Agencija za odgoj i obrazovanje

U okviru ovogodišnje teme katehetskih škola Roditelji i njihova suodgovornost u odgojno-obrazovnome sustavu kroz prizmu vjeronauka u školi, održana je 14. i 15. svibnja 2010. godine, u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na zagrebačkome Kaptolu, Katehetska proljetna škola. Tradicionalni dvodnevni stručni susret trajne izobrazbe vjeroučitelja, koji je okupio oko 250 sudionika iz cijele Hrvatske, organizirali su Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije (NKU) i Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO).

Sudionike je u rad škole uveo voditelj povjerenstva NKU-a za Katehetsku proljetnu školu dr. Josip Šimunović, a uime organizatora pozdravne su riječi uputili predstojnik NKU-a dr. Ivica Pažin i ravnatelj AZOO-a Vinko Filipović. Dr. Pažin je vjeroučitelje pozvao da u roditeljima djece koja su im povjerena uvijek gledaju njihov uzvišeni poziv i zadaću na koju su pozvani. Kao delegirani odgojitelji i učitelji budite im podrška u ispunjavanju njihovih zadaća, poručio je dodavši da roditeljima pomognu pronaći pravi put do njihove djece. Ravnatelj AZOO-a V. Filipović istaknuo je kako sve što je dobro, a nažalost i ono drugo, najčešće dolazi iz obitelji te je u tome smislu odgovornost obitelji zasigurno na prvome mjestu, što ipak ne amnestira druge institucije da snose dio odgovornosti.

Vjeronauk nudi odgovore na velika pitanja

Uime zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića skupu se obratio pomoćni biskup zagrebački mons. dr. Ivan Šaško. Kazao je da suodgovornost roditelja, osobito viđena kroz prizmu vjeronauka, leži u tome da mogu i moraju sudjelovati u davanju ili vraćanju životnoga smisla, u stvaranju pedagogije odgovornosti, u ohrabrivanju na putu slobodnoga i kritičkoga mišljenja te u nuđenju privlačnih kulturalnih prijedloga u smislu buđenja osjećaja divljenja stvarnim vrijednostima. Vjeronauk pomaže graditi kulturu kao važan dio odgojnoga procesa. Zbog toga će ponekad biti i napadan. On pokušava učenicima ponuditi odgovore na velika pitanja smisla i značenja, poštujući različitost odgovora koje ljudi usvajaju u svojoj slobodi i ne dopuštajući instrumentalizaciju kulture, poručio je mons. Šaško.
Radni je dio skupa predavanjem o temi Biblijsko-kršćanska pouka o roditeljstvu otvorio dr. Nikola Hohnjec sa zagrebačkoga Katoličkoga bogoslovnog fakulteta koji je kroz prizmu svetopisamskih tekstova približio odgoj i roditeljstvo u biblijskim vremenima. Predavač je kroz osvrt na više biblijskih roditelja prikazao kršćansku pouku o roditeljstvu istaknuvši da likovi roditelja iz Staroga i Novoga zavjeta tvore zornu i dobru ilustraciju te nadahnuće roditeljima kršćanske sredine.

Obitelj je temeljna institucija društva

Pročelnik Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve HBK-a dr. Gordan Črpić govorio je o temi Obitelj i škola pred izazovima suvremenoga društva. Kazao je pritom da je obitelj temeljna institucija društva u koju, kako pokazuju istraživanja, građani Hrvatske imaju najviše povjerenja i od koje mnogo očekuju. S druge strane, dodao je, škola je također institucija od koje se mnogo očekuje i koja bitno utječe na sekundarnu socijalizaciju djece i mladih. Postoje ozbiljne indicije, nastavio je, koje govore da je u suvremenim društvima, napose u suvremenome hrvatskom društvu, na sceni sustavna dekonstrukcija institucije obitelji što predstavlja opasan društveni eksperiment s teško predvidljivim posljedicama. Budući da u društvu postoji veoma visoko prihvaćanje institucija obitelji i škole moguće je još ozbiljnije osloniti se na njih i dati im snažniju podršku, kako društvenu, tako i zakonodavnu kako bi one mogle preuzeti funkcije koje su stoljećima uspješno obavljale, funkcije odgoja i socijalizacije djece, poručio je dr. Črpić.

Mr. Anton Peranić, predstojnik Katehetskoga ureda Krčke biskupije, govorio je o susretima s roditeljima u pripremi djece i mladih za sakrament euharistije i potvrde. Boli nas činjenica da je kod mnogih roditelja prisutan stav da se prva pričest i krizma obave sa što manje truda i da ih se previše ne uznemiruje, kazao je mr. Peranić dodajući da su upravo susreti s roditeljima prigoda da se katehezom zahvate i odrasli. Predavač je upozorio da je za sveobuhvatni rast Crkve u suvremenome hrvatskom društvu potreban prijelaz deklariranih katolika iz površne, tradicionalne i formalističke religioznosti u aktivnu, odnosno sa svjedočkim senzusom obilježenu religioznost. Tome može pomoći i kateheza potvrđenika, ali i ostalih katehetskih godišta. Dakako, pritom je obitelj bitan čimbenik cjelokupnoga odgoja djece. Istaknuo je i da, bez obzira na mnoge uvjetovanosti i vjersku oslabljenost obitelji, treba posvješćivati katehetsku ulogu obitelji, odnosno njezine odgojne mogućnosti, za što ona treba dobiti pomoć od određenih struktura u župnoj zajednici i, dakako, mijenjati način rada s obitelji kao sa ‘subjektom’ a ne ‘objektom’.

Mr. Peranić predstavio je i projekt rada s roditeljima pripravnika na sakrament euharistije i potvrde. Temeljna karakteristika projekta njegova je raznolikost, što znači da svaki roditelj može pronaći svoj način zauzetosti, sudjelovanja, posvećenosti i predanja u godini priprave zajedno sa svojim djetetom.

Razvijati partnerski odnos s roditeljima

Socijalna pedagoginja Alma Rovis-Brandić govorila je o načinima razvijanja partnerskoga odnosa (vjero)učitelja i roditelja. Istaknula je da odnos između roditelja i učitelja mora biti ravnopravan ukoliko se želi da on bude učinkovit. »Učenje ne podrazumijeva samo usvajanje znanja iz knjiga – ono je puno širi pojam i možemo reći kako su roditelji prvi učitelji svoje djece«, kazala je dodavši da su roditelji svakako pozvani i kompetentni sudjelovati u odgoju i obrazovanju svoje djece, kao i učitelji. Ako se u tom poslu mi i roditelji razumijemo, ako smo spremni partnerski, timski raditi prema istome cilju, svakako je pretpostavka uspjeha veća, istaknula je Rovis-Brandić dodajući da odnos međusobnoga uvažavanja i slaganja preduvjet kvalitetne suradnje.

Drugoga dana škole interaktivno je predavanje održala psihologinja Staša Knežević koja je kroz korisne primjere i savjete govorila o radu s djecom i suradnji s roditeljima u obiteljima opterećenima različitim poteškoćama. Naglasila je pritom da obitelji specifične dinamike i one opterećene različitim poteškoćama mogu biti posebno zahtjevne u komunikaciji s obrazovnim ustanovama. Ljudi koji boluju od posttraumatskog stresnog poremećaja ili oni ovisni o različitim opijatima prije svega trebaju razumijevanje i prihvaćanje, istaknula je Knežević. Govoreći o problemima samohranih roditelja i obitelji u kojima postoji zlostavljanje supružnika, upozorila je da su oni višestruki te je za njihovo rješavanje često neizbježna pomoć društvene sredine. Profesori i stručni suradnici u odgojno-obrazovnim ustanovama osim obrazovne imaju i vrlo važnu, a u zahtjevnim slučajevima čak i važniju odgojnu ulogu; oni nisu samo podrška učeniku već su često i osobe s kojima će roditelj podijeliti svoje probleme, poručila je dodajući: Ukoliko znamo zašto se ljudi ponašaju na određen način i koji ih sve problemi muče, otvaramo put prema međusobnome razumijevanju i suradnji«.

Katehetska proljetna škola, koja je, osim predavanja, već tradicionalno ponudila i konstruktivne tematske rasprave, zaključena je okruglim stolom na kojemu su predstavljene novosti i informacije iz NKU-a i AZOO-a.

Tekst je preuzet iz Glasa Koncila