Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjim školama održana je od 23. do 25. kolovoza 2010. u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje. Oko 150 vjeroučiteljica i vjeroučitelja koji predaju vjeronauk u srednjim školama na tom je katehetskom skupu, koji jedanput godišnje na nacionalnoj razini okuplja upravo srednjoškolske vjeroučitelje, promišljalo o temi “Roditelji i njihova suodgovornost u odgojno-obrazovnom sustavu kroz prizmu vjeronauka u školi”.
Uime domaćina škole zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića okupljene vjeroučitelje i goste pozdravio je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. Govorio je o odnosu autoriteta i slobode, istaknuvši da su upravo autoritet i sloboda ponuda načina življenja. “U vjeronauku upravo vi kao vjeroučitelji otkrivate kršćanski način življenja, nudite ga drugima”, poručio je biskup Šaško okupljenim vjeroučiteljima, istaknuvši i veliku ulogu roditelja u odgoju i poučavanju vlastite djece, stavljajući u središte upravo osobu. Istaknuo je da samo ljubav pokreće nekoga za dobro drugoga, odgojni čin uvijek je plod ljubavi. Postoji najizvrsnije sudioništvo na dobro drugoga upisano u stvarnost, a to je odnos roditelja i djece. “To je duboki razlog da je to znamenje zadaća i odgovornost roditelja”, zaključio je biskup Šaško, istaknuvši kako su i drugi ne zamjena roditeljima, već njihovi suradnici te da postoji suodgovornost drugih u odgoju, a odgovornost je roditelja. Crkva ima vlastitu i izvornu odgojnu odgovornost i njezino je poslanje upravo odgajati. Država ne može imati odgojnu odgovornost, jer to bi bila tortura. Država je pomoć i ona promiče u ostvarivanju slobode odgoja roditelja i slobodne ponude odgoja, istaknuo je biskup Šaško.
Riječi pozdrava uputio je i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, istaknuvši da se od vjeroučitelja često očekuje i više od onoga što je primarna zadaća vjeroučitelja i nastavnika u kontekstu odgovornosti roditelja i nadomještanja onoga što roditelji iz objektivnih, ali i subjektivnih razloga ne mogu dati svojoj djeci. Sudionike skupe pozdravila je i doc. dr. Ana s. Thea Filipović, viša savjetnica za srednjoškolski vjeronauk pri NKU HBK-a te voditeljica Povjerenstva za organizaciju ove katehetske škole. Na skupu su bili nazočni i mnogi predstojnici Katehetskih ureda pojedinih biskupija i nadbiskupija Crkve u Hrvatskoj te katehetičari, profesorice i profesori religijske pedagogije i katehetike na našim teološkom učilištima.
Program je obuhvaćao četiri glavna izlaganja. Dr. Veronika Reljac s Teologije u Rijeci govorila je o “Suvremenim modelima obitelji u Hrvatskoj i ostvarivanju odgojnih zadataka”. Obitelj je u tijeku povijesti doživjela mnogobrojne i različite promjene koje su sa sobom donijele ne samo transformacije životnih uvjeta pojedinca, nego i cjelokupne obitelji. Promjene koje su se dogodile unutar braka i obitelji najviše se očituju na djeci, koja su zadobila posve novi položaj unutar obitelji. Danas se odnos djece i roditelja često promatra kroz sukob generacija, rekla je dr. Reljac, upozorivši da bi bilo površno novi položaj djece unutar suvremene obitelji pokušati objasniti samo na postojećoj konfliktnoj pozadini između roditelja i djece. Zaključila je da bez obzira na promjene koje su se dogodile na relaciji društvo – obitelj, obitelj i dalje ostaje bitan i neodvojiv dio svakog društva, a bračna zajednica i dalje vrši važne institucionalne funkcije unutar svakog društva, preko kojih se obitelj ugrađuje u sve društvene grupacije i često je jamstvo njihove stabilnosti: ekonomske, kulturne, političke, religiozne.
Dr. s. Valentina Mandarić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje “Društvene skupine i institucije u očima mladih – zadaci međugeneracijskog dijaloga”. Istaknula je da odrastanja nema bez ponovnog rezanja pupčene vrpce te da je u mladima prisutan iznimno snažan unutarnji sukob istodobnog privlačenja i odbijanja i nemogućnost da se udovolji raznolikim potrebama i prohtjevima, iz čega proizlazi neprimjereno ponašanje, nezrele odluke, improvizirani planovi. Posebno je adolescencija doba u kojem osoba treba riješiti ključne životne zadaće: prihvatiti sebe, izgraditi zrelu osobnost, izgraditi životni stav i životnu filozofiju, usvojiti sustav vrednota, pročistiti potrebe, motive i modele reagiranja, postići emotivnu stabilnost, autonomiju od roditelja, uspostaviti nove odnose s osobama oba spola te odabrati životni poziv. Kao važan proces u tom sazrijevanju navela je tri razine socijalizacije: međugeneracijsko prenošenje od odraslih na mlade, institucionalno prenošenje – preko društvenih institucija (obitelj, skupina vršnjaka, škola, Crkva i mediji) i osobnu formaciju, pri čemu je istaknula kako s odgojnog aspekta velike poteškoće proizlaze iz raskoraka glede normi, vrednota i oblika ponašanja. Kao glavni odgoj istaknula je obiteljski odgoj koji se treba temeljiti na dijalogu i međusobnom uvažavanju. Kao bitan čimbenik u odgoju dr. Mandarić dodala je i školu, zapitavši se je li škola sposobna prenijeti norme i vrednote na mlade te jesu li odgojni modeli koje škola primjenjuje neučinkoviti. Zaključila je kako je međugeneracijski dijalog odgojni imperativ te nema alternative.
U predavanju “Vjeronauk u školi između roditeljskih očekivanja, društvenih ciljeva, potreba mladih i crkvenog služenja čovjeku” dr. Josip Šimunović, s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pošao je od roditelja i njihovih očekivanja, što bi nastava katoličkoga vjeronauka trebala pružiti djeci i mladima, iznijevši rezultate tri istraživanja provedena na razini cijele Republike Hrvatske: Vjera i moral u Hrvatskoj, Europsko istraživanje vrednota i Aufbruch. Postavio je ciljeve i zadaće vjeronauka u školi spram društva današnjice koje obilježavaju relativizam, liberalizam, sekularizam, scijentizam, individualizam, materijalizam i hedonizam, što utječe na planiranje i programiranje djelovanja Crkve. Zaključio je da složenost adresata vjeronauka u školi ima svoje temelje u načinu života suvremene obitelji i njezina vjerskog (ne)identiteta te postmodernoga društva kao životnog okruženja u kojem žive djeca i mladi te da je situacija djece i mladih takva da su neki više, neki manje, a neki uopće nisu povezani s vjerom i Crkvom. Zaključio je da status katoličkoga vjeronauka u životu učenika može nerijetko proizlaziti iz njihove percepcije društva, kulture, gospodarstva, umjetnosti te odgoja i obrazovanja u kojoj se vjera ne smatra nekim važnim čimbenikom, već isključivo privatnom i osobnom stvari.
Mr. Majda Fajdetić govorila je o odgojnome djelovanju škole i poticanju suradnje učenika, nastavnika i roditelja, zaključivši da nema uspješnog odgoja bez njihova povezivanja i dobre suradnje. Nakon predavanja slijedila su pitanja i rasprave na pojedine teme.
Važan dio katehetske škole bio je rad vjeroučiteljica i vjeroučitelja u tematskim radionicama koje su u dvanaest skupina vodili: s. Mirjam Gadža, pedagoginja u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. u Zadru sa suradnicama na temu “Odgojni i pastoralni projekti u školi”, Tomislav Tomasić, viši savjetnik za vjeronauk u Ageniciji za odgoj i obrazovanje iz Rijeke sa suradnicima (pretežito iz Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije) na temu “Komunikacija s roditeljima kroz pastoralne aktivnosti izvan škole” te mr. Majda Fajedetić iz AOO u Zagrebu sa suradnicama na temu “Odgojna suradnja roditelja i škole”.
Na školi je također predstavljen dokumentarni film “Katehetska ljetna škola 1971-1993” mr. Pavla Crnjca. Film su predstavili: katehetičar dr. Josip Baričević, redatelj i montažer Miroslav Matanović, autor filma i scenarija mr. Pavao Crnjac te uime nakladnika “Kršćanske sadašnjosti” don Anton Šuljić.
Trećeg radnog dana škole sudionici te voditelji i voditeljice radionica u plenumu su iznijeli rezultate rada u skupinama. Viša savjetnica za srednjoškolski vjeronauk pri NKU HBK-a doc. dr. Ana Thea Filipović te viši savjetnici za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Gordana Barudžija i Tomislav Tomasić prenijeli su vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima najvažnije informacije vezane uz srednjoškolski vjeronauk u sljedećoj školskoj godini i odgovarali na pitanja vjeroučiteljica i vjeroučitelja. Petar Krešimir Hodžić iz Vijeća HBK za obitelj iznio je informacije o predstojećem Danu obitelji 2011., zamolivši vjeroučiteljice i vjeroučitelje za uključivanje i suradnju. Skup je zatvorio mons. Hranić, zahvalivši vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima te organizatoricama i organizatorima.
Preuzeto s IKA-e