Državni stručni skup stručnih suradnika pedagoga u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima održan je u Zagrebu, 13. i 14. travnja 2023. Domaćin je bila Graditeljska tehnička škola. Svi predavači i sadržaji stručnoga skupa pozitivno su evaluirani. Stručno usavršavanje organizirale su više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje Miljenka Galić i Sandra Orošić Jukić.
Irena Bačelić, prof., načelnica sektora za tržište rada iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u uvodnom je predavanju naslova Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i tržište rada govorila o tome da je cjeloživotno profesionalno usmjeravanje temeljna komponenta modernih obrazovnih sustava. Ono se smatra ključnom dimenzijom cjeloživotnog učenja, koje se posebno naglašava u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (usvojena u prosincu 2014.), kao sveobuhvatni koncept koji obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima i u svim izvedbenim oblicima.
Irena Bačelić, prof., sudionicima je dala presjek organiziranih oblika profesionalnog usmjeravanja u europskim zemljama te primjere dobre prakse u svijetu.
Također je naglasila da je ključno pitanje profesionalnog usmjeravanja kako pomoći pojedincu u razvoju karijere uz samoostvarenje njegovih potencijala. Krajnji cilj profesionalnog usmjeravanja jest s jedne strane zadovoljiti individualne potrebe korisnika, omogućiti im adekvatan odabir obrazovanja/osposobljavanja, a s druge strane pratiti potrebe tržišta rada. Konstatirala je da je navedeno izazov za stručnjake u procesu profesionalnog usmjeravanja, stručne savjetnike u školama, nastavnike i učitelje.
Dr. sc. Višnja Perin je na vrlo zanimljiv način, koristeći primjere naglasila da je profesionalno usmjeravanje u današnjim okolnostima posebno važno. Pojašnjava da mladi ljudi sve dulje ostaju u obrazovanju, a odluke koje trebaju donijeti o svom angažmanu u obrazovanju i osposobljavanju postaju sve teže jer tržište rada postaje sve izazovnije.
Također, naglasila je da učinkovito usmjeravanje počinje rano, sustavno je i integrirano u svakodnevno školovanje te omogućava sudjelovanje u aktivnostima koje pomažu istražiti i iskusiti tržište rada. Osvrnula se i na „efikasnost“ psihometrijskog testiranja u procesu stručnog usmjeravanja.
Sandro Kraljević, mag. psih., na interaktivan je način govorio o životnim uvjerenjima tj. o tome kako mijenjajući mindset i uvjerenja možemo načiniti pozitivne promjene u životu. Upozorio je na to da je nažalost veliki broj ljudi danas pod utjecajem uvjerenja (što vlastitih, što tuđih) koja su ograničavajuća i koja im ne donose ništa dobro. Zbog toga su nesretni, nezadovoljni, frustrirani ili potišteni. Često takvi pojedinci „upadaju“ u začarani krug misli, smatrajući da se ne može puno toga napraviti u životu, i na taj način propuštaju razviti svoje potencijale u potpunosti. Sandro Kraljević je skrenuo pozornost na osvještavanje najčešćih ograničavajućih uvjerenja koja nas koče te kako implementirati nove, produktivne navike u našem životu. Također osvrnuo se na nošenje sa strahovima te dugoročan razvoj vlastitog samopouzdanja i psihološke otpornosti.
Mara Sesar, mag. paed., s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, napravila je refleksiju na profesionalnu orijentaciju učenika s obzirom na to da ima neposrednog iskustva rada u osnovnoj školi na ovom području. Neposredna iskustva je popratila s povijesnim prikazom razvoja profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj.
Predavačica se na izazove koje današnji odgojno-obrazovni djelatnici nailaze pri provođenju profesionalne orijentacije (preopterećenost, učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, dokumentacija…). Kroz predavanje je razmatrala i „ranu“ profesionalnu orijentaciju učenika razredne nastave (točnije, 3. razreda), o čijoj potrebi svjedoči i provedeno istraživanje Odsjeka za pedagogiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu projekta Pedagogija odnosa u odgojno-obrazovnim ustanovama u (post)pandemijskom razdoblju.
Nikola Vuković, prof., stručni suradnik pedagog u Osnovnoj školi Đurđevac predstavio je svoj 32-godišnji rad u osnovnoj školi kroz interaktivno predavanje Podrška učenicima u pripremi za izbor zanimanja. Naglasio je da je stručni suradnik pedagog pratitelj djeteta od vrtića tj. upisa u školu doupisa u srednju školu. Osvrnuo se na interkulturalne izazove s učenicima nacionalnih manjina (Romi) te s učenicima u posebnim razrednim odjelima. Na interaktivan način profesor Vuković je prikazao primjer dobre suradnje s vrtićima, srednjim školama te lokalnom zajednicom.
Doc. dr. sc. Maja Parmač Kovačić održala je kvalitetno i korisno predavanje na temu: Profesionalno usmjeravanje u osnovnim i srednjim školama: uloga stručnih suradnika pedagoga. Istaknula je da zanimanje, odnosno posao kojim se bavimo, određuje naše samopoštovanje, socijalni i materijalni status, okolinu u kojoj živimo, ljude s kojima se družimo, slobodno vrijeme s kojim raspolažemo. Istaknula je važnost stručnih suradnika pedagoga kroz proces profesionalnog usmjeravanja učenika kako bi tu odluku učenici donijeli što kvalitetnije. Kroz predavanje se detaljno osvrnula na dva ključna aspekta profesionalnog usmjeravanja – profesionalno informiranje i profesionalno savjetovanje. Također, sudionicima su predstavljene kratke vježbe i radionice koje mogu provoditi s učenicima u svrhu upoznavanja svijeta rada i vlastitih karakteristika u okviru profesionalnog usmjeravanja.
Prof. dr. sc. Zoran Sušanj, redoviti profesor u trajnom zvanju s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci je kroz vrlo zanimljivo predavanje dao uvid o tome da je profesionalni razvoj ili karijera jedan je od najvažnijih elemenata procesa upravljanja ljudskim potencijalima u svakoj organizaciji, pa tako i u školi. Kao okvir za analizu i raspravu o razvoju karijere u školi poslužio je procesni model upravljanja ljudskim resursima koji integrira i uspostavlja jasne relacije među osnovnim kadrovskim procesima, sustavima i aktivnostima te ih povezuje s procesom strateškog planiranja. Profesor Sušanj naglašava da su na temelju strateških usmjerenja oblikovani zahtjevi svakog pojedinog radnog mjesta koji predstavljaju osnovu kako za pribavljanje i odabir novih, tako i za usmjeravanje i praćenje rezultata rada i razvoja kompetencija postojećih zaposlenika. Naglasio je da su godišnji razgovori od iznimne važnosti u upravljanju ljudskim potencijalima kao i sustav nagrađivanja koji se temelji na vrednovanju zahtjeva radnog mjesta, ali i na izmjerenim individualnim rezultatima rada i razvoju potrebnih kompetencija.
Dr. sc. Toni Babarović, znanstveni savjetnik s Instituta društvenih istraživanja Ivo Pilar je na sveobuhvatan način istaknuo da dosadašnja istraživanja u području profesionalnog razvoja i karijernog usmjeravanja učenika, sustavno pokazuju da je donošenje profesionalnih odluka na kraju osnovne i srednje škole popraćeno višestrukim poteškoćama. Navodi da većina učenika izjavljuje da im je donošenje karijernih odluka teško, da nemaju dovoljno informacija niti o svijetu rada niti o svojim sposobnostima i sklonostima. Nadalje, dr. sc. Babarović upoznaje sudionike s rezultatima provedenih istraživanja koji sustavno pokazuju da se stabilni profesionalni interesi formiraju tek u dobi od 15 godina te da je profesionalna zrelost osnovnoškolaca niska, što dodatno otežava njihovu obrazovnu tranziciju. Istaknuo je da istraživanja na srednjoškolcima pak upućuju na različite rizične faktore s kojima se suočavaju te na nisku razinu njihovu intrinzične motivacije za razvoj karijere. Konstatirao je da uz sve navedeno, stručni suradnici u osnovnim i srednjim školama nisu prepoznati od strane učenika kao stručnjaci kojima se obraćaju s navedenim problemima. Tijekom predavanja sudionici su upoznati sa praktičnim alatima koji im mogu pomoći u profesionalnom savjetovanju i usmjeravanju učenika kao i s novijom stručnom literaturom.
Mr. sc. Natalija Šnidarić, Kristina Šunjić, prof., Tatjana Antić Kivađ, prof. i Marija Hazdovac, prof., stručne suradnice pedagoginje iz srednjih škola, prikazale su svoj dvogodišnji rad na sistematizaciji dokumentacije rada stručnih suradnika pedagoga. Predavačice su predložile načine unaprjeđenja Plana i programa rada stručnog suradnika pedagoga u područjima rada te u planu i programu aktivnosti te pozvale i ostale stručne suradnike pedagoge na promišljanje i aktivno djelovanje.
Posebnu vrijednost stručnom skupu dalo je 6-ero stručnih suradnika pedagoga iz osnovnih i srednjih škola prikazima primjera dobre prakse u formi kratkih izlaganja.
Evaluacija
(docx: 258,62 KB)
Preuzmi