Kampanja pokrenuta inicijativom organizacije Dana Alliance for Brain Initiatives, poznata u svijetu kao Brain Awareness Week, provodi se u Hrvatskoj već dvadeset i jednu godinu u mjesecu ožujku, pod nazivom Tjedan mozga. Teme ovogodišnje manifestacije su Vrtnja (Spin), Dječja igra te Post-COVID. U petak, 18. ožujka 2022., održan je skup za učitelje i nastavnike koji su suorganizirali Medicinski fakultet Osijek, Sekcija SENZOS, Odjel za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera te Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek. Dio sudionika sudjelovao je uživo, a većina, iz različitih dijelova Hrvatske, online. Skup su pozdravile: prof. dr. sc. Marija Heffer, predsjednica koordinacijskog odbora i predsjednica Katedre za medicinsku biologiju i genetiku Medicinskog fakulteta Osijek, Ana Stupin, prodekanica za međuinstitucijsku suradnju i razvoj istog fakulteta te doc. dr. sc. Ivana Stanić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Osječko-baranjske županije. Sve je goste i sudionike na kraju uvodnoga dijela pozdravila dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, osvrnula se na važnost ovakvoga interdisciplinarnoga stručnog usavršavanja i zaželjela svim predavačima i sudionicima uspješan rad te otvorila radni dio skupa.
Prvo je predavanje održao dr. sc. Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja i prikazao dio rezultata velikog projekta O utjecaju COVID-19 pandemije na učenike, učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje u brojnim osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske, o promjenama u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja, učincima na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika. Poseban naglasak stavljen je na ispitivanje kako ove promjene djeluju na tri ranjive skupine: učenike s teškoćama u razvoju i teškoćama učenja, učenike iz nepovoljnog socioekonomskog okružja te darovite učenike. Rezultati projekta trebali bi omogućiti osmišljavanje i uvođenje mjera obrazovne politike na sustavnoj razini koje mogu ublažiti nastale poremećaje obrazovnih procesa te osnažiti učenike, odgojno-obrazovne radnike i roditelje za uspješno ovladavanje kriznim situacijama u budućnosti.
Predavanje Vežite se, slijećemo… u post-COVID; Što nas je pandemija naučila? održala je izv. prof. Silvija Ručević s Filozofskog fakulteta Osijek, s Odsjeka za psihologiju. Pandemija COVID-19 promijenila je naše živote na bezbroj načina. I dok su stresovi i izazovi s kojima smo se suočavali (i još uvijek suočavamo) kod mnogih izazvali osjećaje straha, tuge, bespomoćnosti ili bijesa, ti isti su potakli i niz pozitivnih osobnih promjena. Jedna od takvih pozitivnih promjena je i razvoj kognitivne otpornosti. U ovom predavanju sudionici su saznali da dosadašnja istraživanja pokazuju da kognitivna otpornost, odnosno trening izvršnih funkcija pomaže u uspješnoj prilagodbi i očuvanju mentalnog zdravlja.
U predavanju Učiteljica je rekla da ćemo se igrati, ali na kraju smo radili samo ono što je ona htjela, dr. sc. Ida Somolanji Tokić, s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek govorila je o dječjoj igri koja je ključna za zdrav i cjelovit djetetov razvoj. Govorimo li mi odrasli o tome samo deklarativno, što je igra iz djetetove perspektive, što je igra iz perspektive odrasle osobe, zašto su te dvije perspektive često u nesuglasju, što za nas, a što za dijete znači simbolička igra i zašto je važno o tome razmišljati, sadržaji su održanoga predavanja. U razumijevanju igre potrebno je gledati dalje od igre kao površne razonode ili pak igre samo kao „alata za učenje“ koji nosi veliki edukacijski potencijal.
Prof. dr. sc. Marija Heffer, s Medicinskog fakulteta Osijek, u predavanju Igra nije samo igra pričala je o junacima svog djetinjstva i igrama u kojima su se satima pretvarali da razgovaraju sa životinjama ili su slijedili tragove nevidljivih Indijanaca. Je li to bila vježba nemogućih i nepotrebnih vještina ili je imalo dublji smisao? Jesu li se druga djeca igrala igara s praktičnijom primjenom ili je bit dječje igre nešto sasvim drugo? Je li igra dopuštena i odraslima i kako se njome liječi depresija? Navedena su pitanja bila inspiracija slušačima da se sjete svoga djetinjstva.
U predavanju Vrtimo se, vrte nas, vrtimo…, učiteljica razredne nastave Zehra Delići viša savjetnica za biologiju iz Agencije za odgoj i obrazovanje, Marina Ništ, govorile su o razrednom istraživanju učenika jednoga četvrtog razreda o tome kako se vrte, što se događa tijekom vrtnje i poslije nje, koje se igre vrtnje igraju. Djeca od najranije dobi, kad prohodaju, uživaju u vrtnji. Što ih tjera na takvo ponašanje? U kojim smo se igrama mi vrtjeli, a u kojima se vrte današnje generacije? Navele su i primjere vrtnje u kojima uživaju odrasli (balet, klizanje, ples, igre na ruletu i slično). Postavile su još neka pitanja za stručnjake: Što je to u ljudskom biću što ga tjera prema vrtnji (i u odrasloj dobi)? Zašto se neki u slobodnoj vrtnji prvo kreću vrtjeti u desnu stranu, a neki u lijevu?, Zašto je nekome muka nakon vrtnje? Zašto većina vrišti ili viče dok se vrti? Zašto netko uživa u vrtnji, a nekoga je strah? Zašto balerinama nije mučno? Koju to tajnu imaju? Posljednje je pitanje ujedno bilo i najava za posljednje predavanje.
Predavanjem Pssst otkrivat ću vam tajnu balerina, dr. sc. Tihane Mendeš, dr. med. s Odjela za otorinolaringologiju KBC Osijek i Medicinskog fakulteta, završen je stručni skup. Predavačica je govorila o spaciocepciji, jednom od najstarijih osjeta, koji se definira kao osjet za percepciju prostora i omogućuje doživljaj trodimenzionalnosti prostora. Vrlo mala promjena iz bilo kojeg dijela složenog sustava koji njome upravlja, može rezultirati neskladom odgovora koji se odašilje s periferije u središnji živčani sustav i dovodi do pojave vrtoglavice. Nakon određenog podražaja stvara se mnogo osjetnih akcijskih potencijala iz različitih osjetila koji se usklađuju i na različitim razinama središnjeg nervnog sustava formiraju u osjet percepcije prostora. Time se potiče motorički odgovor koji izlaznim živčanim putevima stabilizira vidnu sliku na mrežnici oka, postavlja i održava tijelo u prostoru te daje osjećaj prostorne orijentacije. Zahvaljujući promijenjenoj strukturi mozga, kao posljedici dugogodišnjeg vježbanja, balerine mogu izvoditi piruete u neprekidnom nizu, a da im se pritom nikada ne zavrti u glavi.
Sudionici su iskazali veliko zadovoljstvo prezentiranim temama i svim predavačima, što su pokazali komentari o kvaliteti predavanja, pripremljenosti predavača i mogućnosti uključivanja u skup online. Tome svjedoči i opća ocjena skupa 4,93. Detaljnija evaluacija skupa je u dodatku.
Evaluacija
(docx: 47,38 KB)
Preuzmi