Državni stručni skup Edukacijom do ublažavanja klimatskih promjena – održivo gospodarenje otpadom održan je 28. i 29. kolovoza 2023. godine. Prvi dio skupa (28. kolovoza) održan je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, drugi je dio (29. kolovoza) održan u javnim ustanovama i tvrtkama (Prehrambeno-tehnološki fakultet, Kompostana UNIKOM-a, Tvornica ulja Čepin d.d. i Drava International d.o.o.) u Osijeku i njegovoj bližoj okolici, dok je završni dio bio u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića u Osijeku. U programu skupa sudjelovali su učitelji i nastavnici biologije i geografije.
Uvodne pozdrave sudionicima uputile su: prof. dr. sc. Brigita Popović, prodekanica za organizaciju poslovanja i upravljanje, u ime dekana Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sanela Mihalj, pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti iz Ureda gradonačelnika, Miranda Glavaš-Kul, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade Osječko-baranjske županije te Marina Ništ, prof., viša savjetnica za prirodu i biologiju u ime v. d. ravnatelja AZOO-a, Darie Kurtić, prof.
Skup je obuhvatio teme iz područja održivoga razvoja. Sastojao se od plenarnih predavanja, odabranih primjera iz prakse gospodarenja otpadom te primjera dobre prakse u radu s učenicima koji su predstavljeni u obliku predavanja i postera.
Prof. dr. sc. Natalija Velić, s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, sudionike je upoznala s Važnosti obrazovanja za održivo gospodarenje otpadom. Naglasila je da učinkovitost suvremenih i održivih sustava gospodarenja otpadom ne ovisi samo o provedbi odgovarajućih tehničkih i ekonomskih strategija jer najnaprednije tehnologije i prakse gospodarenja otpadom neće biti dugoročno održive ako nedostaje sudjelovanje građana. Sveobuhvatno obrazovanje za okoliš (odnosno obrazovanje za klimu i održivost), jedan je od stupova uspješnog i održivog gospodarenja otpadom jer mijenja stavove, osigurava znanja, vrijednosti i vještine koje omogućuju promjenu načina na koji lokalne zajednice gospodare otpadom, tj. podiže svijest javnosti i omogućuje učinkovito sudjelovanje u provedbi sustava gospodarenja otpadom.
Prof. dr. sc. Marina Tišma, s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, govorila je o Održivom i kružnom biogospodarstvu. Istaknula je da se uspješno, europsko biogospodarstvo treba temeljiti na održivosti i kružnosti, koristeći inovativna rješenja upotrebe biomase s ciljem proizvodnje hrane, krmiva, materijala, biognojiva, energije i brojnih visokovrijednih proizvoda te da je u tome važno širenje svijesti, spoznaja i znanja o važnosti i nužnosti edukacije o biogospodarstvu u svim segmentima obrazovanja.
Prof. dr. sc. Stela Jokić, također s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, svojim predavanjem Od nusproizvoda do visokovrijednih proizvoda upoznala je sudionike skupa s globalnim trendovima zbrinjavanja otpada, posebice otpada prehrambene industrije, koji sadrži znatne količine biološki vrijednih spojeva te koji nameću potrebu za provođenjem istraživanja u svrhu stvaranja inovativnih rješenja iskorištavanja otpada. Velike količine nusproizvoda prehrambene industrije još se uvijek u značajnoj mjeri tretiraju kao otpad i ne iskorištavaju se na najbolji mogući način te uzrokuju značajne ekonomske gubitke, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. Stoga je upotreba nusproizvoda biljnoga podrijetla koji nastaju tijekom procesiranja hrane postala izuzetno zanimljiva kako znanstvenicima tako i široj javnosti budući da predstavlja jeftinu i nutritivno vrijednu sirovinu, a samim time se utječe i na smanjenje otpada. Sudionici su dobili uvid u konkretne primjere postupaka za maksimalno iskorištenje nusproizvoda koji nastaju u procesu proizvodnje/prerade hrane te potencijalne ideje kako doći do proizvoda s povećanom nutritivnom vrijednošću dobivenih iz odabranog nusproizvoda biljnoga podrijetla. U konačnici, cilj je preraditi tzv. „otpad” u visokoprofitabilne krajnje proizvode.
Prof. dr. sc. Sandra Budžaki s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku u svome predavanju o Prevenciji i smanjenju otpada od hrane istakla je da je otpad od hrane jedan od ključnih problema koji je potrebno riješiti da bi se postigla održivost proizvodnje i potrošnje hrane. Prema procjenama u svijetu se čak do jedne trećine proizvedene hrane baci, što otpad od hrane čini globalnim problemom. Prema najnovijim podacima u Republici Hrvatskoj najviše otpada od hrane nastaje u kućanstvima i to čak do 76%. Sukladno tome, aktivnosti za prevenciju i smanjenje količine otpada od hrane potrebno je usmjeriti upravo na kućanstva s posebnim naglaskom na mlađu populaciju. S druge strane, dionici na regionalnoj i lokalnoj razini imaju značajnu mogućnost utjecaja na prevenciju i smanjenje količine otpada od hrane kroz usluge koje pružaju lokalnoj zajednici.
Izv. prof. dr. sc. Irena Labak, s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, održala je predavanje: Samoregulirano djelovanje za održivi razvoj. Sudionike je podsjetila da održivi razvoj obuhvaća tri dimenzije: povezanost, djelovanje i dobrobit. Uz svijest o međusobnoj povezanosti razvija se i svijest da naše aktivnosti, navike i ponašanje utječu na kvalitetu života svakog čovjeka u sadašnjem i budućem vremenu. Zato se djelovanje pojedinca treba planirati i nadgledati te o njemu promišljati. U fazi pripreme za djelovanje u pojedinoj domeni održivog razvoja pojedinac na temelju prethodnog djelovanja i osobnog iskustva analizira mogućnosti i planira realne i konkretne ciljeve. U fazi izvedbe radi samoopažanje dok u fazi nakon izvedbe vrši refleksiju odnosno samoprosudbu o uspješnosti ostvarenih ciljeva. Samoregulacija ponašanja pridonosi osjećaju osobne odgovornosti za dobrobit svakog čovjeka i poštivanju prava svakog čovjeka na kvalitetan život. Osim toga, u predavanju su predstavljeni i alati za samoregulirani osobni i profesionalni razvoj u djelovanju za održivi razvoj. Posebno su istaknuti i način zajedničkog ostvarenja očekivanja međupredmetne teme Održivi razvoj i Učiti kako učiti unutar svakoga predmetnog kurikula.
Franciska Erdelj, mag. ing. urb. silv. iz GBC – Centara za održivu gradnju d.o.o., održala je predavanje Zelena gradnja i kružna ekonomija. Istakla je da su sve veći zahtjevi društva za održivijim i „zdravijim“ zgradama s obiljem ekonomskih, okolišnih i socijalnih koristi te da je s tim u skladu i sve veći naglasak na zahtjevima za održivim zgradama. Zelena gradnja jedna je od najznačajnijih mogućnosti za održivi rast na nacionalnoj, ali i globalnoj razini. Podrazumijeva cjelovit proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja, upravljanja i obnove objekata temeljen na principu održivosti. U tom kontekstu bitna je primjena načela kružne ekonomije. Bit kružne ekonomije je eliminacija otpada i zagađenja, zadržavanje materijala na njihovoj najvišoj vrijednosti i regeneracija prirode.
Temu Implementacija sustava primarne selekcije otpada u gradu Osijeku održala je Tihana Škugor, univ. spec. oecol., voditeljica službe kvalitete i zaštite okoliša u UNIKOM-u Osijek. S obzirom da je Grad Osijek dobitnik nagrade “Eco city” za 2021. i 2022. godinu kao grad s najboljim rješenjima u politikama zaštite okoliša, čiste energije i zbrinjavanja otpada, u svojem je predavanju iznijela neke detaljnije informacije. U gradu Osijeku uspostavljen je cjeloviti sustav gospodarenja otpadom te je prvi od velikih gradova u RH koji je dostigao zadani cilj- više od 50% odvojeno sakupljenog otpada. U potpunosti je razvijen sustav primarne selekcije otpada koji se temelji na odvojenom sakupljanju iskoristivih otpadnih tvari na mjestu nastanka. Danas se u gradu Osijeku na kućnom pragu odvaja šest frakcija sustavom od vrata do vrata što predstavlja najviši europski standard u odvojenom sakupljanju otpada. Osijek je jedan od rijetkih gradova u RH s izgrađenom kompostanom i uspostavljenim cjelovitim sustavom sakupljanja i zbrinjavanja biootpada. Odvajanje otpada od strane građana kao rezultat ima smanjenje ukupne količine otpada odloženog na odlagalištu. Posebno važnu ulogu u uspješnom uspostavljanju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom ima stalna edukacija i informiranje građana o značaju takvog postupanja, čemu je grad Osijek zajedno s UNIKOM-om posvetio posebnu pozornost, kontinuirano provodeći navedene aktivnosti.
Upute i radne listove za terenski dio stručnoga skupa sudionicima su podijelile više savjetnice Vesna Milić i Marina Ništ, a navedeni su predavači bili i voditelji terenskoga dijela skupa na svojim radnim mjestima.
Primjeri iz nastavne prakse povezani su s temom stručnoga skupa te su predstavljeni u vidu kratkih predavanja ili postera. U nastavku su navedeni naslovi predavanja i postera te njihovi autori.
Predavanja:
Suzana Lovrić i Mirta Malčić: Recikliranje za svijetlu budućnost
Melita Barić Tominac, Darija Vištica: Vuna, otpad ili korisna sirovina?
Jasenka Krznarić Barić – ExCEed: Pilotiranje iskustvene klimatske edukacije u srednjim školama u Hrvatskoj
Posteri:
Marina Međurečan: Razvoj gospodarstva i zaštita okoliša – nekada i danas; Vodimo li brigu o svom gradu?
Biljana Banović: Međuinstitucionalna suradnja i edukacija u projektima vezanim za zbrinjavanje otpada
Andreja Pranjić: Gospodarenje otpadom u Vukovarsko-srijemskoj županiji
Dijana Penava: Recikliraj i kreiraj malo umjetničko djelo
Anita Mustać: Pametnom izgradnjom za održivu budućnost
Željko Štanfelj: Before it is too late (Prije no što bude prekasno)
Krešimir Kojundžić i Vesna Lerinc: Što pokazuje naš Eko otisak?
Antonija Kojundžić i Ivana Frančić: Utjecaj divljih odlagališta na kvalitetu tla
Andreja Dorić i Goran Ledenčan: Gapminder – digitalni alat za suvremeni pristup i analizu različitih sadržaja održivog razvoja
Antonija Bezić Radman: Otpad (ni)je otpad
Josipa Ivanović i Marina Malešević: sCOOLFOOD – Činimo dobro Otiskom srca
Diana Vlahović i Martina Čiček: Od otpada do ideje
Nina Martić i Željka Vranaričić: Misli globalno, djeluj lokalno
Petra Sekulić: Mikroplastika u rijeci Savi
Gordana Kovačević Poznanović: Što se događa s klimom?
Zorica Mohnacki i Nikolina Mandić: Održivih 5 K aktivnosti u Mladosti
Davor Relja: Plastičnim čepovima do skupih lijekova
Nakon uvida u primjere mogućnosti tehnološke obrade različitih vrsta otpada – otpada iz prehrambene industrije, biootpada i plastičnog otpada, sudionici skupa organizirani u skupine razmijenili su informacije prikupljene na različitim lokacijama na kojima su mogli vidjeti načine obrade otpada i iz njih proizvodnju novih proizvoda te na osnovi toga su identificirali povezanost s domenama MPT Održivi razvoj i kreirali aktivnosti za učenje u okviru predmetnoga kurikula kojeg poučavaju ili u okviru školskoga projekta. Predstavljene aktivnosti osmišljene su vrlo kreativno, izvedive su i zasigurno pridonose ciljevima održivoga razvoja.
II. DIO
Od ukupno 169 sudionika stručnoga skupa, evaluacijski upitnik popunilo je njih 149. Sudionici su stručni skup vrednovali (na skali od 1 do 5) s visokom ocjenom (4,91). Za većinu sudionika (88 %) skup je u potpunosti ispunio njihova očekivanja a za ostale djelomično. Većina sudionika (75 %) procjenjuje da je sadržaj edukacije u potpunosti primjenjiv u poučavanju njihovih učenika. Sve teme predavanja i primjera iz nastavne prakse procijenjene su kao izvrsno predstavljene – predavanja od 75,2 % do 89,9 %, a primjeri iz nastavne prakse od 80,5 % do 82,6 %. Većina sudionika procijenila je s izvrsno jasnoću predstavljene teme postera (84,6 %) kao i same primjerekoji su inspiracija za njihov rad (79,7 %).
Kao najveću vrijednost skupa sudionici su istaknuli aktualna, kvalitetna, stručna i zanimljiva predavanja; izvrsne, sposobne i ambiciozne predavače; zanimljive primjere dobre prakse; razmjenu iskustva i ideja; terenski dio s primjerima kako se otpad može obraditi da postane novi proizvod i kako se obrađuje; pozitivno, ugodno, srdačno ozračje te uzornu organizaciju.
Skup su organizirale i sastavile izvješće:
Vesna Milić, dipl. geograf., viša savjetnica za geografiju i
Marina Ništ, prof., viša savjetnica za prirodu i biologiju
Evaluacija
(docx: 76,45 KB)
Preuzmi