Dvodnevni državni stručni skup na temu „Digitalne kompetencije i zaštita djece na internetu“ održan je na mreži 9. i 10. prosinca 2021. godine. Stručni skup je potaknuo izniman interes koji je potvrđen prijavom 842 odgojno-obrazovna radnika. Prvoga dana program je pratilo 633, a drugoga 625 sudionika: odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja predškolskih ustanova iz svih krajeva Republike Hrvatske.
Skup je pripremila i vodila viša savjetnica za predškolski odgoj iz Podružnice Split Tončica Kalilić, dipl. defektolog, uz virtualnu podršku savjetnica Jasne Šverko, mag. rehab. educ., Luje Zamečnik, prof., Darije Drviš, prof. i mr. sc. Andreje Silić.
U uvodnom dijelu skup je u ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Dubravke Brezak Stamać, pozdravila i otvorila viša savjetnica Tončica Kalilić. Sudionike su pozdravile i ostale više savjetnice iz Rijeke, Osijeka i Zagreba, nakon čega su uslijedile uvodne riječi mr. sc. Vesne Šerepac, ravnateljice Uprave za odgoj za obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Gospođa Šerepac je u svom izlaganju istaknula važnost teme stručnoga skupa, pogotovo u kontekstu ostvarenja ciljeva odgojno-obrazovnog rada određenih Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NN, 5/2015). Kao posebnu vrijednost istaknula je program iz kojega je razvidna usmjerenost organizatora na isticanje dobrobiti tehnologije, ali i na moguće negativne posljedice prekomjernog korištenja digitalnih medija u radu s djecom rane i predškolske dobi. U obraćanju sudionicima posebno je istaknula važnost odgojiteljske profesije u prepoznavanju igre kao najoptimalnijeg oblika rada u svrhu poticanja socijalnih vještina djece.
Uvod u plenarni dio programa pripremila je viša savjetnica za predškolski odgoj Tončica Kalilić koja je govorila o dobrobitima korištenja suvremene tehnologije i digitalnih medija u različitim područjima života i rada u vremenu pandemije. U kontekstu snažnog rasta ponude digitalnih sadržaja na internetu napomenula je da je vrijedno je progovoriti o utjecaju tehnologije na razvoj djece pitajući se pritom je li Internet blagodat za čovječanstvo, ili u nekim okolnostima može postati opasnost i/ili prijetnja? Na kraju svoga izlaganja naglasila je ulogu odgojitelj(ic)a predškolske djece pred kojima je, u kontekstu partnerstva s roditeljima iznimno važna uloga usmjeravanja njihove pozornosti prema razumnom korištenju blagodati interneta, a na dobrobit njihove djece.
U nastavku prvoga dana uslijedila su dva plenarna izlaganja uvaženih predavača s Filozofskog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i jedan prikaz prakse.
Prvo predavanje održala je prof. dr. sc. Anči Leburić, redovita profesorica u trajnom zvanju kojim je razradila temu Virtualni dječji svjetovi i njihova društvena uvjetovanost. Uz dobrobiti informacijsko-komunikacijske tehnologije, govorila je o digitalizaciji kao obrazovnom trendu 21. st., o društvenim uvjetima življenja i odgajanja djece, o izazovima prekomjernog korištenja tehnologija sa sociološkog aspekta, te o mogućnostima promjena. Tijekom svog izlaganja naglasila je važnost komunikacije i interakcije kao bitnog aspekta društvenog života i problematizirala je dostupnost modela dostupnosti i primjene digitalnih sadržaja za djecu, kao i podršku odgojitelji(ca)ma od institucija.
Drugo predavanje održao je izv. prof. dr. sc. Tomislav Franić, specijalist psihijatar, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije i forenzične psihijatrije, na temu Plavo svjetlo i duševno zdravlje. U svom izlaganju je između ostaloga iznio podatak proizašao iz znanstvenih istraživanja, prema kojemu 10% teenagera koji su bili obuhvaćeni istraživanjem, ne može regulirati upotrebu interneta, odnosno pokazuju poteškoće regulacije ravnoteže između „online“ i „offline“ života. Također je dao profesionalni osvrt na dilemu: dovodi li upotreba Interneta do porasta psihičkih poremećaja poznatih kao depresija, anksioznost, poremećaj osobnosti, psihotična stanja ili poremećaji uzrokuju prekomjernu usmjerenost takvih pojedinaca na sredstva suvremene tehnologije.
Na kraju prvoga dana uslijedio je prikaz prakse odgojiteljice savjetnice Mirjane Rizvan i odgojiteljice mentorice Gorane Ištuk zaposlenih u Dječjem vrtiću Cvrčak, Solin.
U svom radu na temu „Korištenje digitalne tehnologije u odgojno-obrazovnom radu“ prezentirale su akcijsko istraživanje koje su provele s ciljem ispitivanja mogućnosti korištenja društvene mreže u odgoju, suradnji s roditeljima i ponudi obrazovnih sadržaja. Za potrebe istraživanja odabrale su društvenu mrežu Edmodo, kao servis za razmjenu informacija i suradnje te promociju digitalne slikovnice. Mišljenje sudionika istraživanja pokazalo je da digitalna tehnologija pridonosi nadogradnji tradicionalnih odgojnih sadržaja i kvalitetnijoj suradnji i komunikaciji, ali naglašava i važnost osnaživanja kvalitetnih tradicionalnih vrijednosti.
Drugi dan stručnoga skupa započeo je predavanjem prof. dr. sc. Igora Prpića, doktora medicine i redovitog profesora u trajnom zvanju KBC Rijeka i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na temu Dugotrajno izlaganje ekranima utječe na mozak u razvoju – „ekranizacija“. Na početku svoga izlaganja predstavio je rezultate nacionalnog istraživanja iz 2017. godine o izloženosti djece predškolske dobi ekranima, koje je pokazalo da je prosječno predškolsko dijete pred ekranima 2,4 sata radnim danom 3 sata vikendom, da svoj mobitel ima 6% predškolske djece, a 4,2% djece ima svoj mobitel prije navršene 4. godine. S obzirom na uže područje njegovoga znanstvenog interesa, u nastavku je prikazao rezultate znanstvenih istraživanja koji su dokazali da dugotrajno izlaganje djece sredstvima suvremene tehnologije rezultiraju promjenama u strukturi i funkciji mozga, što se manifestira usporenim razvojem centra za govor, vid i onih koji su nadležni za kognitivno funkcioniranje.
Program je nastavljen predavanjem Ane Raguž, magistre psihologije iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, na temu „Roditelji u online svijetu – što mogu i znaju?“ U okviru svog izlaganja predavačica je prezentirala istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu koje je pokazalo da značajan dio svakodnevnog vremena adolescenti provode online. Razumijevajući nove izazove u odrastanju djece predavačica je istaknula kako smo na korak bliže da im na tome putu budemo podrška, te je naglasila da istraživanja i klinička praksa pokazuju da, uz nužnu edukaciju kako i na koji način djeca i mladi provode vrijeme u online svijetu i kako da ih na tom zaštitimo djecu ako zatreba, odrasli bi na vrhu liste prioriteta trebali postaviti upravo rad na razvoju odnosa u svim njegovim aspektima aktivno se uključivši u dječji život kako bi povećali vjerojatnost usmjeravanja te povjeravanja djece i mladih ako dožive neko od neugodnih iskustava u online svijetu.
Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja održala je predavanje na temu „Odrastanje uz ekrane u predškolskoj dobi – uloga stručnjaka i roditelja.“ Prezentirala je prvo nacionalno istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabrog telefona 2017. godine o predškolskoj djeci pred malim ekranima u kojem je sudjelovalo 655 roditelja djece predškolske dobi koje je pokazalo da djeca u vrlo ranoj dobi počinju koristiti elektroničke uređaje. Većini djece prvi uređaj bio je TV, a slijede ga mobitel i tablet. Premda postoji vjerovanje da su djeca predškolske dobi samo pasivni primatelji informacije, naprotiv pokazuje se da oni aktivno traže sadržaje koji su im zanimljivi i privlačni. U konkretnim terminima, čak 97% predškolske djece zna samostalno upaliti neki elektronički uređaj, 90% predškolske djece samostalno traži i pokreće sadržaje koje žele, 77% predškolske djece fotografira i snima mobitelom, a 45% predškolske djece samostalno koristi Internet. U nastavku je prof. Buljan Flander iznijela preporuku Američke pedijatrijske akademije da djeca do polaska u školu uz ekrane provedu najviše sat vremena dnevno, uz pomno birane sadržaje i razgovor o njima odnosno uz stalnu uključenost roditelja. Istaknula je kako se utjecaj ekrana na djecu predškolske dobi ne odnosi samo na zasićenost i ukupno vrijeme, on ovisi o izloženosti (količina vremena i vrijeme korištenja /pred spavanje, tijekom jedenja/), ravnoteži u odnosu na druge aktivnosti (vrijeme provedeno u fizičkoj aktivnosti, čitanju, pisanju, crtanju, s vršnjacima i obitelji) te roditeljskoj uključenosti. Preporuča se da djeca kada koriste ekran to čine kroz zajedničku upotrebu, razgovor i pravila s roditeljima. Aktivna uloga roditelja koji predstavljaju model ponašanja djece prije svega odnosi se na razvijanje sposobnosti kontroliranja vlastite upotrebe tehnologija – od vanjskih pravila vezanih uz sadržaj i vrijeme korištenja prema samokontroli, usmjeravanju prema konstruktivnim načinima korištenja tehnologija, razvijanju kritičnosti prema dostupnim sadržajima te podučavanju strategijama sigurne upotrebe u skladu s dobi djeteta.
Državni stručni skup završio je predavanjem izv. prof. dr. sc. Sanje Tatalović Vorkapić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koja je izlagala na temu „Socijalno-emocionalno učenje i otpornost kao ključne odrednice mentalnog zdravlja djece – prikaz PROMEHS kurikula za mentalno zdravlje. Istaknula jekako suvremene spoznaje iz područja psihološke dobrobiti djece rane i predškolske dobi, te njihove otpornosti i mentalnog zdravlja ukazuju na značaj holističkog pristupa u izradi preventivnih programa, te u pružanju podrške profesionalnom razvoju odgajatelja. S obzirom na navedeno, naglasila je važnost usmjerenosti na cjelokupnu socijalno-emocionalnu dobrobiti djece i njihovu otpornost, u okviru suvremenih diskursa potrebnih digitalnih kompetencija djece i odgajatelja, te zaštite djece na internetu. U izlaganju su prikazane znanstvene spoznaje iz područja dobrobiti djece i odgajatelja u kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, s naglaskom na psihologiju dobrobiti djece. Naposljetku, sudionici skupa su upoznati s materijalima i metodama rada iz domene promicanja psihološke otpornosti i prevencije teškoća u ponašanju koji su se specifično odnosili na izgradnju digitalnih kompetencija kod djece i učenika, koje ovaj kurikul obuhvaća.
U završnom dijelu stručnoga skupa uslijedili su zaključci viših savjetnica za predškolski odgoj.
Evaluacija
(docx: 257,01 KB)
Preuzmi