Katehetska zimska škola “Čovjek i svijet u Božjem naumu. Putovanje kroz biblijsku antropologiju” održana je 20. i 21. veljače 2023. godine u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu te u OŠ Miroslava Krleže u Zagrebu. Sudjelovalo je 219 vjeroučiteljica i vjeroučitelja.
Pozdrav na početku Katehetske škole uputio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić. U ime organizatora, sudionicima su se obratili predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK prof. dr. sc. Ivica Pažin i viša savjetnica za vjeronauk dr. sc. Gordana Barudžija koja je moderirala prvi dio programa.
Prvo predavanje održao je prof. dr. sc. Božidr Mrakovčić naslovljeno “O Bogu i čovjeku na temelju egzegeze Post 2 – 3 u dokumentu PBK-a Što je čovjek (Ps 8, 5). Predavač se u izlaganju usredotočio na egzegetske dijelove dokumenta Što je čovjek (Ps 8, 5), istaknute kosim slovima, osobito na pitanja: Što to znači da je čovjek stvoren od zemaljskoga praha i Božjega daha? U kom smislu nije dobro da čovjek bude sam? Je li u Post 2 muškarac prvotan, a žena drugotna? Zašto je Bog usred Edena smjestio stablo spoznaje dobra i zla? Zašto se zmija u Edenu obratila upravo ženi? Kako protumačiti kazne, odnosno posljedice grijeha o kojima govori Post 3?
Dokument o navedenim pitanjima daje neke nove uvide koje organizatori smatraju vrlo korisnima za vjeroučitelje.
Drugo predavanje pod naslovom “Osmi dan stvaranaj. Čovjek budućnosti kao imago Dei?” održao je doc. dr. sc. Anto Čartolovni.
Predavač je, oslanjajući se na biblijsku antropologiju, ukaza na činjenicu da je čovjek od samog Savršenstva stvoren u svojoj nedovršenosti i nesavršenosti i stavljen pred jedan od najizazovnijih zadataka, trajno usavršiti sebe i svijet oko sebe, koristeći se mnogim darovima koje je dobio, a međunjima i praktičnim znanjem u obliku tehnike i tehnologije. Od svojih početaka taj dar ima prvotnu svrhu služiti čovjeku i čovječanstvu, no s vremenom počinje poprimati glavnu svrhu. Među ljudima se ustalila pozicija kako je dopustivo ono što je tehnički izvedivo, samozavaravajući se poistovjetivši napredak čovjeka kao napredak tehnologije. Razvija se tehnologija koja po prvi puta poprima određenu vlastitu autonomiju u obliku umjetne inteligencije. S obzirom na to, u Vatikanu je 2020. godine potpisan Rimsku poziv koji za cilj ima tražiti puteve etičnog pristupa umjetnoj inteligenciji, a kojega su u siječnju 2023. godine potpisali i predstavnici triju abrahamskih religija.
Prvoga dana Katehetske škole održane su 24 pedagoške radionice. Tri tematske radionica vodili su vjeroučitelji mentori, savjetnici i izvrsni savjetnici Nataša Roginek, Silvija Čavlek, Saša Špoljarić, Martina Horvat, Ksenija Miškulin, Ivan Miškulin, Nataša Čurić, Marija Patrlj, Martina Filipović i Plamenki Nosić te savjetnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi Ivanka Petrović i viša savjetnica AZOO-a Gordana Barudžija. Naslovi pedagoških radionica su bili: “Gospodine , Bože naš, divno li je ime tvoje po svoj zemlji!” (Ps 8, 2a): metoda bibliologa I druge metode u nastavi; “Što je čovjek da ga se spominješ?” (Ps 8, 5): budućnost čovjeka I izazovi algor-etike u vjeronauku; “Doista, sada gledamo kroza zrcalo…” (1 Kor 13, 12): od selfi culture do istinskoga sebe u nastavi.
Drugi dan Katehetske škole započeo je euharitijskim slavljem nakon kojega je izv. prof. dr. sc. Valerija Kovač održala predavanje “U Kristu je čovjek postao nada čovjeku. Orisi antropologije Pape Benedikta XVI.” Prema riječima predavačice, antropologija pape Benedikta XVI. je u svome temelju teocentrična. Čovjek nije svoj vlastiti projekt, nego je Božje stvorenje, i to njegovo porijeklo određuje smisao, zadatak, pravila i cilj njegova života. Stvorenost prije svega poziva čovjeka da prizna svoju ovisnost o Bogu te mu izrazi zahvalnost za darovani bitak. Po posebnom stvaranju, Bog je čovjeka uzdignuo iznad drugih živih bića na zemlji. Jedino se čovjek duhom može uzdići prema Bogu, jedino čovjek ima sposobnost postojati kao osobno i slobodno biće, jedino čovjek ima odgovornost živjeti prema Božjemu zakonu. Božje stvaranje čovjeka vodi prema drugome stvaranju – onome u Kristu. Zato Krist nije objavio samo pravo lice Boga, nego i pravo lice čovjeka i Božjega plana s njime, koji će se konačno ostvariti u vječnosti („dijaloška besmrtnost“). Zbog svega rečenoga, danas je potrebno posvijestiti da postoji i „ekologija čovjeka“, jer i on ima svoju od Boga stvorenu narav („natura“), koju mora poštivati i ne može je po volji manipulirati. U odnosu na današnje izazove liberalnih, funkcionalističkih i redukcionističkih antropologija, Benediktovo razumijevanje čovjeka je vrlo aktualno i mjerodavno.
Nakon predavanja održano je preostalih 12 pedagoških radionica nakon čega su u plenumu voditelji pedagoških radionica iznjeli svoj kritički osvrt. Uslijedila su pitanja i komentari sudionika te zaključak kojega je sažeo prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda, riječima da mi zapravo slavimo Boga koji je, suvremenim rječnikom rečeno, „beskoristan“ ako ga promatramo samo iz perspektive ljudskog. Ustvrdio je da je upravo takav – ekonomski i gospodarstveno nekoristan – temelj ljudske korisnosti i smisla. Ta njegova nekorisnost najbolje se očituje u onome na što je čovjek pozvan, a to je kreativnost i stalno stvaranje nečega novoga. „Svaka naša riječ, svaki naš čin kao vjeroučitelja sastavni je dio simfonije stvaranja koja je davno započela ljubavlju između Boga i čovjeka“, zaključio je dr. Pažin.
Anketni upitnik je popunilo 237 sudionika Katehetske zimske škole.
Sudionici su sadržaj stručnoga skupa ocijenili odličnim (60,3%) ili dobrim (33,8%) te u manjem postotku prihvatljivim (11%) ili slabim (3%). Jasnoća jezika i terminologija korištena na stručnom skupu je prema mišljenju sudionika bila odlična (56,5%), dobra (35%), prihvatljiva (7,6%), slaba (2%). Radno opterećenje tijekom stručnog skupa sudionici ocjenjuju uglavnom primjerenim (85,7%) kao i planirano vrijeme trajanja skupa (87,8%). Sudionici su uglavnom zadovoljni stručnim skupom (odličan – 65,1%; dobra – 35,9%; prihvatljiv – 6,8%; slab – 1,3%). Čak 77,2% sudionika bi ovaj stručni skup preporučilo svojim kolegama. Uz izrečene pohvala predavačima i voditeljima pedagoških radionica, neki od prijedloga za poboljšanje su da se skup organizira u većem prostoru da bi moga sudjelovati veći broj vjeroučitelja te povećati broj predavanja i kulturnoga sadržaja. Od tema koje vjeroučitelji predlažu za buduća stručna usavršavanja nekoliko puta se pojavljuje tema mentalnoga zdravlja, razredništva i Crkve.
Rezultati cjelovitog anketnog upitnika se nalaze u dodatku.
Gordana Barudžija
Evaluacija
(pdf: 852,17 KB)
Preuzmi