Objave / 16. studenoga 2018.

Mlade moramo osvijestiti da vole, poštuju i prenose kulturnu baštinu

U povodu obilježavanja Europske godine kulturne baštine Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom kulture RH-a organizirala je u Zagrebu 15. studenoga 2018. godine drugi stručni skup Zrcala i labirinti baštine posvećen bogatstvu i raznolikosti hrvatske kulturne baštine kao važnom pokretaču za izgradnju snažnijeg društva, razvoja i napretka.

Kroz interdisciplinarna predavanja iz područja književnosti, sociolingvistike, etnografije, folkloristike, arhitekture i plesa gotovo 200 učitelja i nastavnika različitih profila osvijestili su važnost baštine i proširili svoja znanja o tome na koji se način čuva, kako vidimo i kako čitamo kulturnu baštinu. Predstavljeni su i primjeri nastavne prakse poučavanja i učenja o kulturnoj baštini i njezinim univerzalnim vrijednostima u sustavu odgoja i obrazovanja.

Cilj je ovakvoga stručnog usavršavanja učiteljima i nastavnicima približiti različite teme koje osvještavaju važnost baštine, kazala je ravnateljica Agencije Jadranka Žarković Pečenković. Isto tako je cilj i razvijati ljubav prema njegovanju naše baštine i razvijati razumijevanje vlastitog identiteta i kulture, ali i razumijevanje i poštivanje ostalih kultura. – Vjerujem da će vas predavanja na skupu potaknuti da u svojem svakodnevno radu s učenicima osvješćujete i razvijate općeprihvaćene vrijednosti, kao što su poštovanje vlastite kulture i kulture drugih, različitost kulture i razvijanja odgovornosti za očuvanje svoje baštine, ali i baštine drugih – istaknula je u uvodnom obraćanju Jadranka Žarković Pečenković.  

Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević pohvalila je nastojanja Agencije za odgoj i obrazovanje u organizaciji drugog po redu stručnog usavršavanja na kojem se govori o očuvanju baštine i osvješćivanju mladih za očuvanje te baštine. – Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čitavog čovječanstva, a zaštita njezine raznolikosti i nacionalne posebnosti preduvjet je za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta – istaknula je Jelena Pavičić Vukičević te naglasila važnost jačanja kulturnog identiteta svakog čovjeka, a s druge strane i implementaciju tih vrijednosti u odgojno-obrazovni sustav. Sudionike skupa pozdravio je i Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture RH-a, koji je naglasio važnost odgoja i obrazovanja mladih o kulturnoj baštini. Davor Trupković predstavio je djelovanje i rad Ministarstva kulture za održivo upravljanje kulturnom baštinom i u tom smislu najavio je da će potkraj studenoga Odbor za očuvanje nematerijalne baštine UNESCO-a raspravljati o uvrštenju međimurske popevke i suhozida na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

Dr. sc. Ivo Žanić, redoviti profesor na fakultetu političkih znanosti u Zagrebu u svom predavanju Jezična baština kao proces istaknuo je da hrvatski jezični krajolik nije statična dvopolna struktura nego mozaični proces. – Današnja popularna kultura, sport, glazba jako su važni za izgradnju kulturnoga jezičnog identiteta i zato moramo razumijevati stvari u trajnoj mijeni. Ono što je danas naša baština nekad je bila suvremenost i zato mi moramo voditi računa o tome – naglasio je Ivo Žanić. Željka Jelavić, prof., viša kustosica u Etnografskom muzeju u Zagrebu, predstavila je muzej kao mjesto učenja i razumijevanja vlastite prošlosti, povezivanja sa sadašnjosti i kao mjesto razumijevanja tuđih i dalekih kultura i njihova međusobnom prožimanja. U svom izlaganju učitelja i nastavnike upoznala je s mogućnostima suodnosa muzeja i učenja o baštini te predstavila mogućnosti povezivanja sa školskim kurikulumom. Senko Karuza, književnik i osnivač Multimedijalnoga mobilnog centra za preživljavanje na pučinskim otocima istaknuo je da je baština živo tkivo utkano u svakoga pojedinca. Upozorio je na primjere očuvanja, odnosno neočuvanja kulturne baštine zbog nedostatka strategija. – Većina pitanja kojima se danas bavimo kad govorimo o otocima i njihovom razvoju ili propadanju te baštini svodi se na turizam – kazao je Senko Karuza.

Kroz povijest i razvoj hrvatske plesna scene sudionike skupa provela je izv. prof. art. Maja Đurinović s akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Rut Carek, voditeljica službe za UNESCO, Ministarstva kulture i Mirjana Kazija, viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje, predstavili su priručnik Svjetska baština u rukama mladih – pregled aktivnosti vezanih za promociju, implementaciju i ishode u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske te najavile nove prošireno izdanje navedenoga priručnika. Poznata hrvatska pjesnikinja, kantautorica, etnologinja i kulturna antropologinja dr. sc. Lidija Bajuk, asistentica na Institutu za etnologiju i folkloristiku Zagrebu održala je predavanje uz glazbeni nastup na temu kolendi, starih običaja čestitanja.

Stručni skup organizirali su i vodili viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Marijana Češi i Miroslav Mićanović, prof.