Agencija za odgoj i obrazovanje

Stručni suradnici knjižničari osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova slavonskih županija Republike Hrvatske imali su priliku usavršavati se na međužupanijskim stručnim skupovima Agencije za odgoj i obrazovanje održanima 23. svibnja te 17. i 18. lipnja 2014. godine u Virovitici, Slavonskome Brodu i Vinkovcima.

Zajednička tema trima skupovima bila je „Novi mediji i čitanje“ kojom se pokušalo odgovoriti na pitanje preuzimaju li novi suvremeni mediji dominaciju nad prenošenjem informacija i znanja ili će ubuduće tradicionalni i digitalni mediji podjednako sudjelovati u procesu prenošenja obavijesti s obvezom medijskoga opismenjavanja.

Uporaba nove informacijsko – komunikacijske tehnologije u nastavnom procesu i novi oblici komunikacije u obrazovanju omogućuju bolju integraciju znanja i povećavaju aktivnost obrazovnih socijalnih grupa koje sudjeluju u njegovoj produkciji i integraciji, no donose i nove izazove na koje se trebamo pripremiti i spriječiti moguće neželjene situacije koje proizlaze iz same izloženosti medijskome sadržaju.

U tu temu sjajno nas je uvela  dr. sc. Marina Gabelica koja je govorila o digitalnim medijima i njihovom polaganom preuzimanju medijskoga prostora. Naglasila je kako je otpor prema novitetima ovakve vrste često utemeljen u stajalištima onih koji su odrasli uz neke druge, tradicionalne medije već duboko ukorijenjene u kulturu (poput knjige), međutim zaključuje kako, usprkos pojavi novih medija, stari mediji poput knjige, ipak preživljavaju. Štoviše, novi su mediji nerijetko nastajali pod utjecajem tradicionalnih medija, a istovremeno su utjecali na njihovo redefiniranje. Također je sudionicima skupa predstavila brojne moguće iskoristivosti novih medija i svega što oni nude i donose.

O mogućim manipulativnim postupcima medija te izloženosti takvim manipulacijama djece i mladih govorio je doc. dr. sc. Igor Kanižaj. Naglasivši najvažnije zaključke vezane uz problem mladih i medija, dr. sc. Kanižaj istaknuo je i potrebu pravilnoga reagiranja u prevenciji mogućih problema, kao i ciljeve i dosegnute rezultate u borbi protiv loše medijske izloženosti te naglasio mogućnosti zlouporabe medija, novih web 2.0 alata, kao i društvenih mreža.

Mr. sc. Alka Stropnik govorila je o novim medijima, njihovim mogućnostima iskorištavanja u knjižnicama te odnosu „starih“ i suvremenih medijskih uređaja za čitanje. Naglasak je stavila na iskoristivost novih medija i e-knjige, naglasivši njihov odnos kroz cijenu, nakladničke mogućnosti i mogućnosti čitatelja. Problemom poticanja čitanja bavila se Kristina Čunović  koja je u svom izlaganju koristila brojne primjere iz prakse narodnih knjižnica koji se vrlo jednostavno mogu primijeniti u školskim knjižnicama u korištenju novih medija, novih mogućnosti čitanja na suvremenim uređajima i korištenju popularnih web 2.0 alata pomoću kojih školski knjižničari mogu samostalno organizirati brojne čitalačke aktivnosti te time poticati čitanje učenika osnovnih i srednjih škola.

Nadalje, dr. sc. Dinka Kovačević govorila je o školskoj knjižnici u medijskome okruženju te dala uvid u knjižnično-medijski program koji bi knjižničar kao medijski stručnjak mogao provoditi te bi na taj način pripomogli razvoju osobina učenika 21. stoljeća kao i razvoju njegovih kompetencija i odgoju djece/učenika kako koristiti i kritički promišljati medije, odnosno medijske sadržaje, posebice kako koristiti internet i društvene mreže.

Istaknuvši važnost informacijskog opismenjavanja, Tamara Zadravec govorila je o novim medijima kroz prizmu predavača na fakultetu. Naglasivši potrebu što sustavnijeg obrazovanja za korištenje informacijskoga sadržaja, uz teoriju je iznijela niz primjera dobre i loše prakse iz osnovnih i srednjih škola te s fakultetske razine.

Mr. sc. Vesna Nosić pružila nam je zanimljiv intermezzo govoreći o grafitima kao o književnome minimalističkom žanru i kao o zabavnom i (ne)kulturnom fenomenu prenošenja obavijesti. Osvrnula se na projekt „Brodski tekstualni grafiti 2003.-2013.“ tijekom kojega su učenici Gimnazije „Matija Mesić“ čitali, fotografirali i zapisivali brodske tekstualne grafite.

Školska knjižničarka Marija Deanković uputila nas je kako stvoriti vlastite obrazovne sadržaje služeći se web 2.0 alatima koji potiču kreativnost i poboljšavaju komunikaciju s djecom/učenicima, a besplatni su, jednostavni, interaktivni i pogodni za stvaranje multimedijalnoga sadržaja, dok je knjižničarka Ljiljana Šakić dala pregled načina na koje školska knjižnica i knjižničar mogu uporabiti suvremene medije za rad te je ujedno predstavila prednosti i nedostatke takve uporabe.

Ovaj ciklus zaključila je Dinka Juričić koja nas u svome predavanju o medijima i mladima podsjetila na onu McLuhanovu „medij je poruka“ te nas podsjetila kako „biti informacijski pismen znači znati prepoznati manipulaciju i ne nasjedati“, odnosno znati čitati između redaka. Također je istaknula kako upravo korištenjem web 2.0 alata spoznajemo mogućnosti novih tehnologija i kritički promišljamo o njima tek kada ih koristimo u radu, učenju, zabavi.

Osnovna misao vodilja koja ostaje nakon ovih skupova je obveza medijskoga opismenjavanja odgojno-obrazovnih radnika, učenika, roditelja te mogućnost proširivanja osnovnoga usmjerenja knjižnično-informacijskog obrazovanja na stjecanje kompetencija i osobina za kvalitetno obrazovanje u 21. stoljeću.