Državni stručni skup Neurobiološki aspekti odgoja i obrazovanja, za učitelje i nastavnike biologije, održan je 2. studenoga 2022. godine online na Zoom platformi. Ishodi skupa obuhvaćali su integriranje neurobioloških saznanja o emocijama i motivaciji pri kreiranju učinkovitog učenja i poučavanja, stjecanje znanja o okruženju za učenje u kojem se emocionalnom regulacijom postiže intrinzična motivacija za uspješno učenje, informiranje o neuromitovima u edukaciji te upoznavanje s različitim pristupima savladavanja koncepata kod učenika s teškoćama u učenju. Na skupu je sudjelovalo oko 250 sudionika i šest predavača. U ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać te u svoje ime, sve je sudionike pozdravila viša savjetnica za Prirodu i Biologiju Marina Ništ.
Izv. prof. dr. sc. Irena Labak, nositeljica kolegija Metodike nastave biologije na Odjelu za biologiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, mentorirala je studente 2. godine Teu Gutić, Ivonu Marunček i Filipa Zlosa u istraživanju teme: Kreativci misle mozgom ili srcem? pa su zajednički održali predavanje. Podsjetili su sudionike da je kreativnost oblik mišljenja svojstven svima, podložan unaprjeđivanju, a definira se kao sposobnost stvaranja novih ideja. Suštinski je oblik mišljenja kojim se služimo pri rješavanju različitih problema. Kreativnost uključuje sintezu različitih regija mozga: asocijativni korteks, corpus callossum i frontalni režanj te je mješavina intelektualnih i neintelektualnih faktora. Koliko će osoba razviti i koristiti svoju kreativnost ovisi o okolini koja u kontekstu rada s učenicima predstavlja poticaj učitelja/nastavnika. Osim što učitelji/nastavnici trebaju poznavati strategije poučavanja/učenja koje maksimaliziraju potencijal kreativnog mišljenja, ujedno moraju poznavati i strategije emocionalne regulacije kojima utječu na uspješnost kreativnog procesa.
Prof. dr. sc. Marija Heffer, voditeljica Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta u Osijeku, predavanjem Parakognitivni razlozi neuspjeha u učenju pokušala je odgovoriti na pitanja: Kako u učenju pomaže disciplina i redovitost? Moramo li spavati prije ispita? Učenje ili tjelovježba – stignemo li oboje? Je li svejedno kako se hranimo, odnosno kako radi mozak u hipoglikmiji / hiperglikemiji? Što je poticajna atmosfera za učenje? Treba li učiti bez slušalica i mobitela? Treba li i kada koristiti malo stimulansa? Kad učenje postaje potreba?
Doc. dr. sc. Senka Blažetić s Odjela za biologiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, u svom je predavanju Neuromitovi u edukaciji, govorila o tome da neurobiološka istraživanja još uvijek nažalost nisu dovoljno implementirana u sustavu edukacije što doprinosi razvoju niza miskoncepcija koje je kasnije vrlo teško ispraviti. Mitovi su nešto što proizlazi upravo iz tih miskoncepcija, a u ovom predavanju upoznala je sudionike s najčešćim mitovima koje učitelji i nastavnici nesvjesno prenose poučavanjem.
Doc. dr. sc. Aleksandra Krampač-Grljušić, edukator rehabilitator, ravnateljica OŠ Ljudevita Gaja Osijek i mr. spec. Dejana Varnica, stručni suradnik psiholog-savjetnik iz OŠ Josipa Matoša, Vukovar, pripremile su predavanje Učenici s teškoćama u razvoju u redovnom odgoju i obrazovanju: od teorije (želja) do prakse (realnosti). Kratko su opisale i objasnile tko su učenici s teškoćama i koji su modeli školovanja ove skupine učenika u redovitom školskom sustavu, a više su pozornosti posvetile (ne)motiviranosti učenika i idejama kako potaknuti intrinzičnu motivaciju kod učenika s teškoćama u razvoju s naglaskom na intelektualne teškoće. Dale su teorijsku osnovu i primjere iz svoje nastavne prakse. Govorile su o tome što je samoregulirano učenje i možemo li ga razvijati kod učenika s intelektualnim teškoćama i sve su popratile brojnim konkretnim primjerima iz prakse te ohrabrile sudionike u njihovom radu s takvim učenicima.
Posljednje je predavanje Samoregulacija i motivacija učenika s ADHD poremećajem održala izv. prof. dr. sc. Daniela Cvitković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Opisala je i objasnila obilježja ADHD poremećaja s posebnim osvrtom na ponašanje tijekom nastave i učenja, poteškoće u samoregulaciji i motivaciji te dala mnogo konkretnih savjeta koji mogu pomoći učenicima s ADHD poremećajem, ali i učiteljima/nastavnicima u radu s njima. Uputila je sudionike i u mogućnosti traženja pomoći kod identificiranja ovog stanja.
Nakon svakog predavanja predavači su odgovorili na pitanja sudionika, a na završetku skupa, viša savjetnica Marina Ništ napravila je refleksiju na održana predavanja te pozvala sudionike da ispune evaluacijski obrazac.
Evaluacija sudionika stručnoga skupa svjedoči o velikom zanimanju za izabranu temu i ishode skupa. Velika većina sudionika sva je predavanja ocijenila izvrsnima, a manji dio vrlo uspješnim. O zadovoljstvu izabranim sadržajima govori i opća ocjena skupa 4.95. Kao najveće vrijednosti skupa sudionici ističu izvrsne, stručne, iskusne, profesionalne i dobro pripremljene predavače koji znanstvena istraživanja prikazuju jasno i konkretno te sve potkrjepljuju primjerima iz prakse. Sudionici navode odličan odabir i aktualnost tema, dobivanje uvida u novija istraživanja u neuroznanosti, primjenjiva u nastavnoj praksi te navode spoj znanosti i prakse kao najbolju kombinaciju. Također ističu mogućnost uočavanja i vlastitih miskoncepcija prema stavovima današnje znanosti. Objašnjenja i vrlo konkretne savjete u radu s djecom s intelektualnim teškoćama te ADHD poremećajem pohvaljuju kao osobitu dobit u osobnom profesionalnom usavršavanju. Misle da bi neke teme trebali poslušati i učenici i razrednici i roditelji (na primjer o parakognitivnim poremećajima kod učenja). Komentar jedne sudionice obuhvaća velik broj pojedinačnih mišljenja: Mislim da je primjena neuroznanosti novi korak u podizanju kvalitete odgojno-obrazovnog rada. Od naših znanja o temi, primjeni i učenju učenika o primjeni i samoregulaciji. Dugo, dugo nisam u RH bila na ovako korisnom stručnom skupu. Čestitke! Ovo nam treba.
Izvješće sastavila: Marina Ništ, viša savjetnica za Prirodu i Biologiju
Evaluacija
(docx: 80,06 KB)
Preuzmi