mr. sc. Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske, govorila je o dječjim pravima kao okviru za razvoj medijske pismenosti i zaštitu djetetove privatnosti u ranom odgoju i obrazovanju. Osvrnuvši se na zaštitu privatnosti u dječjem vrtiću, istaknula je profesionalnu odgovornost odgojno-obrazovnih radnika u zaštiti dječjih prava odnosno zaštitu najboljeg interesa djeteta i njegovih dobrobiti osobito u digitalnom dobu uputivši i na netom usvojene Opće komentare (Konvencije) o pravima djeteta u digitalnom okruženju (ožujak 2021).
Izv. prof. dr. sc. Mario Dumančić, predstojnik Katedre za informacijske znanosti Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o terminološkom i značenjskom određenju pojma medijske pismenosti u kontekstu ranoga i predškolskoga kurikuluma te potrebi kvalitativnih iskoraka u inicijalnom obrazovanju odgojno-obrazovnih radnika u usvajanju proširenih koncepata medijske i informacijske pismenosti potrebnih vremenu u kojem živimo
Izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Odsjeka Mediji i komunikacija Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK / Djeca medija) u svom je izlaganju iznio pregled rezultata relevantnih znanstvenih istraživanja o medijskoj pismenosti djece s osobitim naglaskom na pojmovima privatnosti, novih platformi, pravila, nasilja, komunikacije, kritičkog promišljanja. Navedenim je potaknuo promišljanja o novom pristupu medijskoj pismenosti u ranom i predškolskom odgoju koji svojom holističkom dimenzijom uključuje emocionalnu pismenost, kritičko promišljanje i generacijski pristup medijskoj pismenosti najmlađih te naglašava vrijednost partnerstva s roditeljima u medijskom odgoju djece.
Drugoga dana stručnoga skupa plenarno predavanje održala je dr. sc. Edita Rogulj s Katedre za pedagogiju i didaktiku Učiteljskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Usmjerivši se u svom izlaganju na digitalno okruženje kao mjesto razvoja kritičkog promišljanja, iznijela je mnoštvo znanstvenih promišljanja o prednostima i izazovima digitalnih tehnologija, vrijednosti razvoja kritičkog mišljenja kao važne odrednice suvremene paradigme digitalnog obrazovanja te metodologiji i alatima kritičkog vrednovanja različitih izvora informacija. Naglasila je da osim vlastitog profesionalnog razvoja odgojitelji preuzimaju ulogu modela usmjerenog na odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi te je stoga važno da rade na unaprjeđivanju vlastitih vještina kritičkog promišljanja u digitalnom okruženju.
Zatim su uslijedila izlaganja iskustava iz prakse predškolskih ustanova iz Zagreba, Čakovca, Varaždina i Bjelovara.
Jelena Alpeza, mag. praec. educ., i Maja Radošević, odgojitelj mentor u svom interaktivnom izlaganju pokazale su kako i na koje sve načine koriste fotografiju kao alat za razvijanje medijske pismenosti djece i dokumentiranje rada i razvoja te uključivanje u europski projekt kreiranja nove platforme kreativnog izražavanja djece fotografijom i filmom.
Eleonora Glavina, prof. psih., stručna suradnica savjetnica iznijela je svoje desetogodišnje iskustvo rada na projektu Pričaonica (u digitalnom svijetu) kojim se popularizira vrijednost knjiga, slikovnica i čitanja u dječjem razvoju te iskustvo nastavka projekta i u digitalnom okruženju.
O iskustvu rada vrtića na daljinu u vrijeme pandemije, osobito zaključavanja, izlagao je Krešimir Plantak Večerin, mag. praec. educ., odgojitelj savjetnik. Podsjetio je na važnost povratne informacije kao sastavnog dijela kvalitetne komunikacije odgojitelja te naglasio učinak i vrijednost dvosmjerne online komunikacija s djecom i roditeljima tijekom rada vrtića na daljinu.
Posljednjim izlaganjima o okvirima medijske komunikacije i suradnje s roditeljima usmjerenima na dobrobit djece koje su održale mr. sc. Branka Biketa Caktaš, stručna suradnica pedagoginja i Senka Marija Ivanušec, mag. praec. educ., ravnateljica dječjeg vrtića naglasile su se dimenzije rada s roditeljima u razvoju medijske pismenosti djece. Još jednom su istaknule odgovornost svakoga odgojno-obrazovnog radnika i ustanove u zaštiti privatnosti djece i roditelja tijekom suradnje u digitalnom okruženju i osobnu odgovornost za profesionalni rast i razvoj svakog odgojno-obrazovnog radnika kako bismo postali stručnjaci koji se odgovorno koriste medijima i tehnologijom za bilježenje i praćenje djetetova razvoja, planiranje, evaluaciju i dijeljenje informacija.
U završnom dijelu stručnoga skupa uslijedila je kratka rasprava u online okruženju uz moderiranje viših savjetnica za predškolski odgoj koje su i zatvorile skup svojim zaključcima. Po završetku skupa uslijedilo je vrednovanje koje je ukazalo na visoki stupanj zadovoljstva sudionika.
Evaluacija stručnoga skupa
(docx: 227,84 KB)
Preuzmi